Hrvatska
Vujčić o poskupljenjima nakon uvođenja eura: To je stvar percepcije, tako su mislili i Nijemci
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić komentirao je u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem svoj treći mandat, inflaciju…Podaci o inflaciji za srpanj stižu u srijedu, a u lipnju je pala na oko 3,5 posto i to je uistinu osjetno poboljšanje u odnosu na oko 13 posto iz 2021. Ali, građani to ne osjete.“Radi o se o percepciji, razmišljanja i shvaćanja što je inflacija. Statistički podaci pokazuju kretanje cijena unazad godinu dana. Ono što obično ljudi imaju na umu jest kumulativna stopa inflacije, odnosno, u dužem razdoblju i kad je počela značajnije rasti. Zato nemaju pojam 2,4 posto stope inflacije u odnosu na lipanj prošle godine nego gledaju lipanj ove godine u odnosu na lipanj 2021. Gledaju kad je bilo jeftinije, a ne da gledaju unazad godinu dana”, pojasnio je guverner HNB-a.
Ipak, svaki odlazak u trgovinu demantira njegove riječi o percepciji jer cijene su jasno iskazane i jasno veće, bez obzira što stopa inflacije pada.
“Uvijek neke cijene idu gore jer uvijek imamo neku pozitivnu stopu inflacije. To će se uvijek događati. Nije to ništa čudno.”
Pojasnio je da postoje razlike između indeksa potrošačkih cijena (IPC) i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC). Naime, Hrvatska koristi IPC kao opću mjeru inflacije pa to može zbuniti građane s obzirom da je razlika između njih oko jedan posto u ovom trenutku. Problematično je što Državni zavod za statistiku koristi HIPC pa to dovodi do dodatnog zbunjivanja.
Gledajući podatke kojima se vodi HNB, Vujčić najavljuje daljnje smanjenje inflacije za ovu godinu, ali i neke promjene s jeseni. Također, otkrio je i stopu rasta BDP-a.“U rujnu ćemo zabilježiti blagi rast, ali na razini 2024. će stopa biti niža u odnosu na prošlu, a pogotovo na prethodne godine. Očekujemo stopu rasta od 3,4 posto, što je brže nego u ostatku Europske unije. A što je jače gospodarstvo, domaća potražnja je jača pa to utječe na rast cijena. Ako pogledamo maloprodaju, kod nas je 13 posto viša nego 2021., a na razini eurozone je niža i to stvara dodatnu potražnju”, kazao je Vujčić i dodao:
“Plaće su rasle brže od stope inflacije i poboljšao se životni standard, čime se pojačala kupovna moć.”
Takvi situaciju je pripisao uvođenju eura, a kritike da su stigla nerealna poskupljenja njegovim uvođenjem, odbacuje.
“Tako su govorili i u Njemačkoj, to je do percepcije. Ona je bila takva i u drugim zemljama, a da danas pitate ljude iz tih zemalja, još uvijek će reći da je skuplje. To se ne može promijeniti”, izjavio je Vujčić pa odbacio i kritike turista iz bogatih zemalja koji tvrde da je Hrvatska skupa kao, primjerice, Švedska.
I to je do percepcije, ne do realne situacije, kaže, što znači da za guvernera HNB-a ne postoje poskupljenja o kojima pričaju građani, čiji su životni troškovi višestruko porasli i obezvrijedili sva navodna povećanja plaća o kojima priča. Nažalost, mnogima plaće nisu rasle, kao ni mirovine, a i ako jesu, nedovoljno da bi učinile pozitivan efekt, ali to je tema koju ignoriraju on i vladajući te se vode isključivo statistikama koje im idu u prilog.Tako govori Vujčić i o turizmu.
“Ono što je za Hrvatsku dobro, jest da ima komparativnu prednost – obali. Po meni, ona je najljepša na Mediteranu i to treba iskorištavati gospodarski. Ali, to nosi neke rizike, pogotovo u dijelovima turizma koji imaju taj resurs, jer bude manje razvoja i manje radnog napora. Potrebno je poticati investicije”, ističe Vujčić.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo dobivanjem povjerenja i u trećem mandatu.“Moj posao se promijenio ulaskom u eurozonu i sad ne vodim više samo monetarnu politiku Hrvatske nego moram i kolege iz drugih zemalja uvjeriti u svoje argumente. Drugačija je to dinamika, ali je jako zanimljivo”, pohvalio se Vujčić i komentirao što sa smanjenjem cijena jer se HNB i prije kritiziralo da oko toga ništa nije radio:
“Te kritike nisu utemeljene. Mi smo održavali stabilnost cijena cijelo vrijeme i imali smo nižu stopu inflacije nego zemlje koje nisu uvele euro. Naš posao smo dobro napravili i postavili temelje dobro, koliko se to moglo napraviti jer je inflacija globalni fenomen. Mislim da iz onoga što nam ostali priznaju, a priznaju nam, jesu monetarna politika i zaštita potrošača, koje smo zaštitili puno bolje od ostalih zemalja.”
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika