Connect with us

Hrvatska

Klimatske promjene donijele dosad najraniju berbu grožđa, evo što kažu vinari

Objavljeno

-

U tijeku je jedna od najranijih berbi grožđa u povijesti vinogradarstva na Plešivici – u većini tamošnjih vinograda berba je počela oko blagdana Velike Gospe, a inače počinje u prvim danima rujna, kad većina vinogradara prvo bere grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušaca.

Ne pamte ovako ranu berbu
Iako su vinogradari zadovoljni količinom i kvalitetom grožđa i nadaju se da će i ovogodišnja vina biti izvrsna, iznenađeni su koliko je berba ove godine uranila. “Naši zapisi ne bilježe ovako ranu berbu. Klimatske promjene ubrzale su sazrijevanje grožđa, a zahvaljujući tome grožđe ima predivne šećere i kiseline. Problem su visoke temperature, zbog čega u podrum dolaze zagrijani moštovi. Unatoč tome vjerujem da ćemo ove godine uspjeti napraviti jako dobre pjenušce. Prvo se bralo grožđe sorti chardonnay i crni pinot, koje nam čine osnove za proizvodnju pjenušaca. Tu je i nešto starih sorti koje upotrebljavamo radi svježine pjenušaca”, objasnio je Drago Kurtalj iz vinarije Kurtalj. Klima je pogodovala vinovoj lozi
Ipak, plešivički vinari slažu se da im je ova godina išla na ruku jer im je donijela točno ono što je vinovoj lozi potrebno – odgovarajuću količinu kiše u proljeće i ljetno sunčano vrijeme. Ovako ranu berbu imali su jedino Ivančići iz vinarije Griffin, 2017. godine, i to samo zbog smještaja na vrhu Plešivice gdje je i više sunca: “Naši su vinogradi smješteni na vrhu Plešivice, gdje ima mnogo sunca, pa smo navikli na ranije berbe, pogotovo kad su u pitanju sorte grožđa za pjenušce. Uzgajamo internacionalne i domaće sorte grožđa. Portugizac koristimo za rosé i crni pjenušac, a müller-thurgau i chardonnay za bijele pjenušce. Pjenušci će biti izvrsni zbog optimalnih kiselina u grožđu, a zahvaljujući kvaliteti grožđa zadržat će sortne karakteristike”, komentirao je Krešimir Ivančić. Godina bez borbe s bolestima
Još jedna pozitivna okolnost za vinare je to što se ove godine nisu morali boriti s bolestima vinove loze. “Po svim parametrima, nama će ovo biti jedna od boljih berbi. Grožđe je zdravo. Što se tiče tretiranja vinograda i prskanja vinove loze, ove smo godine imali najmanje intervencija. U našim vinogradima prvo za vino beremo dio sivog pinota, a za rosé pjenušac grožđe crnog pinota i nekih starih sorti. Kao vinar ne mogu si dopustiti imati loše vino, no od ovogodišnje berbe moći ćemo stvoriti i izvrsna vina”, rekao je Franjo Kolarić iz vinarije Coletti. Vinogradari s Plešivice procjenjuju da će glavninu berbe grožđa obaviti do sredine rujna, a kako kažu, najviše se vesele poslu koji slijedi nakon berbi – onome u vinskim podrumima kada se prati pretvaranje mošta u vino i svim ostalim koracima koji prethode buteljiranju vina. Budući da su zadovoljni kvalitetom grožđa, nadaju se da će i finalni proizvod biti jednako dobar. Pjenušce od grožđa plešivičkih vinara iz prethodnih godina posjetitelji će moći isprobati na 3. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske, koji će se održati u zagrebačkoj Laubi u petak, 25. listopada 2024. Plešivica je jedno od pet vinogorja Središnje bregovite Hrvatske – jedne od četiriju hrvatskih vinskih regija, u kojoj su smještena vinogorja Zagorja, Međimurja, Prigorja, Bilogore, Pokuplja i Moslavine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ministarstvo objavilo koliko zarađuju učitelji, nastavnici i profesori

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.

Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.

“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.

U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.

Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.

U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.

“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”,  poručuju iz Ministarstva obrazovanja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.

“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.

“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.

U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.

“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.

Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.

Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.

U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.

Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno će biti i za vikend.

U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.

Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.

Još hladnije početkom novog tjedna.

U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.

Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu