Connect with us

Svijet

Orban je spreman tužiti EK zbog troškova zaštite granica

Published

on

Mađarska je spremna tužiti Europsku komisiju kako bi nadoknadila troškove zaštite vanjske granice Europske unije, što ju je, kako tvrdi, koštalo oko 2 milijarde eura, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana. Nacionalist Orban zatvorio je glavnu tranzitnu rutu kroz Mađarsku za stotine tisuća tražitelja azila koji su bježali od rata i siromaštva 2015., čime je osnažio svoju potporu kod kuće, ali je navukao kritike mnogih saveznika u Europskoj uniji. “Spremni smo tužiti Europsku komisiju nakon što je djelomično ili u cijelosti nadoknadila troškove koje su imale druge države članice štiteći šengensku granicu”, rekao je Gergely Gulyas na konferenciji za medije u četvrtak.

“Mađarska je proteklih godina potrošila dvije milijarde eura na zaštitu šengenske granice, a nije dobila nikakav značajan doprinos od EU-a”, dodao je.

Njemačka je objavila u ponedjeljak planove za uvođenje strožih kontrola na svim svojim kopnenim granicama u, kako je opisala, pokušaju suočavanja s nezakonitim migracijama.

Kontrole unutar inače širokog područja slobodnog kretanja, europske šengenske zone, počet će 16. rujna i prvo će trajati šest mjeseci nakon što je Berlin ranije prakticirao politiku otvorenih vrata.

“Vidimo da ima promjena u Europi”, rekao je Gulyas.

“Mađarski premijer je 2015. godine bio prvi koji je jasno rekao da ako EU ne provede šengenski sporazum (…), onda će šengen propasti”, naglasio je.

Gulyas je rekao da odluka Berlina o uvođenju graničnih kontrola od ponedjeljka znači da Njemačka uništava područje slobodnog kretanja unutar Unije.

“Prvo ga je uništila ne natjeravši države članice EU-a da učinkovito štite vanjsku granicu, a sad ju uništava nametanjem unutarnjih graničnih kontrola”, rekao je Orbanov šef kabineta.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće

Published

on

By

Pixabay

Masivna anticiklonalna struktura trenutačno utječe na vrijeme u istočnoj Europi, što dovodi do značajnog meteorološkog fenomena.

Nedavna satelitska promatranja otkrivaju opsežan sloj niskih oblaka koji se proteže od jugozapadne Rusije do Poljske, sjeverne Njemačke i Ukrajine, što je jasan znak intenzivnih toplinskih inverzija u tijeku.

Talijanski meteorološki portal Meteogiornale objašnjava da je ovaj vremenski fenomen usko povezan s razvojem snažne anticiklone smještene između europske Rusije i ravnica zapadnog Sibira.

Promjena u vremenskim obrascima

Kako je i tipično za ovo doba godine, noću dolazi do snažnog hlađenja tla, a zračenje topline prema gore tijekom noći doprinosi stvaranju sloja hladnog zraka u blizini tla, iznad kojeg je topliji zrak, stvarajući tako toplinsku inverziju.

Meteogiornale dalje objašnjava kako ovo sugerira značajnu promjenu u kontinentalnim vremenskim obrasima. Konkretno, rusko-sibirski visoki tlak, koji često doseže svoj vrhunac intenziteta između jeseni i zime, mogao bi se proširiti prema zapadu i donijeti hladnije vremenske uvjete na Sredozemlje.

Pogodno za snježne padaline

Naime, kako prognozira Meteogiornale, ostvari li se takva dinamika, moguće je da bi anticiklonalni sustav proširio svoj utjecaj na mediteranski bazen, donoseći sa sobom drastičan pad temperatura.

Ova konfiguracija također može pogodovati snježnim padalinama duž jadranskih regija i uvjetima smrzavanja u ravnicama podložnim toplinskim inverzijama.

Ipak, treba napomenuti da su srednjoročne i dugoročne vremenske prognoze prilično ne izvjesne, osobito s obziroma na kompleksnost atmosferske dinamike.

 
Continue Reading

Svijet

Geofizičar Grisogono: Žestokih ciklona bit će sve više i bit će sve dugotrajnije

Published

on

By

Pixabay

U Bakuu je počela UN-ova konferencija o klimatskim promjenama. Jesu li svjetski čelnici spremni napraviti nužne zaokrete kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje? Kako će na borbu protiv klimatskih promjena utjecati dolazak Trumpa na čelo SAD-a – koji je već najavio ponovni izlazak iz Pariškog sporazuma? Koliko su Europa, a posebice Hrvatska daleko stigle u zelenoj tranziciji?

Geofizičar Branko Grisogono za HRT je kazao kako će ova godina biti prva ili druga najtoplija godina globalno od kada postoje mjerenja.

“Trend je neumoljiv i idemo prema gore. Vidimo to po ekstremnim događajima koji su sve češći. Pojačani su ekstremi i temperatura ide prema gore”, naglasio je.

Rekao je kako pojava ”hladne kaplje” ili visinske ciklone je česta pojava, ali ne tako česta kao što je bila ove godine.

“Izgledi su da će takvih žestokih ciklona biti sve više i bit će sve dugotrajnije”, naglašava.

Daljnja degradacija prirode

Nataša Kalauz, izvršna direktorica Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrija kazala je kako je najnoviji izvještaj WWF-a pokazao daljnju degradaciju prirode.

“Ono što posebno zabrinjava je brzina kojom gubimo vrste. Mi smo u 50-ak godina izgubili preko 70 posto vrsta. Zabrinjava i to što se približavamo parametrima koji označavaju visoki stupanj ugroze za sav život na planeti Zemlji.”

“Pariški je sporazum skupina lijepih želja, ali on nema sankcijske mehanizme. Ne može se reći da se ništa nije radilo, mnoge su se zemlje obvezale za određene klimatske ciljeve i tu je EU lider, ali zabrinjava izostanak najvećih „svjetskih zagađivača”, kazala je.

Istaknula je kako zabrinjava situacija u SAD-u gdje se očekuje povlačenje iz Pariškog sporazuma, a izostaje i Kina.

Klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem

Kalauz naglašava kako ne postoje znanstvene dileme da su klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem.

Grisogono je naglasio da kada bi u ovom trenutku prestali proizvoditi stakleničke plinove, zagrijavanje bi trajalo još stotinjak godina zbog toplinske tromosti oceana i mora, ali postoji velika šansa za ubrzavanje zagrijavanja.

“Najviše stradavaju siromašne zemlje. Tamo gdje je pustinja, bit će je više i tamo gdje je loše bit će još gore, a gdje su klizišta i poplave, bit će toga još žešće i češće”, istaknuo je.

Potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane

Smatra kako su potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane.

Kalauz se složila i rekla kako ne postoji dileme što se treba učiniti, ali kako ne postoji politička volja da se sve provede, ali ne postoji ni, kako kaže, interes krupnog kapitala da dio svog profita usmjeri u borbu protiv klimatskih promjena.

Na pitanje što se očekuje od ovogodišnje klimatske konferencije Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, rekao je kako je ove godine tema postavljanje novog globalnog cilja vezano uz financiranje fonda koji bi se trebao boriti protiv klimatskih promjena i to upravo za zemlje koje su u razvoju.

“To je bilo postavljeno na 100 milijardi dolara godišnje, a cilj je da se taj iznos poveća i oko toga će se voditi pregovori. Razgovarat će se i oko povećanja nacionalnih ambicija i obveza”, kazao je.

Dodaje kako neki očekuju kako će ova konferencija biti točka preokreta, ali svi moramo raditi da pomaci budu značajniji.

“Kada pogledamo da je Kina najveći emiter s gotovo jednom četvrtinom svjetskih emisija, a SAD je na drugom mjestu, onda je izostanak njihovih čelnika na konferenciji primjetan. Za borbu protiv klimatskih promjena bitna je uključenost svih država svijeta i zajednički rad za iznalaženje rješenja”, naglasio je.

Zeleni plan

Kalauz je rekla kako je brine što je u EU parlamentu krenula snažna kampanja o zaustavljanju Zakona o deforestaciji što znači da EU šalje poruku o njenom stajalištu kada je u pitanju zelena tranzicija.

Duplić je rekao kako želi vjerovati u europski „Zeleni plan” te da će generacija koje dolaze učiti o jednom povijesnom iskoraku za svjetliju budućnost.

“Taj plan je zahtjevan i podrazumijeva promjene u funkcioniranju cijelog društva. Smatram da nemamo alternativu”, naglašava.

 
Continue Reading

Svijet

Zarada na medicinskom turizmu: Sve više turista dolazi zbog blistavog osmijeha ili boljih grudi

Published

on

By

Nekada je to bila europska Sjeverna Koreja, zatvorena komunistička diktatura. Ali sada Albanija mami milijune turista godišnje, a sve veći dio dolazi u potrazi za blistavim osmijehom ili boljim grudima.

“Ne volim govoriti o medicinskom turizmu. Zvuči pomalo zastrašujuće”, rekao je Dritan Gremi, koji vodi stomatološku kliniku u glavnom gradu Tirani.

“Više volim govoriti o turizmu sreće”.

Gremi je rekao da njegova klinika nudi “visokokvalitetnu uslug i opremu”, zajamčenu i certificiranu prema europskim standardima. Ali za samo po djeliću europskih cijena.

Ima talijanske, francuske, belgijske i švicarske klijente koji su često privučeni paket aranžmanima koji uključuju troškove putovanja i smještaja.

Prodaja osmijeha

Putovanje Stephanea Pealata u Albaniju počelo je s nadom u novi osmijeh po pristupačnoj cijeni.

On i njegov brat, iz Valencea na jugu Francuske, dugo su patili od problema sa zubima koji ih je nagnao da na složenu proceduru implantacije zuba.

“U Francuskoj smo imali početnu procjenu koja je bila vrlo, vrlo skupa. Zatim smo počeli tražiti na internetu — Bugarska, Turska, Albanija, Španjolska”, rekao je Pealat za AFP.

Za kliniku Gremi saznao je tijekom konzultacija u Lyonu s albanskim stomatolozima.

Nakon prvog posjeta u kolovozu, Pealat i njegov brat bili su zadovoljni viđenim u Tirani i vratili su se u jesen.

Operacija ugradnje zubnih implantata za koju se odlučio koštala je otprilike 50.000 eura u Francuskoj, u usporedbi sa samo 13.500 eura u Albaniji.

Za Pealata to nije bila mala razlika.

“Važno je imati lijep osmijeh”, rekao je.

Nathalie Gangloff, koja radi u domu za starije u Cognacu u zapadnoj Francuskoj, također je odabrala kliniku u Albaniji za liječenje svojih stomatoloških problema.

Platila je manje od 15.000 eura za zube u usporedbi s 42.000 eura koliko bi morala potrošiti u Francuskoj.

Nakon vađenja i ugradnje implantata u veljači, vratila se u Tiranu sredinom rujna na završni rad, sretna što opet ima svoj osmijeh.

“Za moj posao važno je imati lijepe zube”, rekla je za AFP, rekavši da je odmah promijenila profilnu sliku na Facebooku kako bi pokazala svoj nov osmijeh.

Stomatolog pokazuje pacijentici snimku zuba.
Pixabay/ilustracija

Liječnik nije hotel s pet zvjezdica

Niski troškovi režija i niski porezi pomogli su albanskim klinikama da privuku klijente nižim cijenama.

Procjenjuje se da sektor medicinskog turizma u zemlji zarađuje između 200 i 250 milijuna eura godišnje, a najmanje 50.000 Talijana svake godine posjeti Tiranu radi liječenja.

Međutim, postupci nisu bez rizika.

Voditelj albanske nacionalne udruge liječnika Fatmir Ibrahimaj rekao je da se i strani i lokalni pacijenti ne bi trebali oslanjati samo na internetsko oglašavanje za kozmetičke zahvate i pripaziti gdje se podvrgavaju liječenju.

“Liječnik nije hotel s pet zvijezdnica ili s nijednom”, rekao je Ibrahimaj novinarima.

“Sve više stranih turista također dolazi i na kozmetičke tretmane kako bi uljepšali svoj osmijeh”, rekla je Monika Fida, dermatologinja i sveučilišna predavačica u Tirani.

Posebno su popularne injekcije hijaluronske kiseline u usne.

“Iznad svega žele se osjećati dobro i imati što prirodnije oblikovane usne”, dodala je Fida, koja kaže da njezinu kliniku svake godine posjeti između 750 i 1000 stranih pacijenata.

Vera Panaitov, 60-godišnja talijanska kuharica iz Verone, prvo je došla u Tiranu ‘srediti’ zube.

Ali kad je već bila ondje, odlučila se i za zahvate na grudima i struku.

“Morate biti lijepi u bilo kojoj dobi i sreću u svakom trenutku”, rekla je za AFP, smiješeći se iz bolničkog kreveta, rekavši da se osjeća “pomlađenom”.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu