Connect with us

magazin

Kardiolog objasnio kako tijelo pati za vrijeme velikih vrućina

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Tijekom velikih vrućina među najugroženijim su kardiovaskularni bolesnici. No, liječnici upozoravaju da visoke temperature, čak i kod zdravih ljudi, mogu narušiti cijeli organizam, te da je za oporavak najvažniji noćni san.

Kardiolog, profesor, doktor Predrag Mitrović rekao je za N1 Srbija da je specifičnost kada su ovako visoke temperature to što su svi organi ugroženi i cijeli ljudski organizam trpi. Dodaje da naše tijelo ima senzore, kojima pokušava ispraviti sve utjecaje iz vanjske okoline, ali da u tome ne uspijeva uvijek te da zbog toga nastaju brojne tegobe.

Najčešća tegoba

Prema njegovim riječima, zbog visokih vanjskih temperatura dolazi do vazodilatacije, odnosno širenja krvnih žila u cijelom tijelu, što dovodi do pada krvnog tlaka, što je i najčešća tegoba.

Kronični bolesnici obično znaju da, kada dođe ljetna sezona, treba malo korigirati terapiju, smanjiti doze pojedinih lijekova. Naravno, unatoč tome što imaju iskustva, nije loše da se ipak posavjetuju sa svojim liječnikom, ali problem je kod onih ljudi koji to doživljavaju praktički prvi put. Dakle, radi se o ljudima koji nemaju iskustva s tim i ne znaju što bi. Trebalo bi otići liječniku, ali ono što je prva pomoć ili osnovno – treba unositi tekućinu, odnosno piti vodu ili, kako se to u narodu zna, juhu iz vrećice, što također može povisiti tlak ”, objašnjava kardiolog.

Osim problema s tlakom , koje ima 70 posto stanovništva, upozorava i da se mogu javiti epizode angine pektoris, bolovi u prsima, jak umor, bolovi u lijevoj ruci, pa čak i infarkt miokarda , pa treba biti oprezan.

“Budući da obično ne unosimo dovoljno tekućine, krv postaje viskoznija, gušća i sklonija stvaranju ugrušaka. Mogu se formirati politromboze koje možemo imati u krvnim žilama nogu i na periferiji, možemo imati začepljenje krvnih žila u srcu i zbog toga dobiti napadaj angine pektoris, pa čak i srčani udar, tj. srčani udar“, objašnjava prof. dr. Mitrović.

Sunčanica i toplinski udar

Prilikom kretanja po ovakvom suncu, kako ističe, treba paziti i na sunčanicu i toplinski udar.

“Toplinski udar, praktički zanemaren u narodnom jeziku, je pregrijavanje našeg tijela.” Imamo mehanizme da se obranimo od toga, ali jednostavno u jednom trenutku naše tijelo to više ne može kompenzirati i dolazi do toplinskog udara. Često dolazi i do sunčanice, a simptomi koji se tada javljaju su prije svega malaksalost, nesvjestica, čak i povišena temperatura, mučnina, nagon na povraćanje”, kaže kardiolog.

Kod zdravih osoba često se mogu javiti smetnje s disanjem, jer pri tako povišenim temperaturama dolazi do bronhospazma, odnosno suženja dišnih putova, što dovodi do osjećaja gušenja i lakšeg zamaranja pri hodu.

Problemi se javljaju i s gastrointestinalnim traktom, sa želucem, odnosno kada se jede, pogotovo teška hrana. Treba izbjegavati pretjerano začinjenu, masnu i začinjenu hranu, jer to je hrana koja, kada je treba probaviti, oduzima kisik i općenito mobilizira cijeli naš organizam i smanjuje našu obrambenu moć od visokih temperatura“, kaže dr. Mitrović.

S obzirom na to da nam, kako kaže, stradaju svi organi, dr. Mitrović ističe da je važno da, čak i ako smo zdravi, izbjegavamo kretanje po najvećim vrućinama, kada su sunčeve zrake “najubojitije”.

“Znam da je teško, ali preporučljivo je biti u rashlađenim prostorijama.” Neka optimalna temperatura je od 18 do 23 stupnja. Nije bitno hoćete li se hladiti klimom ili imate debele zidove i dobru izolaciju, to bi trebalo biti samo u prostoriji koja je rashlađena. Izlazite li iz te prostorije, da ne biste istrčali na topli zrak, trebali biste se malo odmoriti u hodniku, predsoblju, kako bi se tijelo naviklo. Ako već morate van – prošećite u hladovini pored zgrade, ispod drveća. Dakle, ne idite na otvoreno sunce, a ako morate, stavite šešir, kapu, šal… Čak i ono čemu se svi smiju – malo ih smočite, jer time štitite svoje tijelo. I naravno, ako ne morate, nemojte izlaziti između 10-11 sati, do šest navečer, nego, ako možete, završite sve što imate do 10 sati i eventualno navečer od 18 sati. “, kaže kardiolog.

Spavanje je važno

Komentirajući činjenicu da Hitna pomoć tijekom noći prima veliki broj poziva, dr. Mitrović ističe kako je noć problematična jer je svakome od nas potreban san, a uz visoke temperature mnogi teško zaspu.

“Medicinski gledano, vrlo je važno da spavamo od 12.30, maksimalno od ponoći do dva sata noću. Tada je san najvažniji, jer u tom periodu u našem tijelu dolazi do obnavljanja kortizola i još nekih enzima koji su nam potrebni, a koji se tek tada obnavljaju. Možete ići u krevet u četiri ujutro i spavati do 14 sati, ali to se neće vratiti. Dakle, naše tijelo se mora popraviti kako bismo ujutro mogli normalno funkcionirati. Problem s ovim visokim temperaturama je što jednostavno ne možete spavati, ne možete zaspati, jer, vidjeli ste u četvrtak, u ponoć je bio 31 stupanj”, kaže kardiolog.

Ističe da u takvim situacijama prostoriju treba nekako rashladiti, ali da nikako ne treba spavati pod klimom.

“Ako spavate pod klimom, možete se razboljeti, ali nekako rashladite prostoriju da vam klima ne puše, upalite ventilator, pa ipak spustite temperaturu na toliku razinu da možete spavati. Dakle, to je jedino što se može, ništa drugo se ne može, ali san se tijelu mora osigurati”, zaključuje prof. dr. Mitrović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Ukusan začin mogao bi pomoći u regulaciji šećera, tvrde istraživači

Objavljeno

-

Cimet se nalazi u mnogim kuhinjama, ali njegova upotreba nije ograničena samo na okus – istraživanja pokazuju da može imati značajnu ulogu u regulaciji šećera u krvi. Prema nedavnoj studiji, konzumacija cimeta može “znatno” smanjiti razinu šećera u krvi i poboljšati odgovor tijela na inzulin. Osim toga, prepoznat je i kao potencijalno koristan tretman za osobe s dijabetesom tipa 2 i sindromom policističnih jajnika (PCOS) zbog pozitivnog utjecaja na metabolizam i lipidni profil.

Slični rezultati potvrđeni su i u drugim istraživanjima, koja ističu da cimet može pomoći kod hiperglikemije, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ga ne treba koristiti kao zamjenu za propisane lijekove te preporučuju konzultaciju s liječnikom prije značajnog uključivanja cimeta u prehranu, izvještava Parade.

Umjerena konzumacija je ključna
Unatoč njegovim zdravstvenim prednostima, konzumacija cimeta nosi i potencijalne rizike. Primjerice, može utjecati na funkciju trombocita i izazvati poremećaje u menstrualnom ciklusu, uključujući obilnije i duže menstruacije. Također, obična sorta cimeta (kasija) sadrži kumarin, prirodnu tvar koja djeluje kao sredstvo za razrjeđivanje krvi.

Zbog ovih svojstava cimet može povećati rizik od krvarenja, posebno kod osoba koje koriste antikoagulantnu terapiju ili lijekove poput ibuprofena. Istraživači su primijetili da svakodnevna konzumacija cimeta može uzrokovati i učestala krvarenja iz nosa.

Stoga, prije nego što ga dodamo u kavu kao pomoć pri regulaciji šećera u krvi, najbolje je posavjetovati se s liječnikom.

 
Nastavi čitati

Magazin

Studija: Ako ovo radite samo 5 minuta dnevno, smanjit ćete rizik od demencije za 41%

Objavljeno

-

Demencija je sve veći globalni zdravstveni problem, a broj oboljelih neprestano raste. Prema studiji iz 2024. godine, trenutačno 120 milijuna ljudi pati od kognitivnog pada i Alzheimerove bolesti, a očekuje se da će taj broj doseći 150 milijuna do 2030. i 190 milijuna do 2050. godine. Srećom, istraživanja pokazuju da određene životne navike mogu smanjiti rizik od razvoja demencije, a jedna od ključnih mjera je tjelesna aktivnost.

Novo istraživanje sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health pokazalo je da samo 35 minuta tjedno tjelesne aktivnosti – odnosno pet minuta dnevno – može smanjiti rizik od demencije za prosječno 41 posto. Ovo vrijedi bez obzira na dob ili razinu snage, pa čak i stariji i slabiji ljudi mogu imati koristi od lagane aktivnosti poput šetnje ili plivanja. “Povećanje tjelesne aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može smanjiti rizik od demencije”
Studija je otkrila da se rizik dodatno smanjuje s povećanjem vremena vježbanja. Sudionici koji su vježbali 35 do 69.9 minuta tjedno (pet do deset minuta dnevno) imali su smanjenje rizika od 60 posto, dok je kod onih koji su se bavili 70 do 140 minuta tjedno (10-20 minuta dnevno) rizik smanjen za 63 posto.

“Naša otkrića sugeriraju da povećanje tjelesne aktivnosti, čak i samo pet minuta dnevno, može smanjiti rizik od demencije kod starijih odraslih”, istaknuo je jedan od autora studije, istraživač i znanstvenik dr. Amal Wanigatunga za Parade.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da je bilo kakva tjelesna aktivnost, bez obzira koliko mala, bolja nego nikakva, pogotovo kad se radi o bolesti za koju trenutačno ne postoji lijek.

 
Nastavi čitati

Magazin

Hrvatska pod maglom, temperature rastu. Meteorolozi najavljuju promjenu i novi snijeg

Objavljeno

-

By

Kiše će u većinom topliji utorak biti uglavnom povremeno i mjestimice na Jadranu i uz njega, praćene slabim i umjerenim jugom, a sredinom tjedna bit će kišovitije i vjetrovitije. Štoviše, osim ponegdje obilnije kiše, potkraj još razmjerno tople srijede te u prvom dijelu hladnijeg četvrtka u gorju će mjestimice biti i snijega, a na sjevernom Jadranu lokalno jake bure s olujnim udarima. U nastavku tjedna vrlo vjerojatno stabilnije i sunčanije, premda ne i posvuda suho, uz ponovno toplije dane, ali svježija jutra, na kopnu često maglovita.

Utorak će istočnim hrvatskim krajevima biti djelomice sunčan, ponegdje i sunčaniji. Ujutro mjestimice magla, a kasno popodne i navečer porast naoblake sa zapada. Uz slab i umjeren jugoistočnjak temperatura će danju porasti do vrijednosti između 11 i 13 °C. No, u jutarnjim satima na krajnjem istoku temperatura može biti negativna, kao što je bila i u ponedjeljak. U središnjoj Hrvatskoj ujutro od 1 do 4 °C, a danju između 10 i 13 °C, uz umjereno do pretežno oblačno vrijeme, u prvom dijelu dana ponegdje uz maglu. Vjetar slab, samo mjestimice umjeren južni.

U gorskoj Hrvatskoj ponegdje slab do umjeren jugozapadnjak, a na sjevernom Jadranu češće jugo. Prevladavat će oblačno, nerijetko uz kišu, posebice u drugom dijelu dana. U jutarnjim satima u kotlinama Like i Gorskog kotara može biti magle. Dnevna temperatura zraka od 8 do 10 °C, na sjevernom Jadranu od 11 do 13 °C.

U unutrašnjosti Dalmacije i na srednjem Jadranu najviša dnevna temperatura zraka između 12 i 15 °C, koliko iznosi i temperatura mora. Uz slabo i umjereno jugo bit će promjenjive naoblake, ponegdje i kiše, uglavnom prema kraju dana.

Na krajnjem jugu naše zemlje mjestimična kiša izgledna je u noći i ujutro na nekim otocima i na otvorenom moru, a moguća je i drugdje potkraj utorka. Puhat će također jugo, slabo i umjereno, uz malo, prema otvorenom i umjereno valovito more. Najviša temperatura zraka od 12 do 15 °C, prognozira Krunoslav Mikec za HRT.

Kišovitije i vjetrovitije, u višem gorju i snijeg
U srijedu i četvrtak većinom oblačno s povremenom kišom, mjestimice moguće i obilnijom. Kiša će uz pad temperature u najvišim predjelima potkraj srijede i u prvom dijelu četvrtka prelaziti u susnježicu i snijeg. U petak manje oblaka, vjerojatno uz mjestimičnu maglu, te malo toplije nego u četvrtak.

Sredina tjedna i na moru će biti obilježena oblacima i kišom koja lokalno može biti obilna, uz izraženije pljuskove. Puhat će jugo, ponegdje moguće i jako, a u četvrtak bura, podno Velebita s jakim i olujnim udarima. Petak i na Jadranu sunčaniji, iako na krajnjem jugu još može biti kiše. Temperatura bez veće promjene.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu