Hrvatska
Kolike su plaće u Hrvatskoj? Evo iznosa po zanimanjima, od krojača do direktora IT-a
U Hrvatskoj su iznosi plaća uvijek vruća tema, a naročito otkad je Vlada prošloga tjedna podigla osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika čime će one drastično porasti.
S druge strane, rastu i prosječne plaće, ali nimalo drastično i teško prateći rast cijena. Prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, onima za svibanj, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena tog mjeseca bila je 1.324 eura.
Istodobno je medijalna plaća, što se smatra pouzdanijim podatkom, u svibnju iznosila 1.122 eura.
Prosječna plaća još daleko od pristojne
Ovih dana smo pisali o tome koliki bi iznos mjesečne plaće bio dovoljan za pristojan život u Hrvatskoj koji bi podrazumijevao da se s njome (ili s dvije takve za višečlanu obitelj) bez većih teškoća i stresa mogu podmiriti troškovi režija, stanarine ili stambenog kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština, povremenih kulturnih i zabavnih sadržaja te bar jednog godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta.
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kazao nam je da bi iznos takve plaće u Hrvatskoj trebao biti 2.000 eura.
A kolike su prosječne plaće u Hrvatskoj? Plaforma za oglašavanje poslova Adorio analitički bilježi prosječne plaće u svim djelatnostima i po pojedinim zanimanjima. Iz svake djelatnost odabrali smo nekoliko zanimanja i njihove prosječne neto plaće na razini Hrvatske, uključujući najniže i najviše. Evo popisa…
ADMINISTRACIJA
Sudski zapisničar 827 eura
Administrator 962 eura
Bankovni službenik 1.097 eura
Asistent direktora 1.207 eura
Administrator baze podataka 1.351 euro
IT administrator 1.454 eura
EKONOMIJA-FINANCIJE-RAČUNOVODSTVO
Fakturist 959 eura
Knjigovođa 1.011 eura
Ekonomist 1.190 eura
Revizor 1.548 eura
Business analyst 1.715 eura
Finance Menager 2.019 eura
Direktor financija i računovodstva 2.469 eura
ELEKTROTEHNIKA – STROJARSTVO
Automehaničar 1.064 eura
Električar 1.102 eura
Inženjer strojarstva 1.530 eura
Inženjer elektrotehnike 1.541 euro
Inženjer za kontrolu kvalitete 1.679 eura
System Architect 2.459 eura
GRAĐEVINA
Tapetar 1.035 eura
Zidar 1.094 eura
Soboslikar 1.143 eura
Krovopokrivač 1.245 eura
Arhitekt 1.262 eura
Ineženjer građevinarstva 1.401 euro
Inženjer hidrogeologije 1.516 eura
Voditelj gradilišta 1.601 euro
INFORMATIKA
Web administrator 1.173 eura
Informatičar 1.211 eura
IT analitičar 1.709 eura
Voditelj IT projekata 1.866 eura
iOS Developer 2.130 eura
SAP Consultant 2.399 eura
Direktor IT poslova 3.152 eura
LJUDSKI RESURSI
Specijalist ljudskih resursa 1.261 euro
Recruiter 1.267 eura
Specijalist za edukaciju zaposlenika 1.525 eura
Voditelj ljudskih resursa 1.692 eura
HR Business Partner 1.895 eura
MARKETING
Social Media Manager 1.153 eura
Media planer 1.251 euro
Specijalist marketinga 1.369 eura
Event manager 1.388 eura
Brand manager 1.565 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
MEDICINA-FARMACIJA-ZDRAVSTVO
Njegovatelj 842 eura
Farmaceutski tehničar 990 eura
Medicinska sestra 1.166 eura
Veterinar 1.264 eura
Radiolog 1.406 eura
Stomatolog 1.525 eura
Farmaceut 1.719 eura
Liječnik 1.952 eura
MENADŽMENT
Voditelj trgovine 1.381 euro
Volditelj logistike 1.490 eura
Voditelj financija i računovodstva 1.663 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
Tehnički direktor 2.315 eura
Direktor 2.688 eura
NABAVA
Specijalist uvoza i izvoza 1.246 eura
Specijalist nabave 1.299
Voditelj nabave 1.511 eura
OBRAZOVANJE
Odgojitelj 1.022 eura
Učitelj 1.292 eura
Profesor 1.311 eura
Istraživač u znanosti 1.388 eura
Ravnatelj škole 1.858 eura
POLJOPRIVREDA
Poljoprivredni radnik 856 eura
Poljoprivredni tehničar 918 eura
Stočarski radnik 984 eura
Prehrambeni tehničar 1.003 eura
Inženjer agronomije 1.144 eura
Inženjer prehrambene tehnologije 1.265 eura
PRAVO
Sudski tumač 1.142 eura
Pravnik 1.349 eura
Odvjetnik 1.579 eura
PRODAJA
Trgovac u maloprodaji 838 eura
Blagajnik 920 eura
Prodajni savjetnik 935 eura
Operater u pozivnom centru 956 eura
Regionalni menadžer prodaje 1.958 eura
Direktor prodaje i marketinga 2.465 eura
Direktor prodaje 2.640 eura
PROIZVODNJA
Krojač 728 eura
Šivač 760 eura
Obućar 825 eura
Stolar 1.013 eura
CNC operater 1.077 eura
Voditelj proizvodnje 1.529 eura
Product Owner 2.141 eura
Direktor proizvodnje 2.624 eura
TRANSPORT
Instruktor vožnje 947 eura
Skladištar 950 eura
Dostavljač 956 eura
Taxi vozač 1.007 eura
Vozač autobusa 1.113 eura
Vozač E kategorije 1.386 eura
Voditelj logistike 1.490 eura
Direktor logistike 2.413 eura
TURIZAM-UGOSTITELJSTVO
Ugostiteljski radnik 924 eura
Slastičar 982 eura
Konobar 934 eura
Turistički djelatnik 1.040 eura
Kuhar 1.128 eura
Šanker 1.207 eura
Barista 1.319 eura
ZANAT-POMOĆNI POSLOVI
Čistačica 749 eura
Frizer 782 eura
Cvjećar 785 eura
Zaštitar 804 eura
Mesar 1.103 eura
Pizza majstor 1.170 eura
Građevinski radnik 1.224 eura
Aviomehaničar 1.396 eura
Detaljniji podaci o prosječnim plaćama mogu se vidjeti OVDJE.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
-
ZADAR / ŽUPANIJA23 sata prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica 72. bojne Vojne policije