Connect with us

Hrvatska

Na snazi upozorenja u Njemačkoj i Sloveniji! Prijete poplave i snijeg. Kada oluja stiže u Hrvatsku?

Objavljeno

-

Neverin.hr

Snažna promjena vremena je pred vratima. Nagli skok u zimske kapute čeka nas od četvrtka. Sa zapada nam stiže jače naoblačenje uz kišu, pa će lokalno biti izraženijih pljuskova i grmljavine.

Mjestimice obilna oborina bit će većinom na Jadranu i predjelima uz njega. U istočnoj Hrvatskoj prvi dio dana djelomice sunčan i suh. Doći će i do osjetnog pada temperature.

Do kraja dana cijela Hrvatska bit će na udaru snažne promjene. U petak još izraženiji pljuskovi, a u subotu na Jadranu prestanak oborine i djelomično smanjenje naoblake. U četvrtak će na kopnu zapuhati umjeren do jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, na Jadranu će umjereno i jako jugo i jugozapadnjak postupno okrenuti na buru i sjeverac, osobito podno Velebita s olujnim udarima. Temperatura u četvrtak popodne u padu, a od petka osjetno hladnije, osobito u kopnenim područjima, upozorio je DHMZ koji je za cijelu zemnlju upalio meteoalarm. Zasad će prema upozorenjima najviše biti pogođena riječka regija.

“Budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu”, stoji u upozorenju.

A temperature će padati i osjetno će zahladiti.

Vrijeme
DHMZ

Kako je već i najavljeno u gorju je moguć i snijeg. “U noći sa četvrtka na petak u najvišem je gorju moguće malo susnježice i snijega, u Alpama oko pola metra snijega, javlja Neverin.

A u Njemačkoj su također izdana brojna upozorenja. “Moglo bi doći do velikih poplava u jugoistočnoj Njemačkoj i njemačkom susjedstvu, u Austriji i Češkoj”, upozorio je meteorolog Ronald Porschke u izjavi za portal Wetter. com, a koju prenosi dpa, javlja Fenix Magazin.

Prema najavi meteorologa, velikim poplavama bi mogla biti pogođena južna Bavarska.

Uspoređujući te prognoze sa strašnim poplavama u Njemačkoj iz 2013. godine, meteorolog Alban Burster je izjavio kako se nada kako ‘prognoze neće ispasti kao što je prikazano na vremenskim kartama!’.

Prema vremenskoj prognozi, od četvrtka 12. rujna ujutro u nekim niskim gorskim predjelima moguć je čak i mraz. Moguća vremenska situacija od petka će donijeti obilje kiše i snijega. Međutim, još uvijek je vrlo neizvjesno točno mjesto najjače oborine. Od 1.000 do 1.500 metara nadmorske visine može biti i snijega. To bi bilo do tri metra svježeg snijega sredinom rujna, javlja Fenix Magazin.

Kako javlja Neurje.si poslijepodne će se pojačati naoblačenje na zapadu Slovenije, šireći se prema istoku. Pojedinačni pljuskovi i grmljavina mogući su u Goriškoj i Gorenjskoj regiji, koji će biti češći noću ili u četvrtak navečer, kada će padavine zahvatiti cijeli zapadni dio zemlje. Očekuju nas obilnije padavine u četvrtak ujutro kada će se iznad Genovskog zaljeva formirati novi ciklon. U ovom trenutku, u pojasevima pod utjecajem jugozapadnih vjetra pojavit će se jaki pljuskovi. Vrijeme se neće stabilizirati ni narednih dana. Gravitacija visinske jezgre bit će malo istočnije.

Slovenski ARSO upozorava na obilnije oborine koje očekuju u noći s četvrtka na petak ujutro. Stiže nevrijeme s jačim pljuskovima i udarima vjetra .Vodotoci mogu poplaviti uz riječna korita na područjima čestih poplava. Vjerojatni su poremećaji u prometu, te u opskrbi električnom energijom i pitkom vodom. Mogući su odroni”, upozoravaju Slovenci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nestašica limuna odrazila se i na cijene, cijena na tržnicama je paprena

Objavljeno

-

Ovih dana ne prestaje se pričati o nestašici omiljenog voća – limuna. U Hrvatskoj ga se ne proizvodi dovoljno, a uspijeva puno slabije od ostalih agruma pa su trenutačno dostupni samo oni uvozni, no i oni koštaju pravo bogatstvo.

Cijena limuna penje se do 3.50 eura
U trgovinama se mogu pronaći po cijeni od oko 2 eura, a mi smo obišli zagrebačke tržnice Dolac i Kvatrić i provjerili kakva je cijena ondje. Na Dolcu smo limune pronašli tek na tri štanda, a cijena im je itekako paprena – kilogram limuna košta između 3 i 3.50 eura. Ista priča je i na Kvatriću, gdje se limun prodaje za 3 eura po kilogramu, no i tamo ga nema puno, na svega dva štanda. Stigle i prve mandarine
Osim limuna, na tržnice su stigle i prve mandarine. Na Dolcu smo ih pronašli već za 1.50 euro po kilogramu, dok na drugom štandu domaća mandarina bez koštica košta 2.50 eura po kilogramu. Negdje prodaju 2 kilograma za 2.50 eura, a negdje 2 kilograma za 3 eura. Na Kvatriću kaštelanske mandarine koštaju 4 eura po kilogramu, a domaće mandarine smo na jednom štandu pronašli i po cijeni od 1.99 eura po kilogramu. Na drugom pak štandu kilogram mandarina košta 2 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HNB očekuje rast BDP-a u 2024.: Evo i za koliko

Objavljeno

-

By

Hrvatska narodna banka (HNB) u 2024. godini očekuje rast realnog BDP-a za 3,6 posto, kaže se u jesenskim makroekonomskim projekcijama HNB-a objavljenima u utorak. U 2024. očekuje se ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6 posto, s 3,1 posto u 2023. godini, uslijed nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti, kažu u HNB-u.

Pritom bi, s obzirom na iznimno snažan rast u prvoj polovini 2024., rast investicija u ovoj godini mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos te zamjetno nadmašiti ranije projekcije.

S druge strane, HNB očekuje znatno manji doprinos neto izvoza rastu BDP-a, ponajprije zbog izraženijeg rasta uvoza te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine.

Kako je rast domaće potražnje osjetno nadmašio ranija očekivanja, osobito kada je riječ o investicijama, rast BDP-a za ovu godinu povećan je za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja ove godine.

Za 2025. godinu HNB procjenjuje realni rast BDP-a za 3,2 posto, a u 2026 za 2,7 posto.

Nastavak usporavanja inflacije
HNB očekuje i nastavak usporavanja inflacije. Tako bi se prema jesenskim HNB-ovim projekcijama prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla u 2024. više no prepoloviti, na 3,9 posto, s 8,4 posto u 2023. godini, uz daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026. godini.

No, upozorava da bi se u ostatku 2024. i početkom 2025. godine zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja.

Iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, kažu u HNB-u.

Intenziviranje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti
U 2024. godini očekuje se dodatno intenziviranje rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, a nominalne bruto plaće bi mogle porasti znatno više nego što se prije očekivalo, očekuju HNB-ovi analitičari.

Tako bi, sukladno dobrim ostvarenjima i snažnijem rastu gospodarske aktivnosti na razini cijele 2024. godine, zaposlenost mogla porasti za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. i 2026. HNB očekuje daljnji rast zaposlenosti, no po nižim stopama te bi se stopa registrirane nezaposlenosti mogla sniziti na oko 5,2 posto radne snage u tekućoj godini.

Kada je riječ o plaćama, HNB očekuje da će u 2024. prosječna bruto plaća porasti na godišnjoj razini nominalno za 14,9 posto, što je slično ostvarenjima iz protekle godine, dok bi se porast realnih plaća mogao ubrzati na 10,8 posto.

Snižavanje na tekućem i kapitalnom računu platne bilance
Nakon što je u 2023. godini višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dosegnuo 3,7 posto BDP-a, HNB u tekućoj godini očekuje njegovo snižavanje na 2,2 posto BDP-a.

Promatrano po pojedinim podračunima, pogoršanju bi prema HNB-ovoj prognozi najviše moglo pridonijeti dodatno produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Pored toga, nakon vrhunca korištenja u 2023., koja je bila posljednja godina u kojoj je bilo moguće povlačenje sredstava iz prethodne višegodišnje financijske perspektive kada se obično povlače izdašni iznosi sredstava, u 2024. se očekuju nešto manji priljevi sredstava iz fondova EU.

Istodobno se u razmjeni usluga očekuje nešto slabiji rast prihoda, uključujući i od turizma, ali i brži rast rashoda zbog čega bi neto izvoz usluga mogao biti manji nego godinu ranije.

Saldo na računu dohodaka bi se mogao u 2024. blago poboljšati s obzirom da su neto kamatni prihodi središnje banke nastavili snažno rasti. U 2025. i 2026. se očekuje poboljšanje salda na tekućem i kapitalnom računu na 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a, prvenstveno zbog većih priljeva iz fondova EU i oporavka inozemne potražnje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Alarmantni podaci o ovisnostima u Hrvatskoj: “To je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”

Objavljeno

-

By

Upotreba droga među odraslim osobama u Hrvatskoj udvostručila se od 2011. do 2019. a porast ovisničkih ponašanja zabilježen je i među mladima, rekao je u četvrtak ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na Nacionalnoj Reitox akademiji posvećenoj prevenciji, upozorivši da je to poziv na uzbunu.

Nacionalna Reitox akademija organizirana je u suradnji Europske unije za droge (EUDA) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) s ciljem razmijene iskustava o znanstveno utemeljenoj prevenciji i predstavljanju programa dobre prakse drugih država.

Jedan od ciljeva je unapređenje kvalitete preventivnih intervencija koje se provode u Hrvatskoj te utjecati na buduću implementaciju programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

“Bilježi se globalni porast uporabe droga, a taj trend se preljeva i na Hrvatsku. Jedna četvrtina osoba u Hrvatskoj probala je neku od droga”, rekao je Capak. Među odraslim osobama zabilježen je porast upotrebe droga od 2011. do 2019. godine s 5, 6 posto na 11, 6 posto.

cigarete, kutija cigareta, pušenje, duhan
Pixabay / Ilustracija

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među mladima pokazalo je po njegovim riječima pad u korištenju psihoaktivnih droga, ali i porast korištenja kanabisa i sintetskih droga te porast ponašajnih ovisnosti, kao što su pušenje, ovisnost o ekranima, igranje igrica, klađenje i kockanje, što posebice zabrinjava.

“Dakle to je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”, upozorio je Capak koji smatra da su programi prevencije učinkovita mjera koja se može poduzeti kada je porast upotrebe droge u pitanju, naravno uz liječenje i rehabilitaciju.

U Hrvatskoj se provode brojni programi za prevenciju zlouporabe droga, a Capak kaže da HZJZ teži da se provode znanstveno utemeljeni programi te da je jedan od njih i program “Imam stav”.

Podsjetio je da su lani donijeli strategiju borbe protiv ovisnosti do 2030. godine, te akcijski plan do 2026. kojim šire aktivnosti na prevenciju ponašajnih ovisnosti koje su u porastu među mladima. Tražimo dobro utemeljene prakse koje ćemo povoditi u Hrvatskoj.

Ta epidemija ponašajnih ovisnosti naročito se pojačala nakon pandemije covida, rekao je Capak.

Marijana Gojčeta iz MZOM-a istaknula je da Ministarstvo svake godine raspisuje javni poziv za preventivne programe suzbijanja ovisnosti u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima.

U .prošloj školskoj godini financirani su 400 tisuća vrijedni projekati u 186 osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. Financijske potpore dodjeljuju se udrugama u području odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Jedno od prioritetnih područja je unapređenje života djece i mladih iz kojih se financiraju i projekti za prevenciju ovisnosti. Lani je za provedbu 141 projekta udruga dodijeljeno ukupno 2 milijuna i 200 tisuća eura , rekla je Gojčeta.

Na skupu su o učinkovitim programima prevencije ovisnosti govorili predstavnici EUDA-e, Estonije, Španjolske, Brazila, Njemačke i Hrvatske.

Psihijatrica Zila van der Meer Sanchez govorila je o programima prevencije ovisnosti u Brazilu, a Gregor Burkhart iz EUDA govorio je o društvenim i socijalnim faktorima koji utječu na pojavu ovisnosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu