Connect with us

Hrvatska

Iz Hrvatske iselilo 1214 liječnika: Objavljeni najčešći razlozi odlaska

Objavljeno

-

U posljednjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo 1214 liječnika, a na to ih je naviše natjeralo loše upravljanje i organizacija sustava zdravstva, pokazalo je istraživanje hrvatskih sociologa objavljeno u časopisu Migracijske i etničke teme.

Sociolozi Ljiljana Pintarić s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Drago Župarić-Iljić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveli su istraživanje intervjuima s 18 liječnika koji su već iselili iz Hrvatske, kako bi stekli relativno dublje uvide u ključne motive za njihovo iseljavanje iz Hrvatske, kaže se.

Dodaju da je to jedno od prvih obuhvatnijih istraživanja koje je pomoću kvalitativne metodologije nastojalo analizirati i razumjeti motive odlaska i premostiti jaz u postojećim istraživanjima.

Iseljavanje liječnika iz Hrvatske oblikuju brojni međupovezani čimbenici i ono je potaknuto nizom organizacijskih problema javnog zdravstvenog sustava, ponajprije teškim uvjetima rada, te visokom razinom percepcije korupcije, kako u javnom zdravstvenom sustavu, tako i u cijeloj državi.

Prvo loša organizacija, drugo aspiracije liječnika

Loše upravljanje i organizacija sustava nametnulo se kao primarni razlog odlaska, čak prije profesionalnih aspiracija liječnika, koji su drugi motiv odlaska.

Širi društveni i politički kontekst samo je opći okvir u kojem se događaju različite negativne institucionalne prakse, poput klijentelizma i korupcije, koje ulaze u jednadžbu sveopćeg nezadovoljstva sugovornika radnim okruženjem i radnim uvjetima, kaže se.

Veliki dio iseljenih liječnika i liječnica govorio je istraživačima o lošim međuljudskim odnosima kao jednom od najvažnijih razloga za iseljenje, a ta je tema u njihovim iskazima često povezana i s pretjeranom politizacijom struke, te formiranjem suprotstavljenih grupacija, tzv naših i njihovih.

U kontekstu međuljudskih odnosa spominjali su pojavu mobbinga, u većini slučajeva u odnosima nadređenih prema podređenima, ali ponekad i među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini.

Pojavljuju se dvije vrste mobbinga, pojedinačni slučajevi iskorištavanja pozicije moći, koji je na neki način ugrađen u sustav, osobito prema mlađim liječnicima, napose specijalistima. Također, primjetan je poseban tip sustavnog mobbinga u vidu rodno diskriminativnoga zlostavljačkog ponašanja i korištenja pozicija moći za uznemirujuće prakse nadređenih spram podređenih radnika i radnica, kaže se.

Neizbježna je i tema nepotizma budući da pogodovanje pojedinim kolegama (“našima”) nauštrb drugih, odnosno, izostanak meritokratskih principa, obilježava odnose u radnim kolektivima u kojima postoje podjele na “naše” i “njihove”.

Na taj se aspekt naslanja i pojava visokog stupnja kompetitivnosti kod napredovanja u karijeri, naročito u kliničkim bolnicama u kojima postoji i aspekt bavljenja znanošću i nastavom na fakultetima.

Potrebne izmjene politike

Sveukupna slika upućuje na organizacijsku klimu koja tolerira, pa i potiče, a najviše prešućuje probleme u funkcioniranju, ne adresira ih, niti se njima bavi, te ne postoje adekvatni mehanizmi sankcioniranja neprihvatljivih ponašanja.

Autori ističu kako je važno preko mjera javnih zdravstvenih i obrazovnih politika pokušati ublažiti posljedice slabljenja profesionalnih institucija i cijeloga zdravstvenog sustava. Nedvojbeno je da Hrvatska iseljavanjem liječnika gubi vrijedne resurse, materijalne i ljudske, koji su bili uloženi u njihovo obrazovanje i u usavršavanje.

Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je odselilo 1214 liječnika čija je prosječna dob 36 godine, s prosječno osam godina radnog iskustva, među kojima je 57 posto liječnica. Najviše ih je otišlo 2023., njih 158.

Suočavamo se s problemom održivosti zdravstvenog sustava i mogućnosti da nastavi osiguravati primjerenu zdravstvenu skrb i liječenje. Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i zadržavanje liječničkog kadra, izlažemo se riziku potencijalnog urušavanja standarda usluga liječenja zbog nedostatka stručnjaka, zaključuju sociolozi Ljiljana Pintarić i Drago Župarić-Iljić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

O nestašici Klavocina oglasila se Ljekarnička komora

Objavljeno

-

By

Informacija o nestašici antibiotika Klavocina na tržištu uznemirila je pacijente, no odgovorni poručuju da nitko neće ostati bez terapije.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo rekla je da se Klavocin koji se otapa u vodi i ne koristi baš često te da će standardni oblik Klavocina biti dostupan pacijentima, javlja HRT.

Pliva je objavila da će biti nestašice antibiotika Klavocina u raspadljivim tabletama, odnosno da ga neće biti sve do idućega ljeta. Kao razlog navela je probleme u proizvodnim kapacitetima i opskrbnom lancu dobavljača sirovina.

Radi se o lijeku koji se otapa u vodi, kazala je Soldo i dodala da je taj lijek već nekoliko godina na listi lijekova. Ne koristi se, kaže, baš često zato jer je na dopunskoj listi lijekova, a i dosta je skup pa liječnici uglavnom propisuju standardni oblik Klavocina.

Soldo: Pacijentima je dostupan stari oblik Klavocina

“Do srpnja 2025. taj lijek neće biti dostupan na tržištu. Ono što je važno pacijentima je to da je dostupan stari oblik Klavocina i pet istih lijekova drugog proizvođača, koji su također na listi lijekova, tako da će liječnik propisati lijek kojega ima na tržištu i ne bi trebalo biti nikakvih problema”, dodala je Soldo.

Hoće li pacijenti koji žele Klavocin (kojega je nestašica) dobiti isti lijek od drugog proizvođača ili pak standardni Klavocin u obliku tablete, Soldo je rekla da će pacijent dobiti klasične tablete.

Izjavila je i da pacijenti ne bi trebali mrviti tablete na čijoj kutiji piše “film tablete”, ali ako pak to ne piše na kutiji – onda ih pacijenti mogu smrviti.

“Postoji i jedna alternativa za to, npr. ako liječnik zna da pacijent to ne može progutati, onda on može napisati da se za pacijenta u ljekarni napravi sirup s dozom za odrasle”, dodala je Soldo.

Različiti su razlozi nestašice lijekove

Pliva je objavila da su razlozi nestašice u proizvodnji, tvrdi Soldo. Smatra da vjerojatno nedostaje nekog dijela lijeka ili možda nečega što je potrebno za pakiranje.

“To je dosta kompleksno. Kada proizvođač preda sve stavke jednog pakiranja on cijelo vrijeme mora koristiti samo te. Tako da kada možda fali, u našim očima banalni dio, kao npr. folija ili neki dio pakiranja – proizvođač svejedno mora prijaviti nestašicu. Što se tiče drugih razloga, jako ih je puno – mogu biti proizvodni problemi, administrativni, legislativni, u vezi s trajanjem odobrenja”, istaknula je Soldo i spomenula da jedan od razloga može biti i sama cijena lijeka pa i upitnost njegove daljnje proizvodnje.

“Važna je umreženost liječnika i ljekarni”

Jasna Karačić Zanetti iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata istaknula je da pacijente uhvati panika čim dođe do najave obustave lijekova ili da će biti nestašice.

“Sada zaista za to nema potrebe. Obavijest o nestašici izašla je na vrijeme. Zna se koliko će nestašica trajati. Pacijentima se ponudila alternativa. Moći će dobiti zamjenski lijek koji je isti i za iste simptome se koristi”, rekla je Karačić Zanetti.

Važnim smatra da umreženost i usklađenost liječnika i ljekarni. Do sada su se pacijenti najčešće žalili na to da određeni lijek nisu mogli dobiti u ljekarni, već zamjenski. Potom su se morali vraćati liječniku obiteljske medicine da bi dobili recept za zamjenski lijek.

“Mi na sreću imamo odličnu suradnju s Hrvatskom ljekarničkom komorom pa onda izmjenjujemo te informacije i dosta brzo možemo reagirati da bi olakšali pacijentima da i oni znaju što mogu očekivati”, izjavila je Karačić Zanetti.

Ponovila je kako je jako važno da liječnik kada propisuje lijek, zna istodobno da toga lijeka nema. Pacijentu se tada objasni da će mu biti propisan isti lijek kod drugog proizvođača.

Nestašica lijekova nije neka neobičnost u praksi. HALMED svaki dan uređuje popis lijekova kojih je nestašica, kazala je Soldo i dodala da prosječno nedostaje oko 200 lijekova.

“Dio ih se niti nije pojavio na tržištu i nisu relevantni za liječenje ljudi, ali dio lijekova kao što je Klavocin ili neki malo češće propisivani lijekovi ipak budu problem nekim pacijentima”, dodala je.

“Kad bi se pojavila nestašica lijeka, uvijek bi u RH bila adekvatna terapija”

Uvijek je do sada u Hrvatskoj bila adekvatna terapija za pacijente kada bi se dogodilo da postoji nestašica nekoga lijeka. Iako je Hrvatska malo tržište, kaže, zbog tradicije farmaceutske industrije dosta je dobra pokrivenost lijekovima za sve kronične bolesti. Svaki lijek ima bar dva-tri ista lijeka od drugog proizvođača.

“Malo je veći problem kada nema nekoga lijeka koji je na bolničkoj listi, a koji ima samo jednog proizvođača, kazala je Soldo i napomenula da pacijent tada baš mora ići liječniku specijalistu da mu propiše terapiju.

Francusku, Belgiju i Njemačku istaknula je kao države u EU gdje postoji dobra umreženost i gdje se neće dogoditi da npr. liječnik propiše neke lijekove kojih je nestašica, prenosi HRT.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Butković uoči sjednice Odbora o Jadroliniji: Jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu

Objavljeno

-

By

Ministar Oleg Butković došao je na sjednicu saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu koja je sazvana zbog situacije u Jadroliniji. Ministar kaže kako je obveza i dužnost doći na današnju sjednicu Odbora te da će razgovarati o svemu što zanima saborske zastupnike.

Na pitanje je li zabrinut zbog svega što se dogodilo, Butković kaže kako je smrt tri mornara velika tragedija. “Kao što stalno govorim, istrage traju. Sve nas zanima, vidjet ćemo kad istrage budu gotove, i moći razgovarati o odgovornosti. Naravno da me zanima”, kaže. Butković kaže i kako je u svakodnevnom konaktu s predsjednikom uprave Jadrolinije. “Današnji Odbor neće dati odgovore na pitanja što se dogodilo, ali ćemo razgovarati o stanju u Jadroliniji”, kaže dodajući da je cilj da Jadrolinija bude stabilna jer je to tvrtka od strateškog interesa.

Istraga traje, ali jedan direktor u Jadrolniji je već smijenjen. Butković kaže kako ne zna zbog čega.

“To je bila prosuda same Uprave, oni moraju odgovoriti zbog čega. Uprava čini sve da sigurnost u tvrtci digne na veću razinu”, kaže.

Ministar kaže kako se ne može utjecati na istrage DORH-a te da to sigurno nije kraj priče.

Na pitanje može li jamčiti da će Uprava odgovarati smjenom ako istraga utvrdi propust, Butković kaže: “Dosta se govorilo i o mojoj ostavci, razmišljao sam i razmišljam, jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu, ustrajat ćemo da se istina sazna na kraju.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZMO objavio kada počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe i koji su uvjeti

Objavljeno

-

By

U utorak 17. rujna 2024. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za kolovoz 2024. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama. Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 16 715 korisnika (80,06 % žena i 19,94 % muškaraca), za što je osigurano 2.495.495,00 eura iz Državnog proračuna, naveo je HZMO. Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23), nacionalna naknada od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:

da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Napominjemo da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani, izvijestio je HZMO.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu