Hrvatska
Koliko košta svadba? Tisuće eura za cvijeće, glazbu, a cijena stolca leti u nebo…
Vjenčanje je za mnoge najvažniji dan u životu, a sezona vjenčanja je u punom jeku. Iako najvažniji i najsretniji dan – vjenčanja su postala skup sport, kako za mladence tako i za goste. Poskupjelo je sve od dekoracija i hrane pa do – crkve. Mladenci muku muče i kalkuliraju kako bi ostali u plusu.
Koliko košta vjenčanje?
Cijene vjenčanja ovise, naravno, o ukusima i željama mladenaca i mogu ići u ekstreme, ali u današnje vrijeme teško da mogu biti niske, piše Net.hr.
Zvonimir Videković, koji vjenčanja organizira već 12 godina, kaže da su cijene ove godine znatno skočile u odnosu na prošlu.
“Cvijeću je jako narasla cijena, a pogotovo od prelaska na euro. Za svadbu sa 100-tinjak gostiju, cijena je oko 1500 – 2500 eura. To uključuje dekoraciju stolova, mladenačkog stola, buket i par posebnih revera”, otkriva.
Trenutno su najveći hit vjenčanja srednje veličine do oko 150 ljudi. Osim što je za velika vjenčanja teže pronaći prostor i cijena stolca je poprilično narasla. To je potvrdio i Videković koji tvrdi da se u nekim salama cijena stolca penje i do 160 eura po osobi. Ugostitelji kažu da su najjeftiniji stolici oko 65 eura, i to u manjim mjestima i lokalnim salama. Cijene su im se povećale za osam do deset posto u odnosu na prošlu godinu. Prije korone, odnosno 2018. godine, stolici su se mogli bez problema pronaći po cijeni od 40-50 eura.
Videković otkriva da svadba za 100-tinjak ljudi u konačnici košta između 15.000 i 25.000 eura .
Gdje uštedjeti?
“Štedi se na uslugama koje su na listama mladenaca na zadnjim mjestima. Mladenci sami znaju odraditi dekoracije ili neke sitne stvari kako bi uštedjeli. Ali i dalje postoje mladenci koji ne pitaju za cijenu jer žele svoj poseban dan baš kako su ga zamislili”, kaže Videković.
Darovi – papreni
I darovi su postali papren izdatak. Mladencima se najčešće daruje novac koji pokriva stolac i dar za bračni život. Ali ima i onih koji se i dalje odlučuju na klasične darove. Obično su to ljudi bliski mladencima pa znaju što im treba.
“Prošla su vremena kada se moglo dobro darivati same mladence, teško je prognozirati koliko se stavlja u kuvertu. Nepisano pravilo je: Ako je stolac 70 eura, onda par daje 200 eura. To pokriva stolac i ostaje nešto za mladence”, objašnjava Videković.
Od klasičnih darova mladenci često na poklon dobivaju fotografiranje, komad namještaja, kućanske aparate…
Plus ili minus
Ali kad se podvuče crta, mogu li mladenci danas pokriti troškove i ostati u plusu?
Organizator vjenčanja tvrdi da o konačnom saldu ovisi puno stvari, a neki su i na gubitku. “Ako mladencima možda pomažu roditelji oko plaćanja vjenčanja pa im dio darova ili svi ostaju, mogu biti u plusu. Ako mladenci sami plaćaju vjenčanje, čak i da su i štedjeli, ali naposljetku darovi nisu kako su očekivali, mogu opet biti u minusu. Nažalost, prošla su vremena gdje se baš moglo zaraditi od svog vjenčanja, ima takvih primjera, no sve manje. Realnije je da se cijela ceremonija završi s nulom ili minimalnim gubitkom”, objašnjava organizator vjenčanja.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!