ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) Hodočašće vjernika ‘Kraljici ribara’ na Piškeru u kornatskom otočju
Tradicionalno hodočašće vjernika Majci Božjoj u uvalu Piškera otoka Jadro u kornatskom otočju, održano je u subotu, 27. srpnja. Svečano misno slavlje u crkvi Rođenja BDM na Piškeri predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.
Suslavila su sedmorica svećenika: don Frane Šindija, župnik saljske župe Uznesenja BDM, don Dario Tičić, župnik župe sv. Stošije u Biogradu n/m i nekadašnji saljski župnik, saljski sin don Zdenko Milić, ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru, don Ivan Katić, župnik Murtera, tajnik biskupa Rogića te svećenici iz Požege i Kopra.
Hodočašće na Piškeru održava se svake godine zadnje subote u srpnju, a u njemu najviše sudjeluju vjernici Dugootočkog dekanata iz župa Sali, Luke, Žmana i Zaglava. Ta je crkva povjerena brizi saljskog župnika i administrativno pripada župi Sali. Piškera, u prijevodu ribnjak, nekadašnje je ribarsko naselje još iz rimskog doba na otoku Jadro, nastala kao ribarska baza usred bogatih kornatskih lovišta ribe.
U hodočašću u ribarsku katedralu, kako Dugootočani zovu crkvu na Piškeri, sudjelovala je i skupina križara iz Požege sa svojim duhovnikom te vjernici iz Murtera. Ove godine prvi put misu je predvodio šibenski biskup; inače je tradicija i prethodnih godina misu je predvodio zadarski nadbiskup, generalni vikar ili svećenik iz Zadarske nadbiskupije.
Biskup Rogić je u svom prethodnom mandatu službe nekog odbora pri HBK bio upravo predsjednik Odbora HBK za pastoral pomoraca te se u svojim porukama obraćao i ribarima. Zahvalio je na pozivu da pohodi tu crkvu i predvodi misu, moleći za blagoslov života i rada ribara, u službi čije duhovne skrbi je ta crkva i izgrađena 1560. godine, doprinosom saljskih i zadarskih ribara.
Isus je za svoje apostole među prvima izabrao upravo ribare. Ribarski posao je osobita simbolika i duhovnog poziva. U tom kontekstu, biskup Rogić poželio je ribarima da budu odraz Božje dobrote i ljubavi, rekavši da se ribari često nalaze u raznim okolnostima, pa i neprilikama na moru, kada osobito zazivaju Božju i pomoć s Neba. Ta je crkva i hodočašće spomen na brojne naraštaje saljskih i drugih ribara koji su u toj crkvi tražili utjehu i okrepu u Božjoj riječi i snagu u euharistiji, Isusu kao kruhu života za život vječni, istaknuo je šibenski biskup.
„Izgradnja Gospine crkve na Piškeri znak je vjere naših predaka ribara, svjedočanstvo povijesti i utjecanja Marijinom zagovoru koja kao majka Crkve, a nazivamo je i Gospom ribara i težaka, bdije nad svima koji od nje zatraže pomoć“, rekao je mons. Rogić, dodavši da „život ljudi od mora, ribara i pomoraca, opisuje narodna izreka da je to ‘kruh sa sedam kora’“.
„U raznim neverama, u sjećanja naviru toliki zavjeti ribara Majci Božjoj, što potvrđuje i izgradnja crkve na Piškeri. Marija je uzor Kristovog učenika, jer je svoje srce sasvim otvorila Bogu i predala se u službu ostvarenja Božjeg plana“, istaknuo je mons. Rogić. Podsjetio je da su brojne svijeće zapaljene i zavjetni darovi ostavljeni pred slikom Majke Božje u mnogim crkvama i kapelama, podignutima i po morskim grebenima i u lukama.
„Izbavljenje u nevolji je Božji dar ribaru koji se utječe zagovoru Majke Božje i svetaca. Neka na usnama i u srcu ribara uvijek budu iskrene molitve Bogu, da ih izbavlja iz nevera na morima i iz drugih nevera života. Kušnje neka nam učvrste vjeru i pouzdanje u Božju dobrotu, svijest da je naš život u Božjoj ruci i da nas Providnost vodi Božjim putovima spasenja“, poručio je biskup Rogić. Poželio je ribarima blagoslovljene ulove, plovidbe i povratke njihovim obiteljima.
„U svetištima, poput ovog ribarskog, molimo za pomoć da ustrajemo u dobru i budemo kršćani koji se u svakoj situaciji oslanjaju na Boga“, potaknuo je biskup Rogić.
Saljski župnik Šindija zahvalio je biskupu Rogiću na dolasku i podršci tom hodočašću. Župnik je darovao biskupu Rogiću umjetničku sliku s motivom crkve u Piškeri i ribarskom lađom, plodove mora iz saljske tvornice ribljih proizvoda ‘Mardešić’ i saljsko vino.
Don Frane je zahvalio saljskom sakristanu Mišelu Basioliju i osobito mladim Saljanima koji su se potrudili urediti crkvu za slavlje, kao i saljskom župnom zboru koji njeguju glagoljaško pjevanje. Uz približno 400 vjernika, u misi su sudjelovali i Zoran Morović, načelnik Općine Sali i Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka ‘Kornati’.
O crkvi Rođenja BDM na Piškeri
Crkva Rođenja BDM u Piškeri bila je izgrađena za vjerske potrebe velikog broja trgovaca i ribara. Stoljećima je imala kapelana koji je bio ribar i uzdržavao se ribolovom. Službu u toj crkvi vršio je pop glagoljaš iz Saljskog dekanata, o čemu svjedoči i ploča na zidu te crkve s popisom svih “popova glagoljaša – kornatskih ribara” koji su u njoj služili kroz stoljeća.
Od 19. st., brigu o toj crkvi vodi saljski župnik. Nakon pet stoljeća redovnog bogoslužja u toj crkvi, 1939. godine u njoj je zadnji put bila slavljena misa, odnosno održano hodočašće. U Drugom svjetskom ratu crkva je bila bolnica za ranjenike, a nakon rata crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Hodočašća u Piškeru opet su obnovljena 1992. godine.
Crkvu je povodom proslave 1000. obljetnice prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata, 1993. blagoslovio tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je obnovljena i uređena velikim zalaganjem tadašnjeg saljskog župnika, blagopokojnog don Tita Šarina, koji je i pokrenuo srpanjsko hodočašće na Piškeru.
Zvono za crkvu u Piškeri, prvo zvono u povijesti te crkve koje pozdravlja hodočasnike i označava slavlje, 2003. godine blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Zvono su darovali zaručnici Eva Marinković i Miroslav Horvat. Na zvonu se nalazi lik Bezgrešnog začeća BDM i upisan je stih ‘Slava Višnji Bogu i mir na zemlji ljudima dobre volje’. Promjer zvona je 390 mm, težina 35 kg, ton ‘ha’.
U crkvi Rođenja BDM u Piškeri 2004. godine postavljena je spomen ploča don Srećku Lovretiću, podrijetlom s Molata, nekadašnjem župniku Luke, kojeg su u srpnju 1942. g., u njegovoj 31. godini života, komunisti vezanog za jarbol potopili kod otoka Borovnika. I ove godine, kao i prethodnih, vjernici su se zaustavili na moru, na tom mjestu don Srećkove pogibije kod otoka Borovnika. U znak sjećanja bacili su vijenac u more, a don Zdenko Milić predmolio je molitvu za dušu ubijenog svećenika. Vjernici su se zaustavili i kod spomen obilježja križeva u sjećanju na stradale vatrogasce na Kornatima, gdje su se također pomolili za njihove duše i zazvali Božju pomoć svim vatrogascima u njihovoj službi.
Da je ta crkva u mislima i pohodu vjernika i izvan Zadarske nadbiskupije, uz dar zvona, potvrđuje i darovani kalež kojeg su 2004. godine darovali zaručnici Tatjana Rusmir i Marko Mikulčić iz Varaždina. Te su godine na zidovima pokraj glavnog oltara Saljani postavili uljanicu i ‘svitlo’, stalak za luč, koja je „svojim plamenim svjetlom s broda u noćnom ribolovu omogućila veći ulov sitne plave ribe”, piše na fotografiji ispod stalka. Na zidu crkve nalazi se i višemetarska reprodukcija crno-bijele fotografije iz 1930.-ih godina, koja prikazuje saljske ribare kako love ribu i suše ribarske mreže.
Ines Grbić
Foto: Župa Sali
ZADAR / ŽUPANIJA
LIONS KLUB ZADAR / U restoranu A’Mare humanitarna izložba za Udrugu za Down sindrom
Nastavljajući svoje humanitarne aktivnosti Lions klub Zadar zajedno s hotelom A’Mare i zadarskom umjetnicom Anom Kolega priređuje humanitarnu prodajnu izložbu čiji je prihod namijenjen Udruzi za Down sindrom Zadarske županije.
Izložba će biti otvorena u petak, 8.11.2024. u restoranu A’Mare u 18 sati.
Cijena ulaznice iznosi 15 eura i uključuje finger food i piće dobrodošlice.
Prihod od ulaznica kao i prihod koji će se dobiti prodajom slika i drugih umjetničkih predmeta Ane Kolege – kišobrani, torbe, pregače, šalice i lončići, krpe, razglednice i grafike, uvelike će pomoći članovima Udruge za Down sindrom u provođenju nužno im potrebnih fizikalnih terapija.
Ta zadarska udruga okuplja 36 djece i mladih, većinom od 10 do 25 godina, a zajedno s njihovim roditeljima broji 106 članova. Djeca s down sidromom rađaju se s hipotonijom – slabošću mišića u cijelom tijelu i stalno su im potrebne fizikalne terapije, među ostalima plivanje. Većina ih mora imati trenera koji je stalno s njima i vodi terapije. Humanitarna akcija koja se priprema pomoći će upravo u tom pogledu i, ovisno o prikupljenim sredstvima, pokriti dio troškova terapija plivanja na Višnjiku. Udrugu za Down sindrom Zadarske županije osnovali su 2007. godine roditelji djece s tim sindromom kako bi im osigurali što bolju rehabilitaciju i kvalitetniju integraciju u zajednicu.
Integracija i inkluzija djece kreće u Udruzi koja na različite načine radi na senzibiliziranju javnosti, na edukaciji asistenata i učitelja pa za razliku od nekada, možemo reći da danas u Zadru, za djecu s down sindromom, imamo deset zaposlenih pomoćnika u nastavi. Sva su djeca uključena u neke vanjske aktivnosti, u plesne primjerice ili sportske klubove, kako bi se za svako od njih pronašlo najbolje rješenje, bilo obrazovno, bilo zdravstveno ili socijalno. Tako najjednostavnije i najbrže postaju dio društva – kaže predsjednica Udruge Suzana Periša dodajući kako je svaka pomoć u ostvarenju takvog cilja, dobro došla.
Upravo je to i motiv Ani Kolegi za sudjelovanje u ovoj humanitarnoj akciji. – Smatram da je vrlo važno doprinijeti društvenoj zajednici, svatko na način na koji može, s obzirom da je svijet danas individualiziran. Za društvo kao cjelinu se praktički ne mari, a baš to je neophodno za njegov opstanak. Jako mi je drago što mogu pomoći Udruzi za Down sindrom – kaže Ana Kolega, zadarska akademska slikarica, dobro poznata široj javnosti, posebice po razigranoj paleti i dinamičnim kompozicijama prepunih boja i suptilnih detalja. – Promatram i bilježim život, ne samo vlastiti nego i onaj koji se odvija oko mene i prikazujem ga na svoj način, ostavljajući svakome vlastitu interpretaciju onoga što vidi u mojim djelima – govori Ana Kolega koja likovnoj umjetnosti dodaje i pisanje, pjevanje i pokret kombinirajući sve to u razne performanse. Ta šarolikost i šarenilo koje živi vidljivo je i u njenim djelima. – Raznolikost je temelj svijeta u kojemu živimo, ključno je naučiti cijeniti svakog pojedinca, osigurati jednakost za svakog člana zajednice kojemu treba dati priliku za razvoj u skladu s osobnim potencijalom kako bi postao aktivni član zajednice – objašnjava Ana Kolega.
Njezine su riječi i najbolji poziv za dolazak u restoran A’Mare, u petak, 8. 11. kako bi se, bilo kupovinom ulaznice, bilo kupovinom nekog od izloženih djela čija cijena će biti od 25 do više stotina eura i dalje, pomoglo djeci i mladima iz Udruge za Down sindrom Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
GLAVNA SKUPŠTINA MATICE HRVATSKE / Zadarski ogranak nagrađen srebrnom poveljom za knjigu Tina Lemca
U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 26. listopada održana je Glavna skupština Matice hrvatske. Skupštinu su uz 155 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Dubravka Đurić Nemec, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek; povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra vlč. Vlado Mikšić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše; Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest; Mislav Grgić, veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog Zmaja; Darko Majstorović, predsjednik Strukovne udruge kriminalista i Vladimir Miletić, predsjednik podružnice te udruge za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Lobel Machala knjižničarski savjetnik i rukovoditelj Odjela Bibliografsko središte, uime ravnateljice NSK te direktorice u Privrednoj banci Zagreb Vilijana Belas i Jadranka Krajina, predstavnice donatora MH.
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na dosadašnji dio mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove istaknuvši najvažnije projekte i aktivnosti ostvarene u protekloj godini. Gavran je podsjetio na najvažniji događaj, odnosno 26. siječnja kada je na inicijativu Matice hrvatske Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku. Vlada RH potvrdila je petnaest članova Vijeća za hrvatski jezik iz petnaest važnih kulturnih i obrazovnih institucija, a 23. listopada održana je i prva sjednica toga tijela čiji je predsjednik na prijedlog Matice hrvatske postao Marko Tadić.
Na Skupštini su zadarski Ogranak, jedan od najvećih i najaktivnijih Matičinih Ogranaka, predstavljali: prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, Drinka Dujmović, prof. i Anica Serdarević, prof.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru nagrađen je srebrnom poveljom Matice hrvatske za knjigu Tina Lemca: Pečati i kistovi, Izbor iz književnih kritika 2011.-2021.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROGNOZA / Sunčano do kraja mjeseca. Evo što donosi početak studenog…
Danas pretežno sunčano, no ujutro uglavnom u unutrašnjosti mjestimice magla ili niski oblaci koji se lokalno mogu i dulje zadržati. Vjetar na kopnu slab, na moru i umjeren sjeverozapadni, a uz obalu i bura, podno Velebita i jaka. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 23 °C, u predjelima s dugotrajnom maglom osjetno niža.
U srijedu na Jadranu pretežno sunčano. U unutrašnjosti ujutro i dio prijepodneva mjestimice magla ili niski oblaci, a zatim barem djelomice sunčano. Vjetar uglavnom slab. Uz obalu će puhati slaba do umjerena, podno Velebita i jaka bura, a na otvorenom moru umjeren sjeverozapadnjak. Minimalna temperatura zraka od 6 do 10, a na Jadranu od 14 do 17 °C. Maksimalna većinom između 16 i 20 °C, u predjelima s dugotrajnom maglom niža, a na Jadranu uglavnom između 22 i 24 °C.
IZGLEDI VREMENA:
U unutrašnjosti djelomice sunčano, a ujutro i prijepodne mjestimice magla ili niski oblaci. U četvrtak će u Gorskome kotaru i Lici biti slabe rosulje. Na Jadranu pretežno sunčano, a u srijedu ujutro na sjevernom je dijelu moguća magla. Na otocima će puhati umjeren sjeverozapadnjak, dok će uz obalu biti bure, u četvrtak podno Velebita i jake. Temperatura zraka u blagom padu, osobito u unutrašnjosti.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih