Severe Weather Europe (SWE) u novoj dugoročnoj prognozi za zimu 2024./2025. naveo je da postoje tri znaka koja ukazuju na to da bi ona mogla biti znatno hladnija od očekivanog.

Fokus je bio na zimski uzorak tlaka u sjevernom Atlantiku i tri faktora koji mogu promijeniti njegov razvoj za zimu 2024./2025.

Zimski obrasci u sjevernom Atlantiku

Vremenski obrasci obično se mogu definirati u regijama. “Najutjecajniji” vremenski uzorak zimi je obično sjevernoatlantska oscilacija – NAO. Pokriva i mijenja vremenske obrasce sve od Sjedinjenih Država i Kanade do Europe.

NAO opisuje porast i pad tlaka u sjevernom Atlantiku, točnije između područja Grenlanda/Islanda i središnjeg sjevernog Atlantika/Azora.

Na sjeveru iznad Grenlanda je nizak tlak, a zona visok tlaka je ispod od SAD-a do Europe. Zimi ovaj obrazac donosi toplije temperature i manje snijega u istočnom SAD-u i većem dijelu Europe.

Suprotan uzorak, negativni NAO, predstavlja blokiranje na visokoj geografskoj širini, s anomalijom visokog tlaka iznad Grenlanda i niskog tlaka od SAD-a do Europe. Takav obrazac zimi donosi hladnije vrijeme i snijeg u istočnom SAD-u i Europi.

Najnovija prognoza ECMWF-a u nastavku, objavljena prije samo nekoliko dana, sugerira da nas ove zime očekuje pozitivan NAO, što znači da ćemo imati topliju zimu u većem dijelu SAD-a i Europe, pojašnjava SWE.

Ipak, nije sve tako jednostavno… SWE navodi da se trenutno prate tri vremenska čimbenika koji, suprotno glavnim prognozama, zapravo pokazuju signal za negativnu NAO fazu za zimu 2024./2025.

Utjecaj La Niñe

Prvi faktor je ENSO (El Niño Southern Oscillation), odnosno područje ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između tople i hladne faze. Promjena faze dolazi otprilike svake 1-3 godine, a trenutno se prati hladna faza La Niña.

Predviđa se da će se slaba La Niña razviti i trajati tijekom jeseni i zime. Slabljenje La Niñe očekuje se početkom sljedeće godine, s pomakom u neutralnu fazu. Prema oceanskoj prognozi, La Niña se razvija u istočnom Pacifiku i signalizira negativan NAO, osobito u siječnju i veljači.

To znači da bi potencijalno mogli imati hladniju zimu od normalne u središnjem/istočnom dijelu SAD-a i Europe.

Atlantski meridionalni način

Drugi faktor je atlantski meridionalni način (AMM). Oceanska progonoza sugerira pozitivan AMM način rada, što je opet u skladu s negativnom NAO fazom, a to ponovno ide u prilog tome da nas očekuje hladnija zima.

Utjecaj vjetrova

Treći faktor je kvazi-dvogodišnja oscilacija (QBO) i tu riječ o vjetrovima. QBO je redovita varijacija vjetrova visoko iznad ekvatora u stratosferi, naizmjenično istočnih i zapadnih (zonskih) vjetrova. Jaki vjetrovi u stratosferi putuju u pojasu oko planeta na ekvatoru. Otprilike svakih 17 mjeseci ti vjetrovi potpuno promijene smjer.

Više je načina na to kako QBO može utjecati na zimsko vrijeme, a jedan od njih je polarni vrtlog. Glavni zaključak je da je QBO duboko povezan s atmosferskim kretanjem i pomaže u cjelokupnom tropskom utjecaju, uključujući La Niñu. Moglo bi se reći da također pomaže u “komunikaciji” između oceana i polarnog vrtloga, pojašnjava SWE.

Zapadni QBO, kakav je i ove godine, ukazuje ne negativan NAO uzorak, s područjem visokog tlaka iznad Grenlanda i područjem niskog tlaka iznad Sjeverne Amerike i Europe.

Ova tri različita faktora ukazuju na negativni NAO uzorak ove zime, što znači da bi dijelovi središnjeg i istočnog SAD-a i Europe mogli imati pravo zimsko vrijeme.

Hladan nestabilan atlantski zrak prodro je nad Europu i premješta se u obliku izražene hladne fronte prema istoku. Pod utjecajem te fronte, na slovenskoj Kredarici pao snijeg. Promjena vremena stigla je u Hrvatsku, no temperature će značajnije pasti noćas i sutra.

Petak će biti oblačan, vjetrovit i kišovit, jutarnje temperature u unutrašnjosti od 8 do 10, na Jadranu oko 17, a najviše dnevne u unutrašnjosti oko 14 Celzijevih stupnjeva, a na Jadranu od 18 do 22. Na Jadranu će puhati jaka mjestimice olujna bura.

Navečer u najzapadnijim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu postupno razbijanje naoblake.

U subotu i nedjelju nestabilno s duljim sunčanim razdobljima koja će prekidati kratkotrajni pljuskovi. Najviše dnevne temperature zraka u porastu te će biti oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Europska središnja banka (ECB) smanjila je kamatne stope u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni “primjereni uvjeti” za daljnje ublažavanje “restriktivne” monetarne politike, uz potvrđene prognoze o slabljenju inflacije.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 18. rujna 3.65 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3.5 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 3.9 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

ECB napominje i da će od sredine rujna prema novim odredbama razlika između između kamatne stope za refinanciranje banaka i stope na prekonoćne depozite biti smanjena s pola postotnog boda na 0.15 postotnih bodova. Razlika između stope za prekonoćne pozajmice i stope za refinanciranja banaka i dalje će iznositi četvrtinu postotnog boda, napominju.

Upravno vijeće zaključilo je, na temelju ažuriranih prognoza inflacije, da su stvoreni “primjereni uvjeti” za sljedeći korak u ublažavanju monetarne politike. U kolovozu je, prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni zamjetno usporila, na 2.2 posto, najnižu razinu od srpnja 2021., kada su cijene na godišnjoj razini bilježile isti postotni rast. U ovogodišnjem srpnju iznosila je 2.6 posto.

Skuplje usluge
ECB je u novom izvješću potvrdio lipanjske projekcije inflacije, prema kojima inflacija u ovoj godini trebala iznositi 2.5 posto. U 2025. trebala bi usporiti na 2.2 posto, a u 2026. na 1.9 posto. pokazuje izvješće.

Stope inflacije ponovo će porasti u ostatku godine, napominju u ECB-u, dijelom i zato cijene energije više neće padati snažno kao do sada. Ponovo će se spustiti prema ciljanih dva posto u drugoj polovini iduće godine, prognoziraju.

Marginalno su podigli prognoze temeljne inflacije u ovoj i idućoj godini. Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2.9 posto, a u idućoj 2.3 posto. U 2026. trebala bi se spustiti na dva posto, u skladu s projekcijama iz lipnja.

Usluge su u proteklom razdoblju poskupjele više no što se očekivalo, napominju, a i plaće još uvijek rastu “povišenim tempom”. Međutim, pritisci na troškove rada jenjavaju, a zarada kompanija dijelom ‘amortizira’ utjecaj viših plaća na inflaciju, naglašavaju.

“Restriktivni uvjeti financiranja”
Blago su snizili projekcije gospodarskog rasta u eurozoni.

“Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni i ekonomska je aktivnost još uvijek prigušena, odražavajući slabu osobnu potrošnju i ulaganja”, objašnjavaju, prognozirajući smanjeni doprinos domaće potražnje u idućih nekoliko tromjesečja.

Ove bi godine po njihovoj novoj procjeni gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti za 0.8 posto i blago ubrzati u iduće dvije godine, na 1.3 odnosno 1.5 posto.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.

ECB će striktno voditi računa da se inflacija u srednjoročnoj perspektivi “u primjerenom roku” spusti na ciljanih dva posto i zadržat će kamatne stope “na primjereno restriktivnoj razini” sve dok bude potrebno, ističe se u priopćenju.