Somaroj je mjesto gdje priroda diktira ritam života i oslobađa ljude stalnog gledanja na sat, što pruža jedinstvenu priliku da doživite svijet u njegovom najčišćem obliku.

Na sjeveru Norveške, u Arktičkom krugu, nalazi se otok koji je postao pravi fenomen – Somaroj. To je jedino mjesto na svijetu gdje se satovi postavljaju kao ukras, a vrijeme ne postoji. Daleko od gradske buke, u ovom malom, lijepom mjestu ništa nije podređeno strogom rasporedu, jer priroda ovdje diktira ritam života, a ljudi su se odlučili osloboditi tiranije vremena.

Somaroj je otok koji se nalazi u okrugu Tromsø, a poznat je po tome što tijekom ljeta, zahvaljujući položaju na sjeveru, sunce nikada ne zalazi. Tih 69 dana svjetlosti, poznatih kao polarni dani, pružaju nevjerojatno iskustvo za sve one koji se nađu na ovom otoku. A zimi, između studenog i veljače, otok utone u potpuni mrak, kada je savršeno vrijeme za uživanje u prekrasnoj polarnoj svjetlosti koja pleše nebom, piše Nova.rs.

Život bez sata

Ono što ovu destinaciju čini još jedinstvenom je životna filozofija koja vlada među njenih 350 stanovnika. Većina ljudi na Somaroju nema potrebu nositi satove. Stanovnici su odlučili osloboditi svoje živote diktata globalnog vremena. Satovi su skinuti i obješeni na most koji vodi do otoka, kao simbol njihove želje da zaborave na vrijeme.

“Naša ideja je živjeti onako kako želimo, u skladu s prirodom”

Kjell Ove Hveding, vođa kampanje koja je podržavala ideju o bezvremenskoj zoni, rekao je za magazin Guardian: “Sve u današnjem svijetu mjeri se vremenom. Ljudi su pod stresom, depresivni jer su svaki dan zarobljeni vremenskim okvirom. Na našem otoku želimo stvoriti prostor u kojem ljudi mogu živjeti punim životom, kada žele i kako žele.”

Somaroj je tako postao simbol slobode – 24/7. U toj slobodi stanovnici se mogu opustiti i odmoriti kad god požele, kositi travnjak u 4 ujutro, pa čak i naći vremena za šetnju plažom ili ispijanje kave s prijateljima u 2 ujutro. Ta se sloboda slavi posebnom kampanjom koja poziva na ukidanje tradicionalnog radnog vremena i pružanje potpune fleksibilnosti. Iako će djeca ipak morati u školu, svi ostali aspekti života stanovnika ovog otoka podređeni su osjećajima i potrebama, a ne satu.

Polarno ljeto i noć – život pod svjetlom i u mraku

Somaroj se ponaša kao pravo ogledalo prirode. Tijekom ljeta sunce nikad ne zalazi, pa je moguće bojati kuću u dva ujutro ili se kupati u četiri, ako tako želite. Iako dan traje 69 dana tijekom polarnog dana, otočani sve to doživljavaju s velikim entuzijazmom i radošću jer njihov je svijet u kojem nema straha od prevelikog truda i propuštenih trenutaka. Sam naziv “ponoćno sunce” asocira ne samo na fenomen, već i na način života – bez stresa i uz potpuno prihvaćanje prirodnog ritma.

Međutim, život na Somaroju nije samo stalna svjetlost. Od studenog do veljače otok tone u potpunu noć. To je vrijeme kada se polarna svjetlost i noć neprestano izmjenjuju stvarajući čaroban ugođaj koji izgleda kao iz bajke. Upravo tada, svaki put kad otvorite vrata, možete vidjeti zeleni ples polarne svjetlosti, poznat kao aurora, koja se s vremena na vrijeme pojavljuje na nebu..đ Mnogi ljudi koji su posjetili Somaroj tvrde da je aurora najljepša na ovom otoku, što je postao jedan od glavnih razloga zašto ga često nazivaju “najljepšim otokom aurore na svijetu”.

Otok kao turistička atrakcija

Iako neki ovu ideju vide kao marketinški trik za privlačenje ljetnih posjetitelja, mnogi smatraju da je Somaroj jedno od najljepših mjesta na svijetu. Unatoč svim izazovima, otok postaje sve popularnije odredište za turiste, koji žele doživjeti ne samo fenomene polarne svjetlosti, već i jedinstveni način života. Posjetitelji koji dolaze u Somaroj sve više prihvaćaju ovaj novi način života i u mnogim slučajevima odlučuju ostaviti svoje satove na mostu kao znak prihvaćanja bezvremenske filozofije.

Prema zapisima iz Njemačke, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu (“Trošna kuća”) u Hamburgu.

Anđeoska svijeća

Prva svijeća, koju smo upalili u prvom adventskom tjednu je svijeća postilica ili prorokova svijeća koja simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je bila svijeća pomirilica ili betlehemska, a označava mir. Treća svijeća je pastirska svijeća koja slavi radost i veselje.

Četvrta adventska svijeća koju danas palimo je svijeća anđela i donosi – ljubav. Ta svijeća se zove još i Anđeoska svijeća, i ona je obično ljubičaste boje. Njome se prisjećamo onih koji su prvi objavili rođenje Spasitelja cijelog svijeta.

Kristova svijeća

U nekim krajevima postoji običaj da se na adventski vijenac stavi i peta bijela svijeća, koju zovu Kristova svijeća!

Prema zapisima iz Njemačke, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu (“Trošna kuća”) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1883. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom, prenosi Fenix.de.

Svake je godine za vrijeme došašća pastor sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838., želeći pronaći način, kako bi svojim štićenicima došašće učinio što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću. Oko 1851. godine Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama.

Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su počeli raditi adventske vijence, a taj običaj proširio se i na ostale krajeve izvan Njemačke po cijelom svijetu.

Nakon što su ove sezone nastupali na brojnim ljetnim koncertima kao predgrupa domaćim zvijezdama Severini, Željku Bebeku, Dalmatinu, Joli, Danijeli Martinović i drugima, uspješnu godinu zadarska grupa Vista okrunit će nastupom na zadarskom Adventu.U radnom prosincu imali su brojne nastupe na adventskim manifestacijama, a oni koji su ih na nekoj od njih slušali ne trebaju brinuti kako večeras neće imati što čuti jer Vista ima višesatni repertoar i konačni izbor ovisi o inspiraciji grupe i naravno reakciji publike.

– Uglavnom se radi o domaćoj glazbi u kombinaciji s evergreenima, ali nije nam problem izaći iz okvira kada osjetimo potrebu za tim. Iza nas su stotine koncerata, uvježbani smo i jedva čekamo da svirka krene, kaže gitarist Adrian Černigoj.

Vista je poznata po postavi u kojoj su pjevač i pjevačica, Jakov Mađarić i Doris Župan, tako da vjerno interpretiraju pjesme Dina Dvornika, Tonyja Cetinskog, Indeksa, Severine, Shakire… Na klavijaturama je  Tomislav Bubić, na bas gitari Zoran Muller a na bubnjevima Goran Jureško.

Koncert na adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića započinje večeras, u nedjelju, 22. prosinca u 19:30 sati te će se održati prema planu, dok se nastup Gradske glazbe Zadar, predviđen za večeras u 19 sati na Narodnom trgu, odgađa zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.