Magazin
Snaga otpornosti: Kako se uzdići nakon životnih izazova

U današnjem svijetu, gdje su vijesti često prepune negativnih događaja i gdje se čini da na svakom koraku vrebaju novi izazovi, sposobnost oporavka i prilagodbe postaje ključna vještina za naše mentalno zdravlje i osobni razvoj. Ova sposobnost, poznata kao otpornost, nije urođena osobina, već vještina koju možemo razvijati i jačati tijekom života. U ovom članku istražit ćemo koncept otpornosti i pružiti praktične strategije koje vam mogu pomoći da izgradite ovu esencijalnu osobinu.
Što je otpornost i zašto je važna?
Otpornost se može definirati kao sposobnost pojedinca da se oporavi, prilagodi i čak napreduje unatoč nedaćama. To nije izbjegavanje problema ili pretvaranje da oni ne postoje, već suočavanje s njima s odlučnošću i vjerom u vlastite sposobnosti. Zamislite sportaša koji se oporavlja od teške ozljede. Umjesto da odustane od svoje karijere, on prolazi kroz mukotrpnu rehabilitaciju, prilagođava svoj trening i na kraju se vraća na teren jači nego ikad. To je otpornost na djelu.
Otpornost nam pruža brojne prednosti:
Bolje mentalno zdravlje: Otporni pojedinci manje su skloni simptomima depresije i anksioznosti.
Poboljšane vještine rješavanja problema: Otpornost potiče bolju prilagodljivost i sposobnost pronalaska kreativnih rješenja.
Kvalitetniji odnosi: Otporni ljudi bolje komuniciraju i pružaju podršku drugima u teškim vremenima.
Povećano samopouzdanje: Prevladavanje nedaća gradi vjeru u vlastite sposobnosti.
Osobni rast: Otpornost često vodi do otkrivanja novih snaga i dubljeg smisla života.
Kako izgraditi otpornost?
Izgradnja otpornosti je proces koji zahtijeva vrijeme i trud, ali dobra vijest je da svatko može razviti ovu vještinu. Evo nekoliko ključnih strategija:
Razvijte “mindset rasta”
Koncept “mindset rasta”, koji je razvila psihologinja Carol Dweck, temelji se na ideji da naše sposobnosti i inteligencija nisu fiksni, već se mogu razvijati kroz trud i učenje. Umjesto da na izazove gledate kao na nepremostive prepreke, pokušajte ih promatrati kao prilike za rast i učenje.
Na primjer, ako ste dobili negativnu povratnu informaciju na poslu, umjesto da to shvatite kao dokaz svoje nesposobnosti, razmislite o tome kako možete iskoristiti tu informaciju za poboljšanje svojih vještina.
Njegujte samosućut
Samosućut je sposobnost da prema sebi budemo ljubazni i razumni, posebno kada pogriješimo ili se suočimo s neuspjehom. To ne znači opravdavanje vlastitih pogrešaka, već prihvaćanje da smo nesavršeni i da je to u redu. Sljedeći put kada napravite pogrešku, umjesto da se kritizirati, pokušajte si reći nešto ohrabrujuće, kao što biste rekli bliskom prijatelju u sličnoj situaciji.
Izgradite mrežu podrške
Nitko nije otok i svi trebamo podršku drugih. Izgradnja snažne mreže podrške ključna je za razvoj otpornosti. To mogu biti prijatelji, obitelj, kolege ili stručni savjetnici.
Redovito se povezujte s ljudima koji vas podržavaju i ne bojte se tražiti pomoć kada vam je potrebna. Ponekad samo razgovor o problemu može donijeti olakšanje i novu perspektivu.
Postavite realne ciljeve
Postavljanje realnih ciljeva ključno je za izgradnju samopouzdanja i otpornosti. Preveliki ili nerealni ciljevi mogu dovesti do razočaranja i osjećaja neuspjeha.
Umjesto toga, postavite manje, ostvarive ciljeve i slavite svaki napredak. Na primjer, ako želite početi vježbati, nemojte odmah planirati trčati maraton. Počnite s kratkim šetnjama i postupno povećavajte intenzitet i trajanje vježbanja.
Razvijajte vještine rješavanja problema
Sposobnost učinkovitog rješavanja problema ključna je komponenta otpornosti. Kada se suočite s izazovom, pokušajte ga razbiti na manje, upravljivije korake.
Na primjer, ako ste izgubili posao, umjesto da se osjećate preplavljeno cijelom situacijom, podijelite proces traženja novog posla na manje zadatke: ažuriranje životopisa, istraživanje potencijalnih poslodavaca, networking, prijava na oglase za posao itd.
Prihvatite promjenu
Promjena je jedina konstanta u životu, a sposobnost prilagodbe novim okolnostima ključna je za otpornost. Umjesto da se opirete promjeni, pokušajte je prihvatiti kao priliku za rast i nove mogućnosti.
Razmislite o situacijama u prošlosti kada ste se uspješno prilagodili promjeni. Što ste naučili iz tog iskustva? Kako možete primijeniti te lekcije na sadašnje ili buduće izazove?
Prakticirajte tehnike smanjenja stresa
Tehnike kao što su mindfulness meditacija, duboko disanje i progresivna mišićna relaksacija mogu vam pomoći da ostanete pribrani i učinkovito upravljate stresom.
Pokušajte odvojiti nekoliko minuta svaki dan za neku od ovih tehnika. Na primjer, možete početi dan s pet minuta duboko disanja ili završiti dan s kratkom meditacijom prije spavanja.
Otpornost u svakodnevnom životu
Otpornost nije nešto što razvijemo preko noći, niti je to osobina koju, jednom stečenu, nikada ne trebamo održavati. To je vještina koju moramo kontinuirano prakticirati i jačati kroz svakodnevna iskustva.
Razmislite o svakodnevnim situacijama u kojima možete vježbati otpornost:
Kada vam netko uputi kritiku, umjesto da se odmah branite, pokušajte saslušati i razmisliti može li vam ta povratna informacija pomoći da se poboljšate.
Kada se suočite s neuspjehom, umjesto da odustanete, razmislite što ste naučili iz tog iskustva i kako to možete primijeniti u budućnosti.
Kada se osjećate preopterećeno, podsjetite se na prethodne izazove koje ste uspješno prevladali.
Snaga u ranjivosti
Važno je napomenuti da biti otporan ne znači biti neuništiv ili nikada ne osjećati negativne emocije. Zapravo, priznavanje vlastite ranjivosti i traženje pomoći kada nam je potrebna također su znakovi otpornosti.
Nemojte se bojati pokazati svoje emocije ili tražiti podršku kada vam je potrebna. To nije znak slabosti, već snage i samosvijesti.
Prema otpornijoj budućnosti
U svijetu koji se neprestano mijenja i gdje su izazovi neizbježni, otpornost postaje sve važnija vještina. Ona nam omogućuje da se oporavimo od neuspjeha, prilagodimo novim situacijama i nastavimo rasti unatoč preprekama.
Izgradnja otpornosti je putovanje, ne odredište. To je proces koji zahtijeva strpljenje, praksu i upornost. Ali s vremenom i trudom, svatko može razviti ovu vitalnu vještinu.
Stoga, sljedeći put kada se suočite s izazovom, nemojte ga gledati kao prepreku, već kao priliku za rast. Jer svaki put kada se suočite s teškoćom i prevladate je, postajete malo jači, malo otporniji i malo spremniji za sve što život može donijeti.
Zapamtite, vi ste jači nego što mislite. I sa svakim izazovom koji prebrodite, ta snaga samo raste.
Magazin
Doktori: Muči vas nadutost i loša probava? Prestanite s tri uobičajene navike

Početak dana s probavnim problemima poput nadutosti može biti frustrirajući i neugodan, a također može negativno utjecati na samopouzdanje. Dobra vijest je da postoje načini kako izbjeći ove probleme.
Stručnjak za akupunkturu dr. Kenny Mittelstadt i dijetetičarka dr. Dana Ellis Hunnes ističu da određeni izbori za doručak mogu dovesti do nadutosti ometajući prirodnu ravnotežu crijeva i usporavajući probavu. Biti svjestan ovih pogrešaka i zamijeniti ih zdravijim navikama može pomoći u smanjenju nadutosti, održavanju energije i vraćanju povjerenja u vlastito tijelo.
Brzo jedenje
Ubrzan životni tempo često nas prisiljava da jedemo u žurbi, osobito u jutarnjim satima. Međutim, prema dr. Mittelstadtu, jedenje u stresu ili žurbi može oslabiti “odmorni i probavni” živčani sustav, što usporava proizvodnju probavnih enzima.
“Ovo smanjenje probavne učinkovitosti može ostaviti nedovoljno probavljenu hranu u probavnom traktu, što vodi do fermentacije, nadutosti i nelagode”, upozorava za SheFinds. Preporučuje da, kako bismo poboljšali probavu, sjednemo u mirno okruženje, temeljito žvačemo i uživamo u hrani, jer će to pretvoriti obrok u iscjeljujuću praksu.
Pijenje kave na prazan želudac
Ako ste u žurbi i preskočite doručak, možda ćete posegnuti za kavom kao jutarnjim “pogonom”. No, prema dr. Mittelstadtu, ovo je loš izbor za probavu.
“Kava je prirodni stimulans. Pijenje kave na prazan želudac može stimulirati i iritirati probavni sustav, posebno kada nema hrane na koju bi želučana kiselina i drugi probavni sokovi mogli djelovati”, rekao je. Ovo može uzrokovati poremećaj u mikrobiomu, što dovodi do upale i nadutosti. On preporučuje da, umjesto toga, pojedemo uravnotežen obrok ili užinu sa zdravim mastima i proteinima prije nego što popijemo kavu, što će zaštititi sluznicu želuca i održati zdravlje crijeva.
Nedovoljna hidracija
Nedovoljna količina tekućine, osobito vode, može pridonijeti jutarnjoj nadutosti. Tijekom noći tijelo prolazi kroz razdoblje odmora i popravka, tijekom kojeg nastavlja obavljati važne funkcije poput probave i uklanjanja otpada, ističe dr. Hunnes. Bez dovoljnog unosa tekućine, tijelo može imati problema s pravilnom probavom hrane i premještanjem otpada kroz probavni sustav, što dovodi do osjećaja nadutosti i nelagode nakon buđenja.
Magazin
Četiri znaka da je dijete introvertirano, prema istraživanjima

Svako dijete ima jedinstvene osobine koje oblikuju njegov rast, razvoj i ponašanje. Dok su neki mališani društveni i uživaju u interakciji s drugima, introvertirana djeca preferiraju mirniji pristup i obnavljaju energiju kroz vrijeme koje provode sami.
Odgajanje introvertiranog djeteta može zahtijevati specifične strategije jer njihova priroda često podrazumijeva drugačiji način nošenja s emocijama i socijalnim situacijama. U nastavku su neki od ključnih znakova koji mogu pomoći u prepoznavanju introvertiranog ponašanja kod djece.
Tantrumi i uzrujanost nakon napornog dana
Jedan od znakova da je dijete introvert jest ako nakon napornog dana postane uzrujano ili ima tantrume. Dan proveden u obavljanju raznih aktivnosti, na zabavi ili u školi može biti vrlo iscrpljujući za introvertirano dijete. Istraživanje koje je proveo The Child Mind Institute pokazuje da djeca koja su preopterećena stimulacijama, poput zvukova i svjetala, mogu osjetiti previše informacija, što rezultira tantrumima, piše YourTango.
Preferiranje solo igre
Introvertirana djeca često više uživaju u igri sama nego u igri s drugom djecom. Umjesto da se igraju u velikim grupama, introverti biraju samostalnu igru koja im omogućava da koriste svoju maštu i koncentriraju se na vlastite misli. Istraživanje s University of Minnesota pokazuje da takvo ponašanje nije razlog za zabrinutost, već je to prirodan dio introvertirane osobnosti koji može biti koristan za njihov razvoj.
Oklijevanje pri isprobavanju novih stvari
Introvertirana djeca često su oprezna kada treba isprobati nove stvari, jer nova iskustva obično uključuju i nove ljude i nepoznate situacije. Takva djeca obično doživljavaju pojačanu anksioznost i preopterećenje zbog svoje sklonosti mirnim, poznatim okruženjima. Prema studiji iz 2020. godine, introvertirana djeca često prvo promatraju nove situacije i tek tada počinju sudjelovati kad se osjećaju spremnima, što je prirodan odgovor na promjene u okruženju.
Poteškoće u izražavanju emocija
Introverti su skloni interno obrađivati svoje emocije, zbog čega im može biti teško razgovarati o njima s drugima, čak i s roditeljima. Stručnjaci savjetuju da roditelji ne forsiraju razgovor o emocijama, već da djetetu daju vremena da procesuira svoja osjećanja i priđe im kad bude spremno. Iako introvertirana djeca mogu imati poteškoća u izražavanju, važno je pokazati im da ste uvijek tu za njih i da im pružate ljubav i podršku kada god to zatrebaju.
Magazin
Otkriveno što se točno događa s tijelom ako pijemo kavu svaki dan

Iako kavopijama sasvim sigurno ne treba još jedan razlog da nastave konzumirati svoj omiljeni napitak, novo istraživanje pokazuje da je kava korisna za zdravlje crijeva, piše Food&Wine.
Kava je poznata po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, ali ima i druge zdravstvene dobrobiti. Zapravo, tisuće kemijskih spojeva nalazi se u svakoj šalici, što pomaže u poboljšanju mentalne budnosti, smanjuje upalne procese, dobra je za zdravlje srca, pa čak i ublažava bolove nakon vježbanja. Nedavna studija, objavljena u časopisu Nature Microbiology, otkriva novu dobrobit kave – podržava rast korisnih crijevnih bakterija.
Što su istraživači otkrili?
U ovoj studiji istraživači su analizirali uzorke stolice 22.867 sudionika kako bi otkrili utjecaj kave na crijevne bakterije. Sudionike su kategorizirali u tri skupine: skupinu “nikad” (oni koji piju manje od tri šalice mjesečno), “umjerene kavopije” (oni koji su konzumirali tri šalice mjesečno do tri šalice dnevno) i “teške kavopije” (oni koji piju tri ili više šalica dnevno).
Pokazalo se da su osobe koje piju kavu imale visoke razine specifičnog soja bakterije Lawsonibacter asaccharolyticus. Rezultati ukazuju da ispijanje kave može imati pozitivan učinak na crijeva tako što pomaže rast “dobrih” bakterija.
Koliko je uopće važno zdravlje crijeva?
“Ispostavilo se da je mikrobiom u crijevima vjerojatno mnogo važniji nego što smo očekivali”, kaže Michael Caplan, profesor na Sveučilištu u Chicagu i glavni znanstveni direktor u Endeavour Healthu. Objašnjava da su korisne bakterije u crijevima ključne za cjelokupno zdravlje, a imati raznolik mikrobiom je ključno. Zdrava crijeva mogu pomoći u sprječavanju putničkog proljeva, proljeva izazvanog antibioticima, a mogu čak igrati ulogu u suzbijanju pretilosti, srčanih bolesti i ishodima kemoterapije.
U crijevima se nalazi i većina imunoloških stanica, zbog čega je vitalno zaštititi i održati njihovu snagu. Zdrava crijeva također podržavaju probavu, smanjuju upale i utječu na razmišljanje. Jeste li ikada osjetili nervozu i primijetili da vam je utroba počela izazivati nelagodu? Naša crijeva i mozak blisko su isprepleteni.
Kako točno kava potiče korisne bakterije?
Chaplan ističe da zapravo nije samo kofein taj koji potiče korisne bakterije, jer čak i ispijanje kave bez kofeina ima pozitivan učinak na crijeva. Ključni doprinos vjerojatno su polifenoli, uključujući klorogensku kiselinu i kininsku kiselinu, koji se nalaze u kavi i pomažu potaknuti rast ove korisne bakterije. Znanost sugerira da polifenoli djeluju poput prebiotika. Oni hrane i potiču rast korisnih crijevnih bakterija.
Kao i sa svakim novim otkrićem, potrebna su dodatna istraživanja, posebice kada je riječ o potencijalu saharolitika. Chaplan objašnjava da je ovaj soj bakterije identificiran tek u posljednjih pet godina, tako da još ne razumijemo u potpunosti kako pridonosi zdravstvenim dobrobitima. Potrebno je više istraživanja da bi se shvatilo kako ova bakterija može pridonijeti poboljšanju zdravlja.
A koliko kave treba popiti da bi se postigle prednosti? “U redu je popiti jednu ili dvije šalice kave dnevno, to bi bilo dovoljno da potakne crijevnu floru da bude spremna za poboljšanje dugoročnog zdravlja”, kaže Caplan.
To je u skladu s preporukama. američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), prema kojima unos kofeina ne bi trebao biti veći od 400 miligrama dnevno ili oko četiri šalice kuhane kave. I dobra vijest za one koji vole malo mlijeka ili malo šećera u kavi, studija je pokazala da ovi dodaci ne utječu na dobrobiti za zdravlje crijeva.
Ovo novo istraživanje je uzbudljiva vijest za kavopije, s obzirom na to da se kavu tek u posljednje vrijeme povezuje s poboljšanim zdravljem crijeva. Ali ne zaboravite na drugu hranu i pića koja također mogu podržati zdrava crijeva, poput jogurta, kefira te fermentirane hrane.
-
magazin1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin1 tjedan prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
UZ SVJETSKI DAN ZDRAVLJA / U utorak i srijedu javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje u ŠC Višnjik