Hrvatska
Znatno je više požara nego lani. Evo kolike su kazne za namjerni palež i iz nehaja
Do 1. kolovoza u Hrvatskoj su bila zabilježena 1737 požara na otvorenom, odnosno 373 više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ovoljetna sezona požara na Jadranu započela je sredinom lipnja kada je planuo veliki požar na području Segeta Gornjeg kod Trogira. Gorjelo je potom i iznad Hvara, na Srđu iznad Dubrovnika i na Braču. Potom je sredinom srpnja opet planulo kod Trogira, ovoga puta kod Segeta Donjeg, a utvrđeno je da je taj požar bio namjerno izazvan. Splitska policija tada je, nakon obavljenog očevida, identificirala piromana te objavila i snimku uhićenja muškarca koji je podmetnuo požar kod Trogira.
Krajem srpnja i početkom kolovoza uobičajeno već, iz godine u godinu, hara najviše požara i to onih najvećih koji gutaju sve pred sobom i s kojima vatrogasci danima vode borbu. Tako je bilo i sada. Gorjelo je kod Skradina i Tučepa, na Biokovu, kod Podgore, Šibenika, Zadra, na Visu, Pelješcu…
Kazne od 260 do 19.900 eura
Makarska policija tada je uhitila 65-godišnjeg pčelara osumnjičenog da je iz nehaja izazivao požar u Gornjim Tučepima kada je kraj košnice odbacio žar iz dimilice i zalio ga vodom, ali nedovoljno da ugasi. I zadarska policija je izvijestila o podizanju kaznene prijave protiv 72-godišnjaka osumnjičenog za namjerno izazivanje požara u Smokoviću pokraj Zadra 30. srpnja.
Obilazeći požarišta, ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić osvrnuo se na kazne za izazivanje požara rekvši da “moraju biti maksimalne, posebno za one koji to rade namjerno”. No, nije rekao kolike bi, po njemu, te maksimalne kazne trebale biti.
Važeće kazne propisane su Zakonom o zaštiti od požara. U članku 61. stoji da “novčanom kaznom u iznosu od 1.990 do 19.900 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar.” Za izazvanje požara iz nehaja novčane kazne su manje – od 260 do 1990 eura. Isti iznosi kazni vrijede i za pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u njima.
Do 1. kolovoza 1737 požara
U MUP-u su, na naš upit, objasnili da kod namjerno izazvanog požara policija po službenoj dužnosti podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku ovisno o utvrđenoj kvalifikaciji kaznenog djela (oštećenje tuđe stvari ili dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom).
Do 1. kolovoza ove godine, kažu, u Hrvatskoj je ukupno bilo evidentirano 1737 požara na otvorenom prostoru, neovisno o uzroku, dok su u istom razdoblju lani evidentirana 1364 takva požara, što znači da je u istom razdoblju ove godine bilo 373 požara više nego lani.
Ove godine veći je i ukupan broj podnesenih optužnih prijedloga i podignutih kaznenih prijava za izazivanja požara.
Ogromna materijalna šteta
“Do 1. kolovoza ove godine policijski službenici su za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara podnijeli ukupno 71 optužni prijedlog te 21 kaznenu prijavu za kaznena djela vezana uz požare na otvorenom prostoru. Prošle godine, u istom periodu, policijski službenici su za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara podnijeli ukupno 33 optužna prijedloga te 34 kaznene prijave za kaznena djela vezana uz požare na otvorenom prostoru”.
Točnog podatka samo o materijalnoj šteti od požara nema jer su u MUP-ovim statistikama ti podaci objedinjeni s onima o tehnološkim eksplozijama. No, materijalna šteta izazvana i požarima i tehnološkim eksplozijama lani je bila čak 324 posto veća nego 2022. godine. Pretprošle godine iznosila je nešto više od 3 milijuna eura, a prošle godine čak 12,7 milijuna eura.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA15 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka