Connect with us

Hrvatska

Hoće li i dogodine biti produljeni ljetni praznici? Fuchs: ‘Klime u učionicama nisu jedini problem’

Objavljeno

-

Bliži se ponedjeljak, prvi nastavni dan u ovoj školskoj godini. Početak nastave ranije je odgođen, a to su zatražile županije zbog nesnosnih vrućina, piše portal Srednja.hr. Ministar Radovan Fuchs kaže kako problem nije samo neopremljenost učionica klimama, nego i putovanje učenika do škola i iz škola tijekom visokih temperatura. Hoće li se i iduće godine na ovaj način prekrajati kalendar, vidjet ćemo nakon ove godine, rekao je Fuchs. U 2024./2025. ulazimo u drugu godinu provedbe cjelodnevne škole pa smo ministra pitali i što je s analizom eksperimentalnog programa. Njena izrada je, naveo je, još uvijek u tijeku.

– Počinje nova nastavna godina, čestitam svima – učenicima, roditeljima i nastavnicima, za koje vjerujem da će i ove godine, kao uvijek do sada, biti na visini svog zadatka. Posebne čestitke onim najmanjima koji prvi puta kreću u školu, poručio je u utorak ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Fuchs je sudjelovao na konferenciji ravnatelja strukovnih škola u Šibeniku, gdje su predstavljena analiza eksperimentalnog programa modularne nastave za strukovne škole, a o kojoj ćete moći čitati na portalu srednja.hr u nadolazećim tekstovima.

Fuchs o odgodi početka nastave: Problem nisu samo klime, nego i put do i iz škole

Nastava u ovoj školskoj godini, podsjetimo, započet će 9. rujna, umjesto 2. rujna, kako je ranije predviđeno. Produljenje ljetnih praznika, odnosno odgodu početka nastave, zatražile su županije zbog velikih vrućina. I dok su jedni pozdravili takvu odluku, ona se našla i na meti kritičara koji navode kako je vrijeme da se škole konačno opreme klima uređajima. Pa hoće li se onda i iduće godine, umjesto adekvatnog opremanja škola, ponovno ‘prekrajati’ školski kalendar?

– Ne znam, vidjet ćemo, no ono što nam je uvijek zadani okvir je broj nastavnih sati koji se mora izvesti. Hoće li se pomicati, vidjet ćemo nakon ove godine. Što god napravili u obrazovnom sustavu, imate podijeljeno mišljenje, i onih koji su za i onih koji su protiv. Veliki dio govori da je pomicanje bilo dobro, drugi se pita – a kamo ćemo s djecom? Sve mi to razumijemo, čujemo, slušamo i analiziramo. Opremljenost klima uređajima, o kojima bi trebali brinuti osnivači škola, a ne centralna država, nije jedini problem. Veliko je pitanje i doba dana kada djece idu u školu i iz škole, što se obično za ove najmlađe i događa kada je sunce najintenzivnije i kada je visoko UV zračenje, što je isto bio jedan od razloga za pomicanje. Ali nisam meteorolog pa ne mogu predvidjeti kako će biti sljedeće godine, rekao je Fuchs za srednja.hr.

Što je s analizom prve godine cjelodnevne škole?

I dok je ravnateljima predstavljena analiza eksperimentalnog programa modularne nastave, prosvjetni djelatnici i roditelji pitaju se što je s analizom prve godine eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, čije je frontalno uvođenje najavljeno za 2027.

– Rezultati su isto tako vrlo pozitivni. Čak i u onim školama gdje je bilo nekih prijepora u početku toga sada više nema. Roditelji imaju pozitivna iskustva i priznaju da su u početku bili nedovoljno informirani. Možda smo ih mi nedovoljno dobro informirali u startu, ali u svakom slučaju, sada sve teče u redu.

Kada je riječ o konkretnoj analizi, Fuchs navodi da još ne zna kada će oni izaći. No ono što je poznato jest da će dio analize biti i rezultati nacionalnih ispita.

– Dio rezultata koji se odnosi na postignuća na nacionalnim ispitima imamo, a drugi dio koji se odnosi na zadovoljstvo učenika i roditelja, uvjete rada i tako dalje, još je u obradi, tu ima dosta elemenata koje je potrebno analizirati, rekao je Fuchs.

Podsjetimo, ranije je Sindikat hrvatskih učitelja objavio kako su napravili vlastitu analizu, koja je pokazala da određeni problemi ipak postoje. Kako je za srednja.hr u srpnju rekla Sanja Šprem, predsjednica SHU-a, najviše zabrinjava problem pada ocjena kod učenika u većim školama. Detaljne rezultate analize SHU je obećao objaviti nakon što Ministarstvo objavi svoju ocjenu eksperimenta. Mi smo, pak, ranije ove godine posjetili jednu od škola u kojima se cjelodnevna škola provodi eksperimentalno. Učiteljica i ravnatelj otkrili su nam sve prednosti i nedostatke trenutnog programa koji je ušao u šezdesetak škola diljem Hrvatske.

U slučaju učenice koja je na kraju nastavne godine imala tri jedinice, ali zbog poništavanja jedne nije pala razred nego su joj omogućeni izlasci na popravne ispite iz druga dva predmeta, Fuchs je kratko poručio da se slučaj još rješava.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljene nove cijene goriva

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak je održana telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na sjednici je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14 dnevnom razdoblju, s ograničenom premijom od 0,1545 EUR/l za dizelsko i benzinsko gorivo, te 0,0781 EUR/l za plavi dizel, a u iznosu 0,8429 EUR/kg smjesa propan – butan za boce, odnosno 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.

Uredba stupa na snagu od srijede 26. veljače 2025., a ovakav režim vrijedit će za sljedeće 14 dnevno razdoblje. Nove cijene iznosit će:

– 1,51 EUR/l za benzinsko gorivo (promjena 0,00 EUR/l)

– 1,44 EUR/l za dizelsko gorivo (povećanje 0,01 EUR/l)

– 0,84 EUR/l za plavi dizel (povećanje 0,01 EUR/l)

– 1,39 EUR/kg UNP za spremnike (promjena 0,00 EUR/kg

– 1,93 EUR/kg UNP za boce (promjena 0,00 EUR/kg)

Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, iste bi iznosile:

– 1,54 EUR/l za benzinsko gorivo

– 1,54 EUR/l za dizelsko gorivo

– 0,93 EUR/l za plavi dizel

– 1,59 EUR/kg UNP za spremnike

– 2,22 EUR/kg UNP za boce.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inflacija u EU-u ubrzala i u siječnju, Hrvatska uz bok Rumunjskoj

Objavljeno

-

By

Inflacija u EU-u i eurozoni ubrzala je i u siječnju, a Hrvatska se ponovo svrstala u skupinu zemalja s najsnažnijim rastom cijena, uz bok Rumunjskoj, pokazali su u ponedjeljak podaci Eurostata. Na razini EU-a godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama iznosila je u prvom ovogodišnjem mjesecu 2,8 posto.

U prosincu su cijene na razini EU-a bile porasle za 2,7 posto. U eurozoni potrošačke cijene bile su u siječnju veće za 2,5 posto nego na početku 2024. godine, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu . U prosincu bile su porasle 2,4 posto.

U siječnju 2024. godine godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 3,1 posto, a u eurozoni 2,8 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najviše su i u siječnju u zoni eura poskupjele usluge, za 3,9 posto, nešto blaže nego u prosincu.

Nešto blaže poskupjela je i svježa hrana, za 1,4 posto.

Cijene energije porasle su pak za 1,9 posto u odnosu na početak prošle godine. U prosincu bile su se zadržale na razini kraja 2023.

Temeljna inflacija iznosila je u siječnju 2,7 posto, kao i u prethodna četiri mjeseca.

Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU-u bile stabilne, dok su u eurozoni smanjene za 0,3 posto, izračunali su statističari. U prosincu bile su porasle za 0,3 odnosno za 0,4 posto.

Hrvatska uz Rumunjsku
Daleko najvišu godišnju stopu inflacije bilježila je u siječnju Mađarska, od 5,7 posto. Rumunjska je u cijeloj prošloj godini bilježila najsnažniji rast cijena u EU, a u siječnju pala je na drugo mjesto sa stopom inflacije od 5,3 posto. Blizu je i Hrvatska gdje su potrošačke cijene mjerene HICP-om u siječnju bile više za 5,0 posto nego u istom mjesecu 2024. godine. U prosincu uvećane su na godišnjoj razini za 4,5 posto.

U siječnju 2024. cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj na godišnjoj razini za 4,8 posto.

Mjesečna usporedba pokazuje pak ravnomjeran rast cijena u Hrvatskoj u siječnju, za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene su u siječnju na godišnjoj razini porasle snažnije od četiri posto i u Belgiji, Poljskoj i Slovačkoj.

Najnižu godišnju stopu inflacije bilježile je u siječnju Danska, od 1,4 posto. Slijede Irska, Italija i Finska s rastom cijena na godišnjoj razini za 1,7 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Muškarac iz Baranje mislio da kupuje auto, prevarantu uplatio 41.250 eura

Objavljeno

-

Osječko-Baranjska policija zaprimila je prijavu 57-godišnjaka koji je sredinom veljače s nepoznatim počiniteljem na internetu dogovorio kupnju osobnog automobila.

On je nepoznatom počinitelju uplatio 41.250 eura. “Kada je osobno pristupio u auto kuću preuzeti vozilo, utvrdilo se da nisu zaprimili uplatu, a osoba s kojom je dogovarao kupnju nije zaposlenik auto kuće, nakon čega je shvatio da je prevaren”, priopćila je policija.

Dodali su da tragaju za nepoznatim počiniteljem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu