Connect with us

Grad

Radionica Paške čipke i ove jeseni u Zadru

Objavljeno

-

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar poziva sve zainteresirane na radionice izrade Paške čipke koje će se održati u prostoru Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar (Gradska straža), od 27. rujna do 30. listopada 2024.godine. Prijave na adresu etnoloski.nmz@gmail.com ili na broj telefona 023/211-198 u vremenu od 9 – 15 sati.
Radionice se održavaju u prostoru Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, Gradska straža, Narodni trg, Zadar od 27. rujna do 30. listopada 2024. Radionice sveukupno traju 30 h, petkom od 16 do 19 sati i subotom od 9 i 30 do 12 h (detaljan raspored će se dogovoriti s polaznicama na prvom susretu 27. 9. od 16 h.)
Voditeljica radionice: Neda Oros i članice Društva paških čipkarica Frane Budak

Radionice su namijenjene građanstvu: osnovnoškolci, srednjoškolci, studenti, umirovljenici. Radionice su besplatne za sudionike i ograničene brojem do 10 polaznika. Potreban materijal za izradu paške čipke osigurava EO- NMZ u sklopu radionice.
PAŠKA ČIPKA
Paška čipka je kulturno dobro o čijoj važnosti postoji vrlo visoka svijest i u suvremenom hrvatskom društvu, a posebno u samom gradu Pagu. Ovo kulturno dobro je vrlo dobro čuvano ne samo u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar, već i u samom gradu Pagu. Muzejski način čuvanja je pasivni način čuvanja, a aktivni način čuvanja je upoznavanje sa šivanjem paške čipke. Na radionici se uči šivanje paške čipke tj. izrađuje se jednostavniji tabletić na kojem se upoznaju osnovni motivi.
Paška čipka je uz lepoglavsku i hrvatsku čipku 2009. godine uvrštena na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
O PAŠKOJ ČIPKI
Šivana „paška čipka“ nije se mijenjala od vremena renesanse do kraja 19. stoljeća. Javlja se na prostoru grada Paga i dio je tradicionalno tekstilnog rukotvorstva. Osnovni motiv je gotički četverolist. Čipkom se oblikovalo oglavlje tradicijske ženske nošnje grada Paga. Benediktinke samostana sv. Margarite u Pagu čipku su koristile za potrebe liturgijskog ruha, a i same su podučavale paškinje vezu, pa su 1840. godine pokrenule i školu učenja čipkarstva. Paška čipka je zajedno sa lepoglavskom i hrvatskom čipkom, uvrštena 2009. godine na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Paška čipka je kulturno dobro o čijoj važnosti kao kulturnog dobra postoji vrlo visoka svijest i u suvremenom hrvatskom društvu, a posebno u gradu Pagu. Ovo kulturno dobro je vrlo dobro čuvano ne samo u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar već i u gradu Pagu. Osim toga tekstilni predmeti s paškom čipkom čuvaju se i u Etnografskom muzeju u Splitu i Zagrebu te u Beču. Muzejski način čuvanja je pasivni način čuvanja, a aktivni način čuvanja je upoznavanje sa šivanjem paške čipke. Tako se ono u samom gradu Pagu podučava već od prvog razreda osnovne škole, a postoji i dvogodišnja škola u kojoj se podučava paška čipka. U Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar šiva se paška čipka za tabletić. Radionicu vode članice Udruge paških čipkarica Frane Budak. Paška čipka se danas obično nosi kao ukrasni detalj na odjeći, vrlo često se koriste i mali tabletići.

O radionici i izradi paške čipke
Kroz trideset sati polaznici ove radionice izrađuju rožeticu (rozetu) promjera osam centimetara što se smatra osnovom u usvajanju umijeća izrade paške čipke. Voditeljice kroz čitavu radionicu ukazuju na važnost uočavanja logičke povezanosti u stvaranju paške čipke.
Pribor za izradu paške čipke je sljedeći: tvrđi jastučić, kušin, dimenzija 25 cm x 35 cm, iglica, konac, škarice i kartončić, a nadasve strpljivost i pažljivost pri radu. Kartončić se prišiva za kušin te se kreće s badanjem, tj. s pravljenjem rupica u kartonu. Zatim se šinjiva, tj. postavlja se osnova, pa slijedi okmitanje, tj. bodom obametom se obrađuju štapi, a zatim se radi dintel, tj. nizanje boda na podlogu. Nakon dintela slijedi rijetki dintel, složeniji bod (rupice). Početak rada je u sredini kartončića i počinje s izradom tzv. pogačice, a zatim se redaju ročelice (većinom polukružni motiv ) i mendulice. Ovo su osnovni motivi. Može se koristiti dvadeset i dva motiva. Kad je čipka gotova skida se s kartona.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Grad

Deset odličja atletičara AK Alojzije Stepinac u Dubrovniku

Objavljeno

-

By

Na 6. Međunarodnom otvorenom prvenstvu Dubrovnika, na kojem je sudjelovalo preko 700 natjecatelja iz 28 klubova u više od 70 disciplina, atletičarke i atletičari AK Alojzije Stepinac iz Zadra osvojili su 10 medalja i tri četvrta mjesta.
Zlatne medalje osvojile su Paula Dominiković na 60 m, Petra Marasović u skoku u vis te Leona Petani na 800 m. Srebrne medalje pripale su Mihaelu Draževiću (kugla), štafeti 4×60 m limačice 2013. (Vita Gambiraža, Ita Halić, Ines Barančić, Iva Peroš) te Pauli Dominiković na 800 m. Brončana odličja osvojili su Matija Antišin u skoku u dalj, Tija Šestan na 60 m i Ines Barančić u dvije discipline – 60 m i skoku u dalj. Četvrta mjesta zauzeli su Lucija Ivon na 60 m, Rahela Miolović u bacanju kugle te Ita Halić na 60 m.
Uspješno su nastupili i ostali predstavnici kluba: Iva Peroš, Kate Bajlo, Roko Magaš, Iva Dražević, Zara Pašeta, Ina Grubešić, Aurora Ivulić, Sara Sturnela i Eva Torbarina.
„Ponosni smo na naše mlade sportaše koji su pokazali iznimnu borbenost i predanost. Ovi uspjesi rezultat su njihovog truda i zalaganja, kao i podrške koju smo dobili. Ogromne čestitke i zahvale našim domaćinima, Atletskom klubu Dubrovnik, na izvanrednoj organizaciji cjelokupnog natjecanja te prelijepom gostoprimstvu. U Dubrovniku se uvijek osjećamo kao da smo doma“, rekao je glavni klupski trener Slobodan Miolović.
Već u subotu, 26. listopada slijede nova atletska uzbuđenja. U organizaciji AK Alojzije Stepinac u Škabrnji će se održat Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u krosu s više od 350 sudionika.

 
Nastavi čitati

Grad

Na Sveučilištu u Zadru 0tvoren Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori“

Objavljeno

-

By

Povodom obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea (Šibenik, 1802. – Firenca, 1874. ) Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru organizirao je Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori”, u partnerstvu sa Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia, Società Dante Alighieri – Comitato di Zara, Società Dalmata di Storia Patria te u suradnji s Muzejom grada Šibenika.
Sudionike je uime Znanstveno-organizacijskog odbora danas na početku programa pozdravila pročelnica Odjela za talijanistiku izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić, zahvaljujući domaćim i stranim izlagačima, posebice predsjedniku udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia dr. Brunu Crevato-Selvaggiju, predstavniku Società Dalmata di Storia Patria Carlu Ciprianiju, umirovljenom profesoru i talijanistu Živku Nižiću, prof. dr. sc. Nedjeljki Balić-Nižić te izv. prof. dr. sc. Bošku Knežiću, predsjedniku Udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Zara.

Nakon izložbe Nikola Tommaseo u fondu Znanstvene knjižnice u Zadru, koju smo organizirali u svibnju te studentskog projekta Niccolò Tommaseo tra le due sponde dell’Adriatico, ponosni smo što ćemo ovaj niz događanja obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea zaključiti ovim skupom, i to upravo na Odjelu za talijanistiku, u zgradi koja je srce Sveučilišta u Zadru. Iako na Sveučilištu postoje suvremenije i uređenije dvorane, rijetke su s ovakvim pogledom, stoga smo odlučili upriličiti ovaj događaj u dvorani u kojoj generacije studenata talijanistike stječu svoja znanja. To je dvorana u kojoj se već desetljećima čitaju Dante, Petrarca, Boccaccio, Machiavelli, Goldoni i drugi pisci, istaknula je Bukvić.
Odjel za talijanistiku ponosno baštini dugu obrazovnu tradiciju podučavanja talijanskog jezika i književnosti te tradiciju proučavanja hrvatsko-talijanskih jezičnih, književnih i kulturnih prožimanja između dviju obala Jadrana. Doprinos istraživača Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadr, izuzetan je i vrijedan, o čemu svjedoče brojne znanstvene monografije, znanstveni i stručni radovi objavljeni u Hrvatskoj i inozemstvu, znanstveni projekti, 14 izdanja međunarodnog znanstvenog skupa „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana” s pripadajućim zbornicima te nedavno utemeljeni časopis SPONDE – Časopis za jezike, književnosti i kulture između dviju obala Jadrana.

Posebno mjesto u tim proučavanjima pripada Nikoli Tommaseu, slavnom Šibenčaninu, književniku, kritičaru, leksikografu, filozofu i prevoditelju. Njegov lik i djelo predmet su trajnog interesa filološke kritike do današnjih dana. Nikola Tommaseo neizostavno je ime i referenca u ostalim talijanističkim istraživanjima književnosti u Dalmaciji u 19. stoljeću. Ovaj skup razotkriva njegov doprinos kulturnoj i književnoj baštini Dalmacije u 19. stoljeću te baca svjetlo na odnose, utjecaje, odjeke i kolizije koje su imale dvije kulture u kontaktu, rekla je Bukvić.
Nakon izlaganja na Sveučilištu u Zadru sutrašnji dan posvećen je obilasku Šibenika te posjetu izložbi Tommaseove ostavštine u Muzeju grada Šibenika.
Skup je organiziran u okviru projekta Progetti di recupero, conservazione e valorizzazione del patrimonio culturale risalente alla Repubblica Serenissima di Venezia nell’Istria, nella Dalmazia e nell’area mediterranea, 2024 (Regione del Veneto), posvećenog obilježavanju 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea, središnje ličnosti dalmatinskog devetnaestog stoljeća. U okviru istog projekta održat će se znanstveni skupovi u prosincu u Rimu, a u siječnju u Veneciji.

 
Nastavi čitati

Grad

Izložba “Jedan svijet” u Providurovoj palači otvorena do 19. listopada 2024.

Objavljeno

-

By

Izložba – Jedan svijet- , postavljena u prosincu 2022. u Providurovoj palači pod kustoskom koncepcijom Branka Franceschija ostaje otvorena za posjetitelje još do kraja ovog tjedna.
Reprezentativna djela iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Zagreb mogu se razgledati uz slobodan ulaz zaključno sa subotom, 19.10.2024.
Radno vrijeme izložbenih prostora Providurove i Kneževe palače je od utorka do subote od 10 do 20 sati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu