Hrvatska
Kolike su plaće u Hrvatskoj? Evo iznosa po zanimanjima, od krojača do direktora IT-a
U Hrvatskoj su iznosi plaća uvijek vruća tema, a naročito otkad je Vlada prošloga tjedna podigla osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika čime će one drastično porasti.
S druge strane, rastu i prosječne plaće, ali nimalo drastično i teško prateći rast cijena. Prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, onima za svibanj, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena tog mjeseca bila je 1.324 eura.
Istodobno je medijalna plaća, što se smatra pouzdanijim podatkom, u svibnju iznosila 1.122 eura.
Prosječna plaća još daleko od pristojne
Ovih dana smo pisali o tome koliki bi iznos mjesečne plaće bio dovoljan za pristojan život u Hrvatskoj koji bi podrazumijevao da se s njome (ili s dvije takve za višečlanu obitelj) bez većih teškoća i stresa mogu podmiriti troškovi režija, stanarine ili stambenog kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština, povremenih kulturnih i zabavnih sadržaja te bar jednog godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta.
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kazao nam je da bi iznos takve plaće u Hrvatskoj trebao biti 2.000 eura.
A kolike su prosječne plaće u Hrvatskoj? Plaforma za oglašavanje poslova Adorio analitički bilježi prosječne plaće u svim djelatnostima i po pojedinim zanimanjima. Iz svake djelatnost odabrali smo nekoliko zanimanja i njihove prosječne neto plaće na razini Hrvatske, uključujući najniže i najviše. Evo popisa…
ADMINISTRACIJA
Sudski zapisničar 827 eura
Administrator 962 eura
Bankovni službenik 1.097 eura
Asistent direktora 1.207 eura
Administrator baze podataka 1.351 euro
IT administrator 1.454 eura
EKONOMIJA-FINANCIJE-RAČUNOVODSTVO
Fakturist 959 eura
Knjigovođa 1.011 eura
Ekonomist 1.190 eura
Revizor 1.548 eura
Business analyst 1.715 eura
Finance Menager 2.019 eura
Direktor financija i računovodstva 2.469 eura
ELEKTROTEHNIKA – STROJARSTVO
Automehaničar 1.064 eura
Električar 1.102 eura
Inženjer strojarstva 1.530 eura
Inženjer elektrotehnike 1.541 euro
Inženjer za kontrolu kvalitete 1.679 eura
System Architect 2.459 eura
GRAĐEVINA
Tapetar 1.035 eura
Zidar 1.094 eura
Soboslikar 1.143 eura
Krovopokrivač 1.245 eura
Arhitekt 1.262 eura
Ineženjer građevinarstva 1.401 euro
Inženjer hidrogeologije 1.516 eura
Voditelj gradilišta 1.601 euro
INFORMATIKA
Web administrator 1.173 eura
Informatičar 1.211 eura
IT analitičar 1.709 eura
Voditelj IT projekata 1.866 eura
iOS Developer 2.130 eura
SAP Consultant 2.399 eura
Direktor IT poslova 3.152 eura
LJUDSKI RESURSI
Specijalist ljudskih resursa 1.261 euro
Recruiter 1.267 eura
Specijalist za edukaciju zaposlenika 1.525 eura
Voditelj ljudskih resursa 1.692 eura
HR Business Partner 1.895 eura
MARKETING
Social Media Manager 1.153 eura
Media planer 1.251 euro
Specijalist marketinga 1.369 eura
Event manager 1.388 eura
Brand manager 1.565 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
MEDICINA-FARMACIJA-ZDRAVSTVO
Njegovatelj 842 eura
Farmaceutski tehničar 990 eura
Medicinska sestra 1.166 eura
Veterinar 1.264 eura
Radiolog 1.406 eura
Stomatolog 1.525 eura
Farmaceut 1.719 eura
Liječnik 1.952 eura
MENADŽMENT
Voditelj trgovine 1.381 euro
Volditelj logistike 1.490 eura
Voditelj financija i računovodstva 1.663 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
Tehnički direktor 2.315 eura
Direktor 2.688 eura
NABAVA
Specijalist uvoza i izvoza 1.246 eura
Specijalist nabave 1.299
Voditelj nabave 1.511 eura
OBRAZOVANJE
Odgojitelj 1.022 eura
Učitelj 1.292 eura
Profesor 1.311 eura
Istraživač u znanosti 1.388 eura
Ravnatelj škole 1.858 eura
POLJOPRIVREDA
Poljoprivredni radnik 856 eura
Poljoprivredni tehničar 918 eura
Stočarski radnik 984 eura
Prehrambeni tehničar 1.003 eura
Inženjer agronomije 1.144 eura
Inženjer prehrambene tehnologije 1.265 eura
PRAVO
Sudski tumač 1.142 eura
Pravnik 1.349 eura
Odvjetnik 1.579 eura
PRODAJA
Trgovac u maloprodaji 838 eura
Blagajnik 920 eura
Prodajni savjetnik 935 eura
Operater u pozivnom centru 956 eura
Regionalni menadžer prodaje 1.958 eura
Direktor prodaje i marketinga 2.465 eura
Direktor prodaje 2.640 eura
PROIZVODNJA
Krojač 728 eura
Šivač 760 eura
Obućar 825 eura
Stolar 1.013 eura
CNC operater 1.077 eura
Voditelj proizvodnje 1.529 eura
Product Owner 2.141 eura
Direktor proizvodnje 2.624 eura
TRANSPORT
Instruktor vožnje 947 eura
Skladištar 950 eura
Dostavljač 956 eura
Taxi vozač 1.007 eura
Vozač autobusa 1.113 eura
Vozač E kategorije 1.386 eura
Voditelj logistike 1.490 eura
Direktor logistike 2.413 eura
TURIZAM-UGOSTITELJSTVO
Ugostiteljski radnik 924 eura
Slastičar 982 eura
Konobar 934 eura
Turistički djelatnik 1.040 eura
Kuhar 1.128 eura
Šanker 1.207 eura
Barista 1.319 eura
ZANAT-POMOĆNI POSLOVI
Čistačica 749 eura
Frizer 782 eura
Cvjećar 785 eura
Zaštitar 804 eura
Mesar 1.103 eura
Pizza majstor 1.170 eura
Građevinski radnik 1.224 eura
Aviomehaničar 1.396 eura
Detaljniji podaci o prosječnim plaćama mogu se vidjeti OVDJE.
Hrvatska
BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”
Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.
No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.
Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.
U Hrvatskoj nema “američkih” popusta
No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.
“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.
Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.
“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”
Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.
“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.
Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.
“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”
Savjeti kupcima uoči Crnog petka
Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.
Isticanje cijena
Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.
Povrat robe i rokovi
Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.
Online kupovina
Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.
Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.
Račun i jamstveni list
Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.
Hrvatska
FOTO / Na Zavižanu pada snijeg
Na Zavižanu jutros pada snijeg.
Prema prognozi DHMZ-a, danas će diljem zemlje biti pretežno oblačno, tek su na Jadranu ponegdje sunčana razdoblja, a potkraj dana djelomično razvedravanje očekuje se na sjeverozapadu.
Mjestimice će biti malo kiše, a u višem gorju susnježice i snijega, što se i vidi na fotografijama sa Zavižana.
Najviša dnevna temperatura uglavnom između 2 i 7, na Jadranu od 11 do 16 °C.
Hrvatska
DHMZ objavio važno upozorenje: “Samo ovako možemo zaštititi sigurnost građana”
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) od srijede na svojoj mrežnoj stranici (meteo.hr) objavljuje upozorenja na opasne vremenske pojave za danas, sutra i prekosutra.
“Izdavanje pouzdanih upozorenja do 72 sata unaprijed omogućit će našim građanima još učinkovitije donošenje pravovremenih odluka važnih za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih najmilijih. Također, državnim i lokalnim tijelima osigurat će više vremena za pripremu mjera kojima se mogu ublažiti posljedice meteoroloških i hidroloških nepogoda”, poručili su iz DHMZ-a.
“Sve češće opasne vremenske pojave, uz njihov sve veći negativni utjecaj na živote, sigurnost, imovinu, infrastrukturu i gospodarstvo, zahtijevaju od stručnjaka DHMZ-a neprestano unaprjeđenje sustava prognoziranja i ranog upozorenja. Naša je temelja zadaća zaštititi živote građana i jačati otpornost zajednica na štetne posljedice klimatskih promjena. Pritom je ključna kvalitetna, jasna, pravovremena te lako dostupna informacija o vremenu i vremenskim ekstremima”, poručio je glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler.
Naglasio je i da se modernizacijom meteorološke motriteljske mreže u sklopu projekta METMONIC, kontinuiranim razvojem numeričkog modela ALADIN, suradnjom s partnerima i ulaganjem u kontinuiranu edukaciju prognostičara u Zagrebu, Rijeci i Splitu, nastavlja unaprjeđivati kvalitetu i razvoj prognoza i upozorenja, njihovu dostupnost te brzo prenošenje. “Samo tako možemo učinkovitije zaštiti živote, imovinu i sigurnost naših građana”, rekao je.
Iz DHMZ-a podsjećaju da se na mrežnim stranicama DHMZ-a (meteo.hr) objavljuju upozorenja za kopnena područja Hrvatske koja se izrađuju za osam klimatski različitih regija, imenovanih prema gradovima središtima: Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Split, Dubrovnik i Knin. Upozorenja se izdaju za različite vremenske pojave, kao što su vjetar, kiša, magla, snijeg i poledica, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoke i niske temperature zraka te obalna upozorenja na vjetar. Izdavanje upozorenja za kopneno područje Hrvatske počelo je u srpnju 2009. godina kada su ona postala vidljiva i na mrežnoj stranici sustava MeteoAlarm.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana ago
SVEUČILIŠTE / U srijedu komemoracija za akademika Luka Paljetka
-
Svijet5 dana ago
Zarada na medicinskom turizmu: Sve više turista dolazi zbog blistavog osmijeha ili boljih grudi
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana ago
7-DNEVNA PROGNOZA / U novi tjedan s burom i još nižim temperaturama. Na pomolu i kiša…
-
Hrvatska5 dana ago
U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u sektoru koji ide u štrajk