Connect with us

Hrvatska

Znatno je više požara nego lani. Evo kolike su kazne za namjerni palež i iz nehaja

Objavljeno

-

Do 1. kolovoza u Hrvatskoj su bila zabilježena 1737 požara na otvorenom, odnosno 373 više nego u istom razdoblju prošle godine.

Ovoljetna sezona požara na Jadranu započela je sredinom lipnja kada je planuo veliki požar na području Segeta Gornjeg kod Trogira. Gorjelo je potom i iznad Hvara, na Srđu iznad Dubrovnika i na Braču. Potom je sredinom srpnja opet planulo kod Trogira, ovoga puta kod Segeta Donjeg, a utvrđeno je da je taj požar bio namjerno izazvan. Splitska policija tada je, nakon obavljenog očevida, identificirala piromana te objavila i snimku uhićenja muškarca koji je podmetnuo požar kod Trogira.

Krajem srpnja i početkom kolovoza uobičajeno već, iz godine u godinu, hara najviše požara i to onih najvećih koji gutaju sve pred sobom i s kojima vatrogasci danima vode borbu. Tako je bilo i sada. Gorjelo je kod Skradina i Tučepa, na Biokovu, kod Podgore, Šibenika, Zadra, na Visu, Pelješcu…

Kazne od 260 do 19.900 eura

Makarska policija tada je uhitila 65-godišnjeg pčelara osumnjičenog da je iz nehaja izazivao požar u Gornjim Tučepima kada je kraj košnice odbacio žar iz dimilice i zalio ga vodom, ali nedovoljno da ugasi. I zadarska policija je izvijestila o podizanju kaznene prijave protiv 72-godišnjaka osumnjičenog za namjerno izazivanje požara u Smokoviću pokraj Zadra 30. srpnja.

Obilazeći požarišta, ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić osvrnuo se na kazne za izazivanje požara rekvši da “moraju biti maksimalne, posebno za one koji to rade namjerno”. No, nije rekao kolike bi, po njemu, te maksimalne kazne trebale biti.

Važeće kazne propisane su Zakonom o zaštiti od požara. U članku 61. stoji da “novčanom kaznom u iznosu od 1.990 do 19.900 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar.” Za izazvanje požara iz nehaja novčane kazne su manje – od 260 do 1990 eura. Isti iznosi kazni vrijede i za pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u njima.

Do 1. kolovoza 1737 požara

MUP-u su, na naš upit, objasnili da kod namjerno izazvanog požara policija po službenoj dužnosti podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku ovisno o utvrđenoj kvalifikaciji kaznenog djela (oštećenje tuđe stvari ili dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom).

Do 1. kolovoza ove godine, kažu, u Hrvatskoj je ukupno bilo evidentirano 1737 požara na otvorenom prostoru, neovisno o uzroku, dok su u istom razdoblju lani evidentirana 1364 takva požara, što znači da je u istom razdoblju ove godine bilo 373 požara više nego lani.

Ove godine veći je i ukupan broj podnesenih optužnih prijedloga i podignutih kaznenih prijava za izazivanja požara.

Ogromna materijalna šteta

“Do 1. kolovoza ove godine policijski službenici su za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara podnijeli ukupno 71 optužni prijedlog te 21 kaznenu prijavu za kaznena djela vezana uz požare na otvorenom prostoru. Prošle godine, u istom periodu, policijski službenici su za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara podnijeli ukupno 33 optužna prijedloga te 34 kaznene prijave za kaznena djela vezana uz požare na otvorenom prostoru”.

Točnog podatka samo o materijalnoj šteti od požara nema jer su u MUP-ovim statistikama ti podaci objedinjeni s onima o tehnološkim eksplozijama. No, materijalna šteta izazvana i požarima i tehnološkim eksplozijama lani je bila čak 324 posto veća nego 2022. godine. Pretprošle godine iznosila je nešto više od 3 milijuna eura, a prošle godine čak 12,7 milijuna eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?

Objavljeno

-

By

Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu