Pozivaju se udruge i ustanove u kulturi i tehničkoj kulturi kojima Grad nije osnivač  na potpis svojih ugovora za sredstva koja su im osigurana u Proračunu Upravnog odjela za kulturu i sport, od ponedjeljka 16. rujna 2024., stoji u objavi iz Grada.

Ugovori će biti potpisani na pune iznose koji su udrugama dodijeljeni, te će korisnici imati priliku realizirati pravo na sredstva za programe koji su održani tijekom cijele kalendarske 2024. godine, odnosno u periodu prije i nakon donošenja Proračuna (od 1. 1. 2024. sve do kraja ove godine), za programe koje su prijavili u prijavi za Javni poziv u kulturi i tehničkoj kulturi.

Za sve informacije dostupni su djelatnici Odjela na mail: kultura@grad-zadar.hr i na telefon 023 208 070.

Na blagdan sv. Eufemije, u ponedjeljak, 16. rujna, svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Eufemije u Sutomišćici na otoku Ugljanu u 10,30 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Misno slavlje u 18 sati predvodi don Tin Vidov, mladomisnik Zadarske nadbiskupije.

Proslavi blagdana prethodi trodnevnica od petka, 13. rujna do nedjelje, 15. rujna, s početkom u 18 sati. Prva dva dana Trodnevnicu predvode domaći sinovi rodom iz Sutomišćice, don Šime Perić i don Mladen Kačan.

Državni arhiv u Zadru ubraja se među najstarije kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj. Utemeljio ga je generalni providur Dalmacije Francesco Molin, odlukom mletačkog Senata od 20. rujna davne 1624. godine. Dokazi o početku prikupljanja i čuvanja spisa te načinima obrade gradiva datiraju još od 14. stoljeća kada se dokumenti pohranjuju u starim općinskim kancelarijama i samostanima, a ovim činom osnovana je jedinstvena javna i državna ustanova na ovim prostorima, arhiv, koji je od tada do danas mijenjao nazive i nadležnosti, ali nije prekidao s radom.

Utemeljenje ove ustanove doprinijelo  je tome da su se do kraja Mletačke uprave (1797.) prikupili i trajno sačuvali spisi tijela javih vlasti. Za vrijeme Druge austrijske uprave (1814. – 1918.) Arhiv djeluje kao Arhiv starih spisa c. kr. Namjesništva u Zadru gdje se koncentrira najrazličitije povijesno gradivo iz Zadra, ali i iz ostalih dalmatinskih gradova. Prerasta tako iz pismohrane javne administracije u vrlo značajan povijesni arhiv za čitavu Dalmaciju. Nakon što je Rapalskim ugovorom (1920.) Zadar pripao Italiji, dio novijih spisa koji se odnosio na područje Kraljevine SHS odnesen je u Split, gdje je najvećim dijelom stradao u požarima nakon Drugoga svjetskog rata.

Netom prije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu, fašističke su vlasti prenijele u Italiju 74 sanduka najznačajnijeg arhivskog gradiva, koje je u kasnijim postupcima restitucije vraćeno. 

U poratnom razdoblju Arhiv je nadležan za čitavo područje Dalmacije do osnivanja Arhiva grada Splita 1952. godine. Danas u suvremenoj mreži državnih arhiva, Državni arhiv u Zadru nadležan je za područje koje se manje-više poklapa s granicama Zadarske županije.

Državni arhiv u Zadru danas je ustanova koja skrbi za jedne od najznačajnijih arhivskih dokumentacijskih cjelina za našu nacionalnu povijest te se kao takva svrstava uz bok Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Značaj arhivskog gradiva koje je pohranjeno u Državnom arhivu u Zadru nemjerljiv je za povijesna i srodna istraživanja ne samo hrvatske prošlosti, nego i prošlosti okolnih prostora s kojim je tada naš kraj bio u različitim doticajima.

Visoku 400. obljetnicu svog utemeljenja ove godine obilježavamo na različite načine u skladu s našim zadaćama javne ustanove u kulturi. Središnja proslava upriličit će se na sam dan utemeljenja Arhiva, 20. rujna u 12,00 sati svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Kneževe palače. Očekujemo nazočnost uzvanika s područja kulture, znanosti, lokalne i državne javne uprave. Tom prilikom predstavit ćemo i prigodnu dvojezičnu (hrvatski/engleski) monografiju DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624.-2024. Monografiju će predstaviti recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik.