U prigodi Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić sudjelovat će na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje.

Program:

9.30     Dolazak izaslanstva Vlade Republike Hrvatske
9.45     Komemorativni program
10.15   Kolona sjećanja
10.45   Polaganje vijenca na Spomen obilježju masovne grobnice

Zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položit će izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata

11.00   Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu     

12.00   Korak po korak

            Hodnja do spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke

12.30   Polaganje vijenaca na Središnji križ kod Spomen obilježja

            Odavanje počasti žrtvama Škabrnje polaganjem vijenaca i svijeća

Mediteran seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.   

U ubavom Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, u zapadnoj Mađarkoj, od petka do subote, 15. – 16. studenoga 2024. godine, održani su prvi Dani Masline u Koljnofu ( Olajbogyó napok Kópházán). Ovo je ujedno i prva takva manifestacija posvećena maslini, maslinovom ulju i proizvodima od masline u povijesti Mađarske, što su zabilježili i ovdašnji mediji.

Idejni začetnik, organizator i domaćin prvih Dana masline u Koljnofu je dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske narodnosne samouprave u Šopronu,dok je program osmislio i vodio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra. Manifestacija se odvijala u poznatom koljnofskom restoranu Levandi i prostoru pod imenom Etno Kume, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge Hrvati (Hrvati-Horvátok Egyesület), PanonIqm instituta i Književne zaklade Timee Horvat, pjesnikinje opčinjene hrvatskim Jadranom.

Prvog dana manifestacije, u petak, 15. studenoga 2024. u restoranu Levanda održana je multimedijalna večer na temu masline. U kulturno-zabavnom-video  programu sudjelovali su pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, ing. Vinko Čenić, agronomski stručnjak i pastoralni suradnik u župi sv. Vida Trsteno i Josip Čenić, pjesnik i glazbenik, kantautor, osnivač i voditelj „Dubrovačkih kavaljera“, počasni član Hrvatskog centra u Beču. Svojim radovima na daljinu sudjelovala je i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, sa Sveučilišta u Zadru, autorica knjiga „Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: postmodernističke poetike“ i „Golubica iz crnog maslinika“, kao i pjesnikinja iz Beča Jadranka Gros Klabuča. Programu su se priključili i glazbenici Matko Dišipulo i Mijo Bijuklić iz Beča.

Ovom prigodom predstavljena je zbirka pjesama Vidio sam Borgesove oči Tomislava Marijana Bilosnića, u cijelosti posvećene maslini, čije je predstavljanje započelo glazbenom numerom Marka Pajrića na tekst Bilosnićeve pjesme Ležaj pod grčkom maslinom, koju je na mađarskom jeziku pročitao dr. Franjo Pajrić. O knjizi Vidio sam Borgesove oči na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitane su recenzije Milana Bešlića, Biserke Glasnović Goleš i Sanje Knežević. Ovo je, inače, bilo prvo javno predstavljanje ove zbirke tiskane u Zadru 2022. godine.

Potom  je uslijedilo predstavljanje posebnog izdanja revije Panonski list (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), objavljene u izdanju Panonskog instituta u Pinkovcu (Güttenbach, Austrija), čiji je urednik dr. Robert Hajszan Panonski. Panonski list donio je izbor iz Bilosnićevih pjesama posvećenih maslini, ciklus fotografija i ilustracija, kao i faksimila umjetničkih slika na temu masline, te recenziju zbirke Vidio sam Borgesove oči iz pera Sanje Knežević.

Sva događanja prve multimedijalne večeri posvećene maslini popraćena su video projekcijama slika na temu masline, nastalih u vremenu od starogrčkih, antičkih vremena do kraja dvadesetoga stoljeća.

Manifestacija Prvi Dani masline u Koljnofu otvorena je s pjesmom T. M. Bilosnića Danas u Koljnofu raste masline, koju je na mađarski preveo dr. sc. Šandor Horvat. Dane Masline u Koljnofu biranim riječima, pred mnogobrojnom mađarskom publikom, svečano su otvorili dr. Franjo Pajrić i Tomislav Marijan Bilosnić.

Drugi dan Dana masline u Koljnofu, u subotu 16. studenoga 2024. godine, u prijepodnevnim satima odvijao se u prostoru Etno Kume, a nastavljen je u večernjim satima u restoranu Levanda. U ovom programu sudjelovali su ing. Vinko Čenić iz Trstena,  Siniša Peran iz Grebaštice (Šibenik), Franjo Pajrić, Marijana Pajrić, i Lajoš Regenji iz Koljnafa i Tomislav Marijan Bilosnić. U branju prvih crnih plodova već postojeće dvije masline u Koljnofu (oblice), koje se nalaze u vlasništvu Franje Pajrića i Marijane Pajrić, sudjelovali su njihovi malodobni unuci. Potom je ing. Vino Čenić, pristupio demonstraciji rezidbe maslina. Mnogobrojna zainteresirana publika mogla je pratiti i predavanje i praktičnu prezentaciju načina cijepljenja maslina, kao i sadnju novih (od strane gostiju doniranih) maslina u Koljnofu.  Tako su zasađene nove sorte masline, kao što su Zzuzorka, maslina iz dvora glasovite Cvijete Zuzorić, najljepše žene svoga doba, kojoj su u čast spjevane mnoge pjesme, grčka sorta masline Kalamata, te sorte poznate kao Velika Lastovka i Murgulja (poznata i kao Gospareva masline ili Gospodska maslina). Od ranijih maslina odcijepljeni su izbojci i zasađeni u posebno zaštićene vaze. Novozasađene masline u Koljnofu blagoslovio je poznati i omiljeni gradišćanski župnik don Ante Kolić. Tijekom ovog događanja javilo se više osoba s ovog panonskog prostora na rubu Alpa, koje uzgajaju masline u svojim vrtovima ili kućama, a Lajoš Regenji je svoju „talijanku“  donio i na blagoslov.

Program je u večernjim satima, uz velik interes zainteresirane publike nastavljen u restoranu Levandi u Koljnofu. Tomislav Marijan Bilosnić održao je predavanje na više tema, pa je tako govorio o povijesti masline, njezinom značaju u mitologiji i simbolici, o vjerskoj ikonografiji masline u judaizmu, kršćanstvu i islamu, rasprostranjenosti masline u svijetu, i maslini u umjetnosti, književnosti, slikarstvu i kiparstvu, s posebnim naglaskom na hrvatske umjetnike.

Vinko Čenić govorio je o vrstama masline, klimi i Mediterau u refleksiji masline, maslini kao biljci, te je prisutne upoznao s procesima dobivanja maslinovog ulja, kao i njegovoj

upotrebi u ishrani i medicini. Siniša Peran je iznio niz zanimljivih osobnih iskustva s obradom i uzgojem maslina. Josip je Čenić uz pratnju na gitari otpjevao niz poznatih hrvatskih pjesama na temu masline. Na kraju službenog programa nastupio je mladi ženski vokalni sastav Nijanse iz Koljnofa, djevojke koje su, kako domaći mediji izvještavaju, „začarale s lipimi glasi publiku“.  

Konačno, uslijedilo je dugoočekivano kušanje ulja i maslina, kao i svih drugih mogućih delicija spravljenih s maslinama. Kao domaćica pojavila se i iskazala mlada studentica Karmela Pajrić. Najprije je sa suhim smokvama i bademima gostima ponuđena aromatična žestica od maslina i badema. Potom je na trpezu iznijeta hladna plata sa sirevima i salamama u kombinaciji s maslinama, tjestenina s rajčicama i maslinama, grčka salata,  karpačo od inćuna s maslinom, kiselim motarom, kaparima i koromačom, pesto od maslina, focaccia, odnosno tanka pogača s maslinama, i kao desert tiramisu brownie s maslinovim uljem, kesi s maslinama i soli, tamna čokolada s maslinovim uljem i kaduljom, i na kraju – čaj od masline.

Ali, u Koljnofu na prvim Danima masline tu nije bilo kraja. Fešta se nastavila duboko u noć, uz recitiranje poezije na hrvatskom i mađarskom jeziku, i pjesme ženskog vokalnoga sastav Nijanse, Josipa Čenića iz „Dubrovačkih kavaljera“ i koljnofskog glazbenika Marka Pajrića. Ako se po jutru dan poznaje, mogli bi reći kako se maslina u velikome stilu iz Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.    

Uz Vukovar i Škabrnja će danas obilježiti 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Toga dana mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i BiH.

Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.

Za zločine u Škabrnji osuđena samo medicinska sestra

Po završetku napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijelo je područje minirano. Civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, i to za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud je smanjio tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine.

Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počet će u 9,45 komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završit će hodnjom Korak po korak do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke.

Na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će predsjednik Republike Zoran Milanović, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić.