Connect with us

Svijet

Ursula von der Leyen objavila sastav nove Europske komisije

Objavljeno

-

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je danas u Strasbourgu svoju novu ekipu povjerenika u kojoj će hrvatska predstavnica Dubravka Šuica biti zadužena za Mediteran.

“Dubravka Šuica bit će povjerenica za Mediteran. Bit će odgovorna za šire južno susjedstvo i surađivat će s Kajom Kallas i mnogim drugim povjerenicima za razvoj naših zajedničkih interesa u regiji. Bit će također odgovorna za demografiju”, rekla je Von der Leyen u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Šuica je u prvoj Komisiji Ursule von der Leyen bila potpredsjednica za demokraciju i demografiju, a sada je uz demografiju dobila novi resor koji uključuje odgovornost za odnose s južnim susjedstvom.

Najviše povjerenika iz redova pučana
Dosadašnja Komisija imala je četiri izvršna potpredsjednika i četiri potpredsjednika. U novoj Komisiji bit će šest izvršnih potpredsjednika, dok običnih potpredsjednika više neće biti.

U Komisiji je 11 žena, ali ne treba isključiti mogućnost da taj broj bude i veći jer svi povjerenici moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a nije sigurno da će svi koji su predloženi dobiti zeleno svjetlo.

Od šest izvršnih potpredsjednika četiri su žene. Svi izvršni potpredsjednici imat će i po jedan resor za koji će biti zaduženi.

Najveći broj povjerenika, njih 14, dolazi iz Europske pučke stranke, krovne organizacije desnog centra, pet ih je iz redova liberala, pet socijalista i jedan (Talijan Raffaele Fitto) iz euroskeptične skupine Europski konzervativci i reformisti (ECR).

Izvršni potpredsjednici
Španjolka Teresa Ribera predložena je za izvršnu potpredsjednicu za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju. Bit će odgovorna za resor tržišnog natjecanja.

Finkinja Henna Virkkunen bit će izvršna potpredsjednica za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju. Bit će zadužena za resor digitalnih tehnologija.

Francuz Stéphane Séjourné bit će izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju. Bit će zadužen za resor industrije, malih i srednjih poduzeća i jedinstveno tržište.

Estonka Kaja Kallas već je ranije imenovana za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ta pozicija automatski sa sobom nosi potpredsjedničko mjesto u Komisiji.

Rumunjka Roxana Mînzatu dobila je mjesto izvršne potpredsjednice za ljude, vještine i pripravnost. Bit će zadužena za obrazovanje, kulturu, vještine, kvalitetna radna mjesta i socijalna prava.

Talijan Raffaele Fitto bit će izvrši potpredsjednik za koheziju i reforme. Bit će zadužen za resor kohezijske politike, regionalnog razvoja i gradova.

Povjerenici
Dugogodišnji član Komisije, Slovak Maroš Šefčovič dobit će dvije uloge – predložen je za povjerenika za trgovinu i ekonomsku sigurnost, što uključuje i politiku carina. Bit će također zadužen za međuinstitucionalne odnose i transparentnost.

Latvijac Valdis Dombrovskis također će imati dvostruku ulogu, bit će povjerenik za gospodarstvo i produktivnost te za implementaciju i simplifikaciju zakonodavstva.

Mađar Olivér Várhely bit će povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja. Nizozemac Wopke Hoekstra bit će povjerenik za klimu i čisti rast. Bit će zadužen i za poreznu politiku.

Nova Komisija imat će prvi put povjerenika za obranu i svemir, a to je mjesto dobio Litvanac Andrius Kubilius. Bit će zadužen za razvoj europske obrambene unije.

Slovenka Marta Kos, koja nije službeno predložena jer se čeka mišljenje nadležnog odbora slovenskog parlamenta, bit će povjerenica za proširenje te zadužena i za odnose s istočnim susjedstvom. Čeh Jozef Sikela bit će povjerenik za međunarodna partnerstva.

Cipranin Costas Kadis bit će povjerenik za ribarstvo i oceane. Portugalka Maria Luís Albuquerque bit će povjerenica za financijske usluge, štednju i investicijsku uniju.

Belgijanka Hadja Lahbib bit će povjerenica za pripravnost i krizno upravljanje. Austrijanac Magnus Brunner predložen je za povjerenika za unutarnje poslove i migracije. Šveđanka Jessika Roswall bit će povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo.

Poljak Piotr Serafin bit će povjerenik za proračun, borbu protiv prevara i javnu upravu. Danac Dan Jørgensen bit će povjerenik za energiju i stanovanje.

Bugarka Ekaterina Zaharieva dobila je resor istraživanja i inovacija. Irac Michael McGrath predložen je za povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava.

Grk Apostolos Tzitzikostas bit će povjerenik za održivi promet i turizam. Luksemburžanin Christophe Hansen novi je povjerenik za poljoprivredu i hranu.

Maltežanin Glenn Micallef predložen je za povjerenika za međugeneracijsku pravdu, kulturu, mlade i sport.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Večeras možete vidjeti jedinstvenu pojavu na nebu, evo o čemu se radi

Objavljeno

-

By

U noći s utorka na srijedu, ovisno gdje se nalazite, moći ćete vidjeti rijedak fenomen na nebu. Djelomična pomrčina Mjeseca obojit će njegovu površinu u mutnu crveno-smeđu boju kada se Zemljina sjena spusti na površinu Mjeseca. Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz većeg dijela Sjeverne Amerike, cijele Južne Amerike, Europe, svih osim najistočnijih dijelova Afrike, zapadnih dijelova Azije i Rusije te dijelova Antarktika. Djelomična pomrčina Mjeseca pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri ove godine.

Točno vrijeme djelomične pomrčine Mjeseca ovisi o vašoj lokaciji, a možete koristiti stranice poput Timeanddate.com da biste pronašli određena vremena na temelju svoje lokacije. Za one koji se nalaze u istočnoj vremenskoj zoni SAD-a, pomrčina će dosegnuti svoju najmračniju fazu, s Mjesecom koji će biti najviše zaklonjen Zemljinom sjenom, otprilike u 22:44. EDT 17. rujna. U Europi i Africi pomrčina će se dogoditi u ranim jutarnjim satima 18. rujna.

Ako ne možete osobno gledati pomrčinu Mjeseca, moći ćete gledati događaj online na Space.com.

U djelomičnoj pomrčini Mjeseca samo dio Mjeseca prelazi u Zemljinu sjenu, stvarajući dojam maglovitog “zalogaja” s Mjesečeve površine. Sjena će zatamniti stranu Mjeseca okrenutu prema Zemlji. Veličina tog “zalogaja” određena je rasporedom Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Oko 3,5 posto Mjesečeve vidljive površine bit će prekriveno najtamnijim dijelom Zemljine sjene, umbrom. Ostatak punog Mjeseca poprimit će blago crvenkasto-smeđi izgled jer će se svjetliji dio Zemljine sjene koji ne blokira u potpunosti sunčevu svjetlost spustiti na veći dio Mjesečeve površine.

Djelomična pomrčina Mjeseca posebna je jer također pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri supermjeseca u nizu za 2024. godinu.

Supermjesec nastaje kada se pun Mjesec poklopi s Mjesečevom točkom najbližom Zemlji u njegovoj orbiti (koja je eliptičnog oblika). Kao rezultat toga, mjesec izgleda malo svjetliji i veći nego inače, iako je razlika suptilna i teško vidljiva golim okom.

Izraz supermjesec općenito se odnosi na pun Mjesec unutar 90 posto od njegovog najbližeg pristupa Zemlji. Prema Fredu Espanaku, stručnjaku za pomrčine i umirovljenom NASA-inom astrofizičaru, 2024. ćemo vidjeti četiri supermjeseca, u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zastrašujuće slabljenje demokracije u Europi: Jedno obećanje pomoglo bi “mlitavijim” zemljama da ulove tempo

Objavljeno

-

By

Tradicionalno stabilne europske zemlje primjećuju kako vladavina prava opada paralelno sa smanjenjem izborne izlaznosti i opadanje kvalitete demokracije na svjetskoj razini. Demokratski izbori se strmoglavljuju u kvaliteti diljem svijeta, uključujući Europu prema najnovijem izvješću Globalno stanje demokracije 2024.

Izvješće, objavljeno u utorak, bavilo se analizom kvalitete izbora, izlaznosti i prihvaćanju rezultata izbora, kao i time jesu li rezultati prihvaćeni zaozbiljno ili su doveli do prosvjeda. Ova godina bila je svakako bogata podacima za analizu s obzirom da je ukupno tri milijarde ljudi tijekom 2024. izašlo na birališta.

Pao odaziv, a slabije se i držimo rezultata izbora
Sam van der Staak, direktor međunarodnog IDEA europskog programa, opisao je rezultate istraživanja kao “uznemirujuće”, prenosi Euronews. Odaziv birača unazad zadnjih 10 godina pao je za otprilike 10 posto, a oko 20 posto ljudi suočeno s rezultatima izbora u kojima je njihova opcija izgubila, nije iste prihvatilo”, rekao je.

Pad se dogodio usprkos mnogim inovacijama koje su trebale olakšati pristup izbornom procesu, poput Cipra i Litve koji su snizili minimalnu dob za glasanje na 16 godina.

Dok Europa i dalje ima bolje rezultate od drugih dijelova svijeta, IDEA upozorava da su neki “sastojci zdrave demokracije” poput građanskih sloboda i pristupa pravosuđu – ugroženi.

Pritisak izvršne vlasti na sudstvo
Europska vladavina prava bilježi primjetan pad unazad pet godina, otkriva izvješće koje se baziralo na 220 nacionalnih izbora održanih u 159 zemalja između svibnja 2020. i travanj 2024.

“U nekim državama, izvršne vlasti stavljaju pritisak na sudstvo, zapošljavajući ljude koji ih podržavaju”, govori Van der Staak, ističući pritisak na demokraciju u Bugarskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj.

“Očekujem da će u narednih nekoliko godina, više pozornosti biti usredotočeno na vladavinu prava, budući da je ona jedna od najvećih slabosti europske demokracije.”

Mnoge države zaostaju za slobodom izražavanja i medijskim slobodama, pokazalo je izvješće, ističući borbu Grčke sa slobodom školstva i pokušajima vlade Italije i Slovačke da utječu na medije.

Francuska je također na radaru; zabrinjava njeno isključivanje iz političkih procesa ovisno o ekonomskim faktorima poput diskriminacije temeljene na prihodima.

Zatvaranje jaza
Izvješće također sugerira da se jaz između istočnih, središnjih i zapadnoeuropskih država zatvara.

“To su dobre vijesti jer se Europa sve više ujedinjuje i teže je vidjeti tradicionalnu podjelu na nove i stare demokracije”, kazao je van der Staak.

IDEA, međuvladina organizacija koja prati demokratske procese diljem svijeta, predlaže da bi obećanje pridruživanja Europskoj uniji nekim “mlitavijim” zemljama dalo priliku da ulove tempo.

Albanija, Kosovo i Moldavija su napredovale u omogućavanju pristupa pravosuđu, gospodarskoj jednakosti i slobodi izražavanja u jeku ruske agresije na Ukrajinu, stoji u izvješću.

Ukrajina je također uvela transparentnu i poštenu selekciju za izbor sudaca ustavnog suda i nastavila s disciplinarnim postupcima usmjerenim protiv sudaca, dodali su.

 
Nastavi čitati

Svijet

Većina Palestinaca smatra da je Hamasov napad 7. listopada bio pogrešan

Objavljeno

-

Većina stanovnika Pojasa Gaze smatra da Hamasova odluka da napadne Izrael 7. listopada prošle godine nije bila ispravna, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni danas. Ispitivanje je pokazalo velik pad potpore za taj napad nakon kojeg je Izrael izvršio ofenzivu na Pojas Gaze.

Ispitivanje, koje je početkom rujna proveo Palestinski centar za politiku i istraživanja (PSR), pokazalo je da 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatra da odluka da se napadne Izrael 7. listopada nije bila ispravna, a 39 posto smatra da je bila ispravna.

Pala i potpora za napad na Zapadnoj obali
To je prvi put od 7. listopada da je ispitivanje PSR-a pokazalo da većina ispitanika iz Pojasa Gaze smatra tu odluku pogrešnom. Pala je i potpora za taj napad na Zapadnoj obali premda većina ispitanika, njih 64 posto, smatra i dalje da je to bila ispravna odluka, po ispitivanju.

Ispitivanje PSR-a provedeno prije tri mjeseca pokazalo je da je 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatralo da je odluka bila ispravna. Više od 41.000 Palestinaca poginulo je u izraelskoj ofenzivi koja je opustošila Pojas Gaze, po podacima ministarstva zdravlja Pojasa Gaze.

U Hamasovu napadu poginulo je 1200 ljudi, a 250 je oteto, po izraelskim podacima. Ispitivanja PSR-a od napada 7. listopada do sada su uvijek pokazivala da većina ispitanika i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali podržava napad, i to više na Zapadnoj obali nego u Pojasu Gaze.

Pao broj ispitanika koji podržavaju Hamas
PSR je objavio da je njihovo novo ispitivanje prvi put pokazalo da je značajno pala potpora za Hamasov napad na Izrael i na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, kao i očekivanja da će Hamas pobijediti u ratu.

Potpora za napad 7. listopada ne znači nužno potporu za Hamas ili ubojstva i zločine nad civilima, istaknuo je PSR, dodajući da “gotovo 90 posto javnosti vjeruje da Hamasovi ljudi nisu počinili zločine prikazane u videosnimkama snimljenim tog dana”.

Ispitivanje je pokazalo da je pao broj ispitanika u Pojasu Gaze koji podržavaju Hamas s 38 na 35 posto. Ali Hamas je i dalje popularniji od Fataha, koji vodi predsjednik Mahmud Abas, i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu