Connect with us

Hrvatska

FOTO / Država iznajmljuje prostore na ekskluzivnim lokacijama, u ponudi i nekretnina u Zadru…

Objavljeno

-

Državne nekretnine

Državne nekretnine raspisale su sedmi javni natječaj za podnošenje ponuda za zakup 21 poslovnog prostora i tri garaže u vlasništvu Republike Hrvatske.

U desetogodišnji zakup nude se prostori od Vukovara i Osijeka na istoku Hrvatske, preko Bjelovara i Zagreba u središnjem dijelu zemlje, a u priobalju od Rijeke do istarskih gradova Umaga, Poreča i Pule, sve do dalmatinskih središta Splita i Zadra. Rok za predaju ponuda je do podneva 9. rujna 2024.

Prostori u središtu Zagreba

Zagrebu je ponuđeno 11 poslovnih prostora te dvije garaže koje su u Novom Zagrebu u Božidara Magovca BB, veličine 16 četvornih metara, s početnom cijenom od 2,60 eura/m2.

Od zagrebačkih prostora koji se nalaze u nultoj i prvoj zoni, ističu se oni u Ilici 35, Mesničkoj 3 i Dežmanovoj 3. Manji dvorišni poslovni prostor od 23 četvorna metra nalazi se u blizini glavnog zagrebačkog trga i nedaleko Frankopanske ulice, u Ilici 35, i daje se u zakup po početnoj cijeni od 12,85 eura/m2.

Državne nekretnine

Nasuprot njega, u prizemlju i na prvom katu dvorišne zgrade u Mesničkoj 3 ponuđen je vrlo prostran poslovni prostor ukupne površine od 542 četvorna metra, s početnom cijenom od 5,75 eura/m2. Njemu iza leđa, u pješačkoj zoni Ivana Dežmana 3, Državne nekretnine daju u zakup ulični poslovni prostor od 30 četvornih metara za koji se ponude zaprimaju po početnoj cijeni od 16,23 eura/m2.

Državne nekretnine

U zagrebačkoj drugoj zoni natječajem se nudi dvorišni prostor od gotovo 34 četvorna metra u Ilici 138 te u Palmotićevoj 21 koji sa svojih 35 četvornih metara ima početnu cijenu od 10,90 eura/m2.

Državne nekretnine

Nekoliko poslovnih prostora može se zakupiti i u trećoj zoni grada Zagreba. Prostor od 21,60 četvornih metara u Livadićevoj 9 nalazi se u blizini Kvaternikovog trga, dok je sjeverno od Ilice prostor od 33 četvorna metra u Vinogradskoj 48, a u Savskoj 95 nalazi se ulični prostor koji sa svojih 30-ak četvornih metara gleda na prometnu tramvajsku cestu. Početna cijena za ove poslovne prostore iznosi 8,40 eura/m2.

Nude se i nekretnine na moru

Na istoku Hrvatske, u blizini Gradske knjižnice u Vukovaru je ponuđen ulični prostor od 36 četvornih metara u dr. Franje Tuđmana 11 po početnoj cijeni od 6,63 eura/m2, dok su u Osijeku ponuđena dva prostora – jedan je u nultoj zoni grada u sklopu barokne osječke Tvrđe, u Franje Kuhača 31, gdje za 57,72 četvornih metara ovog uličnog prostora početna cijena iznosi 9,39 eura/m2, a drugi osječki prostor nalazi se u Velaluškoj 5 te se sa svojih 42,68 četvornih metara nudi u zakup po početnoj cijeni od 4,85 eura/m2.

Državne nekretnine

Na istarskom poluotoku, u Puli se mogu zakupiti dva poslovna prostora, jedan veći u Negrijevoj 37, a drugi manji u Katalinića Jeretova 34, oba po početnoj cijeni od 15,93 eura/m2. U Umagu na adresi Tribje 27 ponuđen je poveći poslovni prostor od 95,36 četvornih metara, dok se u Poreču, Kvajera 20 može zakupiti garaža od gotovo 26 četvornih metara.

Državne nekretnine

U blizini Autobusnog kolodvora u Zadru, u Franka Lisice 2B, Državne nekretnine daju u zakup prizemni ulični poslovni prostor veličine 57 četvornih metara po početnoj cijeni od 11,80 eura/m2. Splitski prostor u Matoševoj 1, sa svojih 120 četvornih metara strpljivo čeka svog zakupnika po početnoj cijeni od 12,17 eura/m2.

Ponude do rujna

Pregledi svih poslovnih prostora i garaža započinju 26. kolovoza prema terminima objavljenima u javnom pozivu i traju do 30. kolovoza 2024. Ponude se predaju do 12 sati u petak 6. rujna 2024., a zainteresirani ponuditelji mogu ih dostaviti osobno ili poštom na adresu Državne nekretnine d.o.o., Planinska 1, Zagreb te će istoga dana u 13:30 biti održano i javno otvaranje ponuda.

Poslovni prostori se daju u zakup u viđenom stanju pa se uz preglede na lokacijama, detaljnije informacije s fotografijama mogu pogledati i na poveznici: Natječaj za zakup poslovnih prostora 7/24, a sudjelovati mogu pravne osobe, fizičke osobe koje imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost te sve ostale fizičke osobe u slučaju natjecanja s ponudama za garaže.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu