Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je danas u Strasbourgu svoju novu ekipu povjerenika u kojoj će hrvatska predstavnica Dubravka Šuica biti zadužena za Mediteran.

“Dubravka Šuica bit će povjerenica za Mediteran. Bit će odgovorna za šire južno susjedstvo i surađivat će s Kajom Kallas i mnogim drugim povjerenicima za razvoj naših zajedničkih interesa u regiji. Bit će također odgovorna za demografiju”, rekla je Von der Leyen u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Šuica je u prvoj Komisiji Ursule von der Leyen bila potpredsjednica za demokraciju i demografiju, a sada je uz demografiju dobila novi resor koji uključuje odgovornost za odnose s južnim susjedstvom.

Najviše povjerenika iz redova pučana
Dosadašnja Komisija imala je četiri izvršna potpredsjednika i četiri potpredsjednika. U novoj Komisiji bit će šest izvršnih potpredsjednika, dok običnih potpredsjednika više neće biti.

U Komisiji je 11 žena, ali ne treba isključiti mogućnost da taj broj bude i veći jer svi povjerenici moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a nije sigurno da će svi koji su predloženi dobiti zeleno svjetlo.

Od šest izvršnih potpredsjednika četiri su žene. Svi izvršni potpredsjednici imat će i po jedan resor za koji će biti zaduženi.

Najveći broj povjerenika, njih 14, dolazi iz Europske pučke stranke, krovne organizacije desnog centra, pet ih je iz redova liberala, pet socijalista i jedan (Talijan Raffaele Fitto) iz euroskeptične skupine Europski konzervativci i reformisti (ECR).

Izvršni potpredsjednici
Španjolka Teresa Ribera predložena je za izvršnu potpredsjednicu za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju. Bit će odgovorna za resor tržišnog natjecanja.

Finkinja Henna Virkkunen bit će izvršna potpredsjednica za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju. Bit će zadužena za resor digitalnih tehnologija.

Francuz Stéphane Séjourné bit će izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju. Bit će zadužen za resor industrije, malih i srednjih poduzeća i jedinstveno tržište.

Estonka Kaja Kallas već je ranije imenovana za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ta pozicija automatski sa sobom nosi potpredsjedničko mjesto u Komisiji.

Rumunjka Roxana Mînzatu dobila je mjesto izvršne potpredsjednice za ljude, vještine i pripravnost. Bit će zadužena za obrazovanje, kulturu, vještine, kvalitetna radna mjesta i socijalna prava.

Talijan Raffaele Fitto bit će izvrši potpredsjednik za koheziju i reforme. Bit će zadužen za resor kohezijske politike, regionalnog razvoja i gradova.

Povjerenici
Dugogodišnji član Komisije, Slovak Maroš Šefčovič dobit će dvije uloge – predložen je za povjerenika za trgovinu i ekonomsku sigurnost, što uključuje i politiku carina. Bit će također zadužen za međuinstitucionalne odnose i transparentnost.

Latvijac Valdis Dombrovskis također će imati dvostruku ulogu, bit će povjerenik za gospodarstvo i produktivnost te za implementaciju i simplifikaciju zakonodavstva.

Mađar Olivér Várhely bit će povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja. Nizozemac Wopke Hoekstra bit će povjerenik za klimu i čisti rast. Bit će zadužen i za poreznu politiku.

Nova Komisija imat će prvi put povjerenika za obranu i svemir, a to je mjesto dobio Litvanac Andrius Kubilius. Bit će zadužen za razvoj europske obrambene unije.

Slovenka Marta Kos, koja nije službeno predložena jer se čeka mišljenje nadležnog odbora slovenskog parlamenta, bit će povjerenica za proširenje te zadužena i za odnose s istočnim susjedstvom. Čeh Jozef Sikela bit će povjerenik za međunarodna partnerstva.

Cipranin Costas Kadis bit će povjerenik za ribarstvo i oceane. Portugalka Maria Luís Albuquerque bit će povjerenica za financijske usluge, štednju i investicijsku uniju.

Belgijanka Hadja Lahbib bit će povjerenica za pripravnost i krizno upravljanje. Austrijanac Magnus Brunner predložen je za povjerenika za unutarnje poslove i migracije. Šveđanka Jessika Roswall bit će povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo.

Poljak Piotr Serafin bit će povjerenik za proračun, borbu protiv prevara i javnu upravu. Danac Dan Jørgensen bit će povjerenik za energiju i stanovanje.

Bugarka Ekaterina Zaharieva dobila je resor istraživanja i inovacija. Irac Michael McGrath predložen je za povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava.

Grk Apostolos Tzitzikostas bit će povjerenik za održivi promet i turizam. Luksemburžanin Christophe Hansen novi je povjerenik za poljoprivredu i hranu.

Maltežanin Glenn Micallef predložen je za povjerenika za međugeneracijsku pravdu, kulturu, mlade i sport.

Japan ima novi rekord u dugovječnosti s više od 95.000 ljudi u dobi od 100 ili više godina, a gotovo 90 posto njih su žene, pokazuju vladini podaci objavljeni u utorak. Ovi podaci ukazuju na demografsku krizu koja pogađa četvrto gospodarstvo na svijetu, čije stanovništvo stari i opada.

Japan je 1. rujna imao 95.119 stogodišnjaka, 2980 više nego prije godinu dana, što uključuje 83.958 žena i 11.161 muškarca, priopćilo je ministarstvo zdravstva. Odvojeni podaci koje je u nedjelju objavilo ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija pokazuju da je broj ljudi u dobi od 65 ili više godina dosegao rekordnih 36,25 milijuna Japanaca, odnosno 29,3 posto ukupnog stanovništva.

Nakon što je prethodna rekorderka u dugovječnosti Maria Branyas Morere umrla prošlog mjeseca u dobi od 117 godina, Japanka je sad najstarija živuća osoba na svijetu.

Tomiko Itooka, 116-godišnjakinja rođena 23. svibnja 1908., sad je najstarija osoba, prema američkoj Gerontološkoj istraživačkoj grupi.

Gotovo tri četvrtine stanovništva suočit će se s ekstremnim vremenskim promjenama u sljedeća dva desetljeća, predviđa nova studija.

Već smo doživjeli primjere ekstrema

“U najboljem slučaju, računamo da će brze promjene utjecati na 1,5 milijardi ljudi”, kaže fizičar Bjørn Samset iz Centra za međunarodna istraživanja klime (CICERO) u Norveškoj.

Ova optimistična procjena mogla bi se postići samo dramatičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova – nešto što se tek treba dogoditi, a daleko je na horizontu.

Inače, CICERO klimatska znanstvenica Carley Iles otkriva da će, nastavimo li dosadašnjim tempom, ove opasne promjene pogoditi 70 posto ljudske populacije na Zemlji.

Njihovo predviđanje također sugerira da je mnogo toga što dolazi već uklesano u kamen.

“Jedini način da se s tim nosimo jest pripremiti se za situaciju s puno većom vjerojatnošću ekstremnih događaja bez presedana, već u sljedećih jedno do dva desetljeća”, objašnjava Samset.

Već smo doživjeli primjere ovih ekstrema.

Podaci europske klimatske službe Copernicus pokazuju da je Zemlja upravo imala najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi dosad. Prethodni rekord bio je tek prošle godine. I južna hemisfera bilježi rekordno toplu zimu.

Promjene brže nego što smo vidjeli

Ovaj porast globalne temperature donio je sa sobom fatalne požare, poplave, oluje i suše koje desetkuju usjeve i dovode do sve raširenije gladi, stvarajući povoljne uvjete i za širenje novih bolesti.

“Kao ljudi koji žive pod stalnom prijetnjom suočeni sa stalnim lupanjem bombi i zveckanjem oružja, postajemo gluhi na ono što bi trebalo biti zvona za uzbunu i sirene za zračnu uzbunu”, rekla je klimatska znanstvenica Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime Woodwell Sethu Borensteinu iz Associateda. Press, kao odgovor na nove podatke Copernicusa.

Predviđanja tima sugeriraju da će se daljnje ekstremne vremenske promjene dogoditi čak i brže nego što smo do sada vidjeli. To povećava šanse da se opasniji ekstremi u temperaturama, kiši i vjetrovima mogu dogoditi uzastopno ili čak istovremeno.

Na primjer, povećanje udara munja u kombinaciji s većim sušnim uvjetima stvara sve češće i intenzivnije šumske požare diljem svijeta. A 2022. godine nakon ozbiljnog toplinskog vala u Pakistanu uslijedile su nezapamćene poplave koje su pogodile milijune ljudi.

“Čini se da je društvo posebno ranjivo na visoke stope promjene krajnosti, osobito kada se više opasnosti pojavi odjednom”, objašnjava tim u svom radu.

Kombinacije ekstrema

“Toplinski valovi mogu uzrokovati toplinski stres i prekomjernu smrtnost ljudi i stoke, stres za ekosustave, smanjene poljoprivredne prinose, poteškoće u hlađenju elektrana i poremećaje u transportu.

“Slično tome, ekstremne količine oborina mogu dovesti do poplava i oštećenja naselja, infrastrukture, usjeva i ekosustava, povećane erozije i smanjene kvalitete vode”, prenosi Science Alert.

Pod našom trenutnom putanjom visokih emisija, tropski i suptropski krajevi, gdje većina ljudi živi, ​​suočit će se s najvećim vremenskim ekstremima.

“Usredotočeni smo na regionalne promjene, zbog njihove povećane važnosti za iskustvo ljudi i ekosustava u usporedbi s globalnim prosjekom, i identificiramo regije za koje se predviđa da će doživjeti značajne promjene u stopama jednog ili više indeksa ekstremnih događaja tijekom sljedećih desetljeća”, kaže Iles .

S drastičnim smanjenjem emisija možemo smanjiti neke od tih utjecaja, ali to će u nekim regijama uzrokovati i neposrednije probleme.

Borba za čišći zrak dovela i do problema

“Iako je čišćenje zraka kritično iz zdravstvenih razloga, onečišćenje zraka prikrilo je i neke učinke globalnog zatopljenja”, objašnjava meteorologinja Laura Wilcox sa Sveučilišta Reading u Engleskoj.

“Potrebno čišćenje može se kombinirati s globalnim zagrijavanjem i dati vrlo snažne promjene u ekstremnim uvjetima u nadolazećim desetljećima. Rapidno čišćenje onečišćenja zraka, uglavnom iznad Azije, dovelo je do pojačanja ljetnih monsuna.”

Ali nedjelovanje znači da će ovi vremenski ekstremi koji se pogoršavaju vjerojatno utjecati na većinu nas u vrlo bliskoj budućnosti.