Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) Hodočašće vjernika ‘Kraljici ribara’ na Piškeru u kornatskom otočju

Objavljeno

-

Foto: Župa Sali

Tradicionalno hodočašće vjernika Majci Božjoj u uvalu Piškera otoka Jadro u kornatskom otočju, održano je u subotu, 27. srpnja. Svečano misno slavlje u crkvi Rođenja BDM na Piškeri predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.

Suslavila su sedmorica svećenika: don Frane Šindija, župnik saljske župe Uznesenja BDM, don Dario Tičić, župnik župe sv. Stošije u Biogradu n/m i nekadašnji saljski župnik, saljski sin don Zdenko Milić, ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru, don Ivan Katić, župnik Murtera, tajnik biskupa Rogića te svećenici iz Požege i Kopra.

Hodočašće na Piškeru održava se svake godine zadnje subote u srpnju, a u njemu najviše sudjeluju vjernici Dugootočkog dekanata iz župa Sali, Luke, Žmana i Zaglava. Ta je crkva povjerena brizi saljskog župnika i administrativno pripada župi Sali. Piškera, u prijevodu ribnjak, nekadašnje je ribarsko naselje još iz rimskog doba na otoku Jadro, nastala kao ribarska baza usred bogatih kornatskih lovišta ribe.

U hodočašću u ribarsku katedralu, kako Dugootočani zovu crkvu na Piškeri, sudjelovala je i skupina križara iz Požege sa svojim duhovnikom te vjernici iz Murtera. Ove godine prvi put misu je predvodio šibenski biskup; inače je tradicija i prethodnih godina misu je predvodio zadarski nadbiskup, generalni vikar ili svećenik iz Zadarske nadbiskupije.

Biskup Rogić je u svom prethodnom mandatu službe nekog odbora pri HBK bio upravo predsjednik Odbora HBK za pastoral pomoraca te se u svojim porukama obraćao i ribarima. Zahvalio je na pozivu da pohodi tu crkvu i predvodi misu, moleći za blagoslov života i rada ribara, u službi čije duhovne skrbi je ta crkva i izgrađena 1560. godine, doprinosom saljskih i zadarskih ribara.

Isus je za svoje apostole među prvima izabrao upravo ribare. Ribarski posao je osobita simbolika i duhovnog poziva. U tom kontekstu, biskup Rogić poželio je ribarima da budu odraz Božje dobrote i ljubavi, rekavši da se ribari često nalaze u raznim okolnostima, pa i neprilikama na moru, kada osobito zazivaju Božju i pomoć s Neba. Ta je crkva i hodočašće spomen na brojne naraštaje saljskih i drugih ribara koji su u toj crkvi tražili utjehu i okrepu u Božjoj riječi i snagu u euharistiji, Isusu kao kruhu života za život vječni, istaknuo je šibenski biskup.

„Izgradnja Gospine crkve na Piškeri znak je vjere naših predaka ribara, svjedočanstvo povijesti i utjecanja Marijinom zagovoru koja kao majka Crkve, a nazivamo je i Gospom ribara i težaka, bdije nad svima koji od nje zatraže pomoć“, rekao je mons. Rogić, dodavši da „život ljudi od mora, ribara i pomoraca, opisuje narodna izreka da je to ‘kruh sa sedam kora’“.

„U raznim neverama, u sjećanja naviru toliki zavjeti ribara Majci Božjoj, što potvrđuje i izgradnja crkve na Piškeri. Marija je uzor Kristovog učenika, jer je svoje srce sasvim otvorila Bogu i predala se u službu ostvarenja Božjeg plana“, istaknuo je mons. Rogić. Podsjetio je da su brojne svijeće zapaljene i zavjetni darovi ostavljeni pred slikom Majke Božje u mnogim crkvama i kapelama, podignutima i po morskim grebenima i u lukama.

„Izbavljenje u nevolji je Božji dar ribaru koji se utječe zagovoru Majke Božje i svetaca. Neka na usnama i u srcu ribara uvijek budu iskrene molitve Bogu, da ih izbavlja iz nevera na morima i iz drugih nevera života. Kušnje neka nam učvrste vjeru i pouzdanje u Božju dobrotu, svijest da je naš život u Božjoj ruci i da nas Providnost vodi Božjim putovima spasenja“, poručio je biskup Rogić. Poželio je ribarima blagoslovljene ulove, plovidbe i povratke njihovim obiteljima.

„U svetištima, poput ovog ribarskog, molimo za pomoć da ustrajemo u dobru i budemo kršćani koji se u svakoj situaciji oslanjaju na Boga“, potaknuo je biskup Rogić.

Saljski župnik Šindija zahvalio je biskupu Rogiću na dolasku i podršci tom hodočašću. Župnik je darovao biskupu Rogiću umjetničku sliku s motivom crkve u Piškeri i ribarskom lađom, plodove mora iz saljske tvornice ribljih proizvoda ‘Mardešić’ i saljsko vino.

Don Frane je zahvalio saljskom sakristanu Mišelu Basioliju i osobito mladim Saljanima koji su se potrudili urediti crkvu za slavlje, kao i saljskom župnom zboru koji njeguju glagoljaško pjevanje. Uz približno 400 vjernika, u misi su sudjelovali i Zoran Morović, načelnik Općine Sali i Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka ‘Kornati’.

O crkvi Rođenja BDM na Piškeri

Crkva Rođenja BDM u Piškeri bila je izgrađena za vjerske potrebe velikog broja trgovaca i ribara. Stoljećima je imala kapelana koji je bio ribar i uzdržavao se ribolovom. Službu u toj crkvi vršio je pop glagoljaš iz Saljskog dekanata, o čemu svjedoči i ploča na zidu te crkve s popisom svih “popova glagoljaša – kornatskih ribara” koji su u njoj služili kroz stoljeća.

Od 19. st., brigu o toj crkvi vodi saljski župnik. Nakon pet stoljeća redovnog bogoslužja u toj crkvi, 1939. godine u njoj je zadnji put bila slavljena misa, odnosno održano hodočašće. U Drugom svjetskom ratu crkva je bila bolnica za ranjenike, a nakon rata crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Hodočašća u Piškeru opet su obnovljena 1992. godine.

Crkvu je povodom proslave 1000. obljetnice prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata, 1993. blagoslovio tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je obnovljena i uređena velikim zalaganjem tadašnjeg saljskog župnika, blagopokojnog don Tita Šarina, koji je i pokrenuo srpanjsko hodočašće na Piškeru.

Zvono za crkvu u Piškeri, prvo zvono u povijesti te crkve koje pozdravlja hodočasnike i označava slavlje, 2003. godine blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Zvono su darovali zaručnici Eva Marinković i Miroslav Horvat. Na zvonu se nalazi lik Bezgrešnog začeća BDM i upisan je stih ‘Slava Višnji Bogu i mir na zemlji ljudima dobre volje’. Promjer zvona je 390 mm, težina 35 kg, ton ‘ha’.

U crkvi Rođenja BDM u Piškeri 2004. godine postavljena je spomen ploča don Srećku Lovretiću, podrijetlom s Molata, nekadašnjem župniku Luke, kojeg su u srpnju 1942. g., u njegovoj 31. godini života, komunisti vezanog za jarbol potopili kod otoka Borovnika. I ove godine, kao i prethodnih, vjernici su se zaustavili na moru, na tom mjestu don Srećkove pogibije kod otoka Borovnika. U znak sjećanja bacili su vijenac u more, a don Zdenko Milić predmolio je molitvu za dušu ubijenog svećenika. Vjernici su se zaustavili i kod spomen obilježja križeva u sjećanju na stradale vatrogasce na Kornatima, gdje su se također pomolili za njihove duše i zazvali Božju pomoć svim vatrogascima u njihovoj službi.

Da je ta crkva u mislima i pohodu vjernika i izvan Zadarske nadbiskupije, uz dar zvona,  potvrđuje i darovani kalež kojeg su 2004. godine darovali zaručnici Tatjana Rusmir i Marko Mikulčić iz Varaždina. Te su godine na zidovima pokraj glavnog oltara Saljani postavili uljanicu i ‘svitlo’, stalak za luč, koja je „svojim plamenim svjetlom s broda u noćnom ribolovu omogućila veći ulov sitne plave ribe”, piše na fotografiji ispod stalka. Na zidu crkve nalazi se i višemetarska reprodukcija crno-bijele fotografije iz 1930.-ih godina, koja prikazuje saljske ribare kako love ribu i suše ribarske mreže.

Ines Grbić

Foto: Župa Sali

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadarska županija i Ministarstvo zajedničkim sredstvima obnovili krov i fasadu Područne škole Ljubač

Objavljeno

-

By

Kroz Program podrške regionalnom razvoju za 2024. godinu, Zadarskoj županiji su dodijeljena sredstva za projekt sanacije krova na zgradi Područne škole Ljubač. Projekt je obuhvatio kompletnu obnovu drvene nosive konstrukcije krova, uklanjanje starog i postavljanje novog crijepa, kao i obnovu i bojenje fasade školske zgrade. Radovi na sanaciji krova započeli su u kolovozu, a završeni su u listopadu 2024. godine, čime je škola spremna za novu školsku godinu i sve popratne aktivnosti koje se održavaju u njenim prostorima. Područnu školu Ljubač pohađa sedam učenika koji sada imaju osiguran siguran i funkcionalan prostor za učenje.

Obnova krova značajna je jer doprinosi ne samo očuvanju same zgrade već i unaprjeđenju uvjeta za sve korisnike prostora škole. Glavni cilj projekta bio je pridonijeti gospodarskom, socijalnom i demografskom oživljavanju i razvoju općine Ražanac, posebno naselja Ljubač. Školska zgrada u Ljupču tako nije samo obrazovni centar već i važno mjesto okupljanja za lokalnu zajednicu. Osim što će učenicima pružiti sigurniji i ugodniji prostor za rad, škola služi i kao centar za brojne lokalne aktivnosti: kulturna događanja, edukacije, humanitarne akcije, rekreativne aktivnosti te programe i radionice namijenjene različitim dobnim skupinama. Primjerice, u školskim prostorijama održavaju se izvanškolske aktivnosti za djecu, radionice u okviru umjetničkog programa škole slikanja “ART”, treninzi Univerzalne sportske škole, kao i aktivnosti kulturno-umjetničkog društva (KUD-a), koje doprinose očuvanju lokalne tradicije i kulturnog nasljeđa. Škola je, također, otvorena za programe dobrovoljnog darivanja krvi te rekreativne programe za odrasle, poput gimnastičkih treninga.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 115.329,23 eura, pri čemu je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osiguralo financijsku potporu u iznosu od 70 tisuća eura, dok je preostalih 45.329,23 eura sufinancirala Zadarska županija. Ova obnova dio je šireg plana ulaganja u infrastrukturu ruralnih područja, čime se osigurava revitalizacija i unaprjeđenje životnih uvjeta za stanovništvo u manjim naseljima, a posebice za mlade obitelji i djecu, koja će kroz bolje obrazovne i društvene uvjete imati poticaj da ostanu u svojim zajednicama.

Projekt je, također, primjer uspješne suradnje lokalne zajednice, županije i državnih institucija u stvaranju boljih uvjeta za obrazovanje, kulturne i društvene aktivnosti.

“Zadarska županija godinama ulaže u obnovu i proširenje obrazovnih kapaciteta, jer je kvalitetna i moderna obrazovna infrastruktura svakako jedan od preduvjeta zadržavanja stanovništva u ruralnim i planinskim područjima naše regije. Ovo je potvrda kontinuiranog rada na podizanju kvalitete u školskim objektima kojima je osnivač Zadarska županija. Nastavak je to naše politike ravnomjernog razvoja i želje da učenici u svakom dijelu Zadarske županije imaju jednake uvjete za rad i dodatne aktivnosti. Hvala Vladi RH koja je partner u gotovo svim našim projektima te resornom ministarstvu koje sustavno radi na politikama ravnomjernog regionalnog razvoja”, poručio je župan Božidar Longin.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST ZA GRAĐANE: U Područnom policijskom uredu Sali 5. prosinca zaprimat će se zahtjevi za izradu osobnih dokumenata!

Objavljeno

-

By

Obavijest za građane: prvog četvrtka u prosincu u Područnom policijskom uredu u Sali građani će moći predati zahtjeve za izradu osobnih iskaznica, vozačkih dozvola, putovnica te obaviti poslove prijave prebivališta/boravišta

Nakon što je 25. rujna 2024. godine u mjestu Sali na Dugom otoku svečano otvoren novouređeni objekt Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar – Područni ured Sali, zadovoljstvo nam je obavijestiti građane da će u prosincu 2024. godine u službenim prostorijama objekta moći predati svoje zahtjevi za izradu osobnih dokumenta kao i preuzeti izrađene osobne dokumente.

Naime, u četvrtak 05. prosinca 2024. godine u 09 sati službenici upravnih poslova Policijske uprave zadarske započeti će s zaprimanjem zahtjeva građana za izradu osobnih dokumenata.

Ovaj ured ima za cilj poboljšanje usluga građanima, skraćivanje vremena čekanja te omogućavanje brže i efikasnije obrade zahtjeva za izdavanje osobnih dokumenata, naročito za građane starije životne dobi, teško pokretne osobe i osobe s invaliditetom.

Pri tome je važno istaknuti da se na ovaj način građanima na Dugom otoku olakšava postupak ishođenja osobnih dokumenata, ali isto tako navedene zahtjeve za izradu osobnih iskaznica, vozačkih dozvola te putovnica mogu predati i drugi građani koji se zateknu na Dugom otoku, pogotovo u ljetnoj sezoni, s obzirom da građani Republike Hrvatske mogu podnositi zahtjeve za izdavanje osobnih dokumenata u bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji u Republici Hrvatskoj koja obavlja i upravne poslove, bez obzira na mjesto svojeg prebivališta ili boravišta.

Savjeti za građane za obavljanje upravnih poslova

Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se osobno – upute o proceduri izdavanja 

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice potrebno je:

  • priložiti dokaz o uplati novčanog iznosa za izdavanje osobne iskaznice ovisno o odabranom postupku izdavanja
  • dati na uvid ranije izdanu osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu kojom se može provjeriti identitet podnositelja zahtjeva (javna isprava s fotografijom, koja služi kao dokaz identiteta), a identitet djece koja ne posjeduju osobne isprave potvrđuju roditelji svojom izjavom. 
  • priložiti 1 fotografiju u boji dimenzija 3,5 cm x 4,5 cm
  • potpisati Ugovor o pružanju usluga certificiranja 

Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se na obrascu 2, kojeg službena osoba popunjava ispisivanjem iz Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova, a podnositelj zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice vlastoručnim potpisom potvrđuje točnost i istinitost upisanih podataka. Za izdavanje osobne iskaznice koja sadrži jedan ili dva certifikata, podnositelj zahtjeva dužan je s davateljem usluge certificiranja sklopiti ugovor o pružanju usluge certificiranja.

Prilikom zamjene osobne iskaznice kojoj je istekao rok važenja potrebno je priložiti staru osobnu iskaznicu koja se poništava i vraća.

Ako podnositelju zahtjeva nije već izdana osobna iskaznica ili putovnica Republike Hrvatske, a nije upisan u maticu rođenih na području Republike Hrvatske, potrebno je službenoj osobi dati na uvid inozemni izvadak iz matice rođenih ili rodni list.

Osoba čije se ime i prezime sastoji od više riječi, koje se zbog broja slova koja sadrže ne mogu upisati u prostor za upis imena i prezimena, u obrazac osobne iskaznice upisat će se one riječi osobnog imena koje je osoba izjavom pred matičarom odredila za uporabu u pravnom prometu.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice nije potrebno priložiti fotografiju ako je u evidenciji osobnih iskaznica ili evidenciji putnih isprava pohranjena fotografija koja je ranije korištena za izradu osobne iskaznice ili putovnice, pod uvjetom da od dana kada je fotografija prvi put korištena nije proteklo više od pet godina te da izgled osobe nije bitno promijenjen.


Izdavanje vozačke dozvole (prva vozačka dozvola i novopoložena kategorija) – upute o proceduri izdavanja 

Prijava ili promjena prebivališta / boravišta – upute 

Izrada putovnice – upute o proceduri izdavanja
 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Kroz projekt RECIRCLE Zadar dobiva nove polupodzemne i nadzemne spremnike otpada

Objavljeno

-

By

Početna konferencija projekta RECIRCLE održana je u Inkubatoru „Bili Brig“ u Zadru. Konferenciju je organizirala Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u suradnji s Čistoćom Zadar. Projekt RECIRCLE sufinanciran je u okviru Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.322.953,90 eura. Bespovratna EU sredstva su 85 % ukupne vrijednosti projekta – tj. 1.974.510,80 eura. Proračun Agencije ZADRA NOVA iznosi 236.086,20 eura, a zadarske Čistoće kao vodećeg partnera 614.481,60 eura.

Konferenciji su nazočili gradonačelnik Grada Bihaća Elvedin Sedić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije Daniel Segarić, direktor Čistoće d.o.o. iz Zadra John Ivan Krstičević, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra Hrvoje Šarić te predstavnici projektnih partnera. Partneri na projektu su još i Ured za europske integracije, fondove, odnose s javnošću i kvalitetu prema međunarodnom standardu Srednjobosanskog kantona i Grad Bihać iz Bosne i Hercegovine te Općina Zeta i Čistoća Podgorica iz Crne Gore.

Opći cilj projekta RECIRCLE je jačanje kapaciteta sustava gospodarenja otpadom zajedničkom implementacijom načela kružnog i resursno učinkovitog gospodarstva, s naglaskom na odvojeno prikupljanje otpada te njegovo recikliranje i ponovnu uporabu. Razdoblje provedbe projekta je od lipnja 2024. godine do kraja studenoga 2026. godine. Postavit će se podzemni, polupodzemni i nadzemni spremnici na više lokacija na području Grada Zadra i Grada Bihaća te reciklomati na području Srednjebosanskog kantona. Dio partnera iz BiH i Crne Gore nabavit će i kamione za odvoz otpada. Projektni partneri će provesti niz različitih edukativnih događanja s ciljem podizanja razine znanja i svijesti o gospodarenju otpadom, najavljeno je na početnoj konferenciji projekta RECIRCLE.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu