Hrvatska
Država planira podstanarima plaćati dio stanarine? “To bi moglo prouzročiti kontraefekt”
Vlada radi na novoj stambenoj politici koja je nužna jer poznato je da si prosječna obitelj teško može priuštiti nekretninu, a s druge strane stotine tisuća stanova i kuća zjape prazne. Da bi se te nekretnine iznajmile država planira kao jednu od mjera uvesti poticaje tako da podstanarima upravo država plaća dio stanarine. Ministarstvo još ne otkriva detalje, a evo što o toj ideji kažu agenti za nekretnine, analitičari i ostali stručnjaci.
Luka je podstanar već sedam i pol godina. Kaže da trenutno ponuda stanova za najam u Zagrebu i nije baš dobra.
“Mislim da je danas izuzetno teško pronaći dobar stan za najam jer ono što se nudi je često ili malo ili preskupo ili kombinacija i jednog i drugog”, rekao je
S jedne strane ne može se pronaći stan, a s druge stotine tisuća stambenih jedinica u Hrvatskoj zjapi prazno. Država ih želi aktivirati, a jedna od mjera bi bila da država plaća dio najamnine, odnosno razliku između priuštive i tržišne cijene.
Puno je nepoznanica
“Mi moramo razumjeti tko su ti vlasnici koji bi dobili takvu vrstu subvencije. Naravno, uvjet je da ti vlasnici takve stanove stave u promet po cijeni koju će država definirati da je priuštiva. Koje su to priuštive cijene? Tko ima pravo na takvu vrstu najma? Isto tako, kakvi su ti stanovi, tko će pogledati jesu ti stanovi kvalitetni ili nisu”, ističe agentica za nekretnine Martina Mataić Škugor.
Što je to priuštiva, a što tržišna cijena pita i analitičarka Colliersa Anita Grbavac te upozorava na mogući kontraefekt.
“Što se tiče subvencija najma, tu se bojim da bi polučilo isti efekt kakav je polučio i APN gdje je došlo do porasta cijena nekretnina i koji se u konačnici pokazao kao ne toliko uspješna mjera. Bojim se da bi subvencioniranje najma moglo prouzročiti taj kontraefekt da cijene najma porastu”, pojasnila je.
Vlasnik agencije za nekretnine Filip Brkan ne misli tako.
“Mislim da vrsta subvencije u kojoj obogaćujemo ponudu na tržištu ne može imati utjecaj na povišenje cijena najma jer mi s tim stavljanjem više nekretnina na tržište, utječemo na veću ponudu. Kad imamo veću ponudu znači da možemo zadovoljiti i određenu potražnju”, rekao je Brkan.
Porez na nekretnine
Stručnjaci smatraju kako bi ta mjera trebala ići u kombinaciji s porezom na prazne nekretnine.
“Po meni je užasno bitno da se sada iznivelira ova nakaradna situacija s porezom na turistički najam i da se bar izjednači s dugoročnim najmom da se vidi koliko je tu pogubnih posljedica za društvo”, rekao je Dubravko Ranilović iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
“Porez na nekretnine da, ali pod određenim uvjetima, mi trebamo napraviti neku masovnu procjenu prije svega, mi moramo sve te nekretnine procijeniti”, dodaje.
Profesor socijalne politike Gojko Bežovan smatra da bi svakako porez bio pozitivan poticaj, kao i subvencioniranje najamnina.
“Jednim dijelom mislim da je to dobro i moglo bi proizvesti kratkoročne koristi. Druge mjere kao što su se ulaganje u javno-najamne i socijalno-najamne stanove zapravo su izvjesnije dugoročne mjere i to već dugo vremena zagovaram. Trebamo uvesti program subvencioniranja najamnina i troškova stanovanja za najranjiviju populaciju, a to je populacija podstanara.”
Država bi svakako trebala imati mjere stambene politike i to takve da se demotivira one koji drže nekretnine kao investiciju, a omogući obiteljima da imaju krov nad glavom.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA15 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka