Za mačke se često čini da su ravnodušne. Poznate su po svojoj distanciranosti, nepokolebljivosti, no usprkos njihovom mrzovoljnom izrazu lica, nisu uvijek tako hladnokrvne kao što njihova reputacija sugerira.

Nova studija je otkrila da kada kućni ljubimac umre, mačke pokazuju znakove tuge koji su slični onima kod pasa, piše Science Alert.

“Naši rezultati pokazuju da mačke mogu doživjeti gubitak kućnih ljubimaca na načine slične onima koje doživljavaju psi unatoč tome što su evoluirale od manje društvenog pretka”, pišu psihologinje Brittany Greene i Jennifer Vonk sa Sveučilišta Oakland u SAD-u.

Sličnije psima

Istraživači sugeriraju da bi to moglo promijeniti naše mišljenje o mačkama kao o asocijalnim i povučenim. Njihova otkrića proizlaze iz internetske ankete 412 vlasnika kućnih ljubimaca, koji su trenutno skrbili o živoj mački, ali su također imali psa ili mačku u kućanstvu koji su nedavno uginuli.

U tjednima i mjesecima nakon gubitka kućnog ljubimca, njegovatelji su izvijestili o promijenjenom ponašanju svojih preživjelih mačaka. To je uključivalo povećanu vokalizaciju, vrijeme provedeno u traženju ili njuškanju preminulog ljubimca i smanjenu volju za jelom, spavanjem ili igrom.

Što je više vremena preživjela mačka provela s preminulim ljubimcem, to je bila veća vjerojatnost da će pokazati trenutačne i dugoročne promjene ponašanja “u smjeru koji bi se očekivao da su mačke sposobne za reakcije nalik tuzi”, pišu Greene i Vonk.

Čak i kada je preminuli ljubimac bio pas, činilo se da je mačkama stalo što ih više nema.

Vlasnici kućnih ljubimaca u anketi su tvrdili da su njihove mačke pokazivale privremene znakove zbunjenosti ili straha nakon smrti psa, poput vremena provedenog u skrivanju ili njuškanju omiljenih mjesta preminulog ljubimca. “Mačke nisu značajno drugačije reagirale na gubitak psa za pratnju ili druge mačke”, pišu Greene i Vonk.

Promjena u ponašanju

Ovo promijenjeno ponašanje bi stoga moglo biti mogući znak izgubljenog prijatelja, ili kako su to istraživači rekli na uvijek mačji način, “međuvrsnog poželjnog suradnika.”

Nalazi su u skladu sa sličnom studijom, provedenom 2016., koja je otkrila da su u šest mjeseci ili tako nešto nakon smrti drugog kućnog ljubimca, i mačke i psi povećali svoje ponašanje traženja pažnje, poput učestalosti i glasnoće svojih vokalizacija. Također su manje jeli.

Tuga je nezgodna emocija za objektivno mjerenje kod neljudskih životinja, ali ove promjene u ponašanju sugeriraju da gubitak kućnog ljubimca ima utjecaja na preostale ljubimce u kućanstvu. Ili to ili vlasnici kućnih ljubimaca projiciraju vlastitu tugu na svoje mačke i pse.

Uostalom, nalazi trenutne ankete temelje se samo na percepcijama vlasnika mačaka. Skrbnici koji su sami prijavili veću tugu nakon gubitka kućnog ljubimca vjerojatnije su izjavili da su svoje preživjele mačke provodile više vremena same, spavale ili se skrivale.

Možda zato što oni koji su bliže svojim ljubimcima bolje “čitaju” njihove emocije. Ili bi to mogao biti znak da vlasnik ljubimca vidi samo emocije koje želi vidjeti u svom ljubimcu. Daljnja istraživanja, s objektivnijim metodama emocionalne analize, potrebna su kako bi se otkrilo što pokreće ove promatrane promjene ponašanja.

Znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti kako mačke komuniciraju s nama, a nijanse njihovih brojnih vokalizacija, gesta i izraza mogu se lako pogrešno protumačiti. “Unatoč nekim ograničenjima, trenutna studija pridodaje vrlo ograničenim podacima o društvenoj kogniciji mačaka”, zaključuju Greene i Vonk.

Tradiciju prikazivanja obljetničkih klasika na ljetnoj pozornici, nastavljamo i ovog ljeta i to u četvrtak 15. kolovoza uz jedan od najutjecajnijih filmova svih vremena, visokooktansku jurnjavu imena ”Pobješnjeli Max” koji slavi 45. rođendan od premijernog prikazivanja!

Odvijajući se u distopijskoj Australiji u bliskoj budućnosti, ”Pobješnjeli Max” priča priču o policajcu autoceste koji krstari bijednim sporednim cestama koje su postale leglo kriminalaca u potrazi za benzinom i otpadom. Nakon nekoliko jezivih događaja u rukama motociklističke bande, Max kreće preko pustih pustinja u potrazi za osvetom… 

Niskobudžetni film osvete ”Pobješnjeli Max” redatelja Georgea Millera po svojem je premijernom prikazivanju prije dugih 45 godina postao prava globalna senzacija i savršen primjer kako se uz skroman budžet, neprikosnoveni talent i fanatičnu predanost može stvoriti djelo koje će zauvijek oblikovati filmsku povijest. George Miller je s ovim filmom pokazao svoj neizmjeran talent, glavni glumac Mel Gibson zvjezdani potencijal, a to je dakako potvrđeno i s kasnijim nastavcima, uključujući i ovogodišnju ”Furiosu”, uz koje je ”Pobješnjeli Max” postala jedna od najznačajnijih i najuspjelijih filmskih franšiza svih vremena i koja je uzrokovala pravu poplavu inferiornijih postapokaliptičnih naslova. 

Uz Mela Gibsona zapažene uloge u filmu bilježe i Joanne Samuel, Hugh Keays-Byrne, Steve Bisley, Tim Burns te Roger Ward, a prvi nastavak se i dan-danas među uvaženim redateljskim imenima spominje kao jedan od onih filmova koji su predodredili njihove karijere.

”Pobješnjelom Maxu” će prethoditi projekcija nagrađivanog studentskog kratkometražnog opservacijskog dokumentarnog filma ”Glava u balunu” Mladen Stanića koji se dotiče tema muškog prijateljstva i odrastanja u Splitu. Školsko nogometno igralište na kojem su zajedno odrastali još uvijek je uobičajeno mjesto druženja za desetak lokalnih prijatelja koji dane provode na zidiću, razgovarajući o svakojakim temama.

Filmove ”Glava u balunu” i ”Pobješnjeli Max” gledamo u četvrtak 15. kolovoza s početkom od 21h, a ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja (Atrij palače Cedulin) od 20:00 h te putem online kupovine na stranici CoreEvent.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*U slučaju kiše ili lošeg vremena projekcija se odgađa.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Turističke zajednice grada Zadra, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Zadra.

Krvna grupa utječe na cjelokupno zdravlje. Svaka ima svoje karakteristike i slabosti, ali jedna je najotpornija na bolesti. Riječ je o krvnoj grupi 0, koja se upravo zbog toga smatra najdugovječnijom.

Dokazano je da ljudi s krvnom grupom 0 imaju manji rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti poput moždanog i srčanog udara, kao i da imaju manje šanse oboljeti od određenih vrsta raka.

Krvna grupa 0 sadrži manje molekula koje mogu uzrokovati zgrušavanje krvi, uključujući srčane i moždane udare uzrokovane krvnim ugrušcima. Otpornost na najopasnije bolesti znači veću šansu za dug život.

“Čini se očiglednim da je izbjegavanje bolesti dio strategije dugog života. Ali postoji uvjerenje da kod stogodišnjaka sva dobrobit dolazi od gena protiv starenja“, rekao je Stuart Kim, profesor biologije i genetike na Sveučilištu Stanford, predstavljajući rezultate istraživanja svog tima prije nekoliko godina.

U potrazi za tajnom dugovječnosti, istraživali su gene 800 stogodišnjaka i 5400 90-godišnjaka i otkrili da su varijacije u četiri gena vrlo važne za brzinu starenja: CDKN2B, koji ima važnu ulogu u diobi stanica, ABO, koja se odnosi na vrstu krvne grupe, APOE koja utječe na sklonost organizma obolijevanju od Alzheimerove bolesti i SH2B3 koja produljuje životni vijek ljudi, prenosi Krstarica.

Kako su objasnili, utvrdili su da se određene varijacije gena češće javljaju kod ljudi koji dožive stotu, a kada je u pitanju krvna grupa – bila je nula.