Connect with us

Tech

(FOTO) SKUP “50 GODINA POSLIJE” NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Tankerska plovidba platila je prvo računalo 500.000 dolara, nabavljeno je zaobilaznim putem preko Malezije

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru i Udruga za promicanje tehničkih znanosti History Computers Adria u povodu pedesete obljetnice primjene računala u zadarskom gospodarstvu organizirali su skup “50 godina poslije”, kojim su željeli podsjetiti na povijesni pregled računarstva u Zadru te problematizirati utjecaj razvoja informacijskih tehnologija na gospodarstvo, kulturu i druga područja, s osobitim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.

Predsjednik udruge Željko Škara podsjetio je sudionike na pionirsko doba uporabe računala u Zadru, a ono je krenulo 1974. godine, kada je Nino Dellavia baš u zgradi Tehničke škole, danas SEP Sveučilišta u Zadru, u kojoj je održan ovaj skup, održavao prve seminare o računalima. Prvo računalo IMB S3 tada je nabavila Tankerska plovidba, i to zaobilaznim putem preko Malezije, jer SAD nije dopuštao prodaju sofisticirane tehnologije socijalističkim zemljama.

Prvo računalo plaćeno je 500 tisuća dolara, no kada je ono došlo nije bilo alata, edukacije, programa. Potrošio se veliki novac, pomaka u proizvodnom procesu nije bilo jer se paralelno sve radilo ručno, a o profitabilnosti da se ne govori. Ipak, ti pionirski koraci otvorili su prostor  za edukaciju, stvaranje prve generacije zadarskih informatičara koji će kasnije spremni dočekati revoluciju i prelazak na PC-e početkom osamdesetih. Kada su velike ormare zamijenila računala kakva i danas poznajemo, a cijena se smanjila, njihova upotreba se proširila u zadarskom gospodarstvu.

– Naši gospodarstvenici znali su da moraju ići ukorak sa svijetom, gospodarstvo je bilo na niskoj razini, s ručnim radom i previše radne snage. Vidjeli su da su na Zapadu računalima unaprijedili produktivnost te su to vidjeli kao izlaz iz problema. Nažalost, u tim okolnostima nije moglo biti profitabilno, ali je proces pokrenut. Nekada je računarski centar imala svaka veća firma u Zadru, danas je ostao samo OTP banka, čiji su sustav stvarali zadarski informatičari. Razvilo se niz malih firmi koje su našle svoje niše za funkcioniranje u suvremenim uvjetima, istaknuo je Škara u povijesnom pregledu.

U osposobljavanje nove generacije stručnjaka uključilo se svojim programima i Sveučilište u Zadru.

– Možemo zamisliti uzbuđenje kada su rova računala došla zadarskim gospodarstvenicima i kada su oni prepoznali značaj tehnologije. Možda su neki osjećali strah, ali i ponos što su postavljali temelje gospodarstva kakvo danas znamo . Računala koja su tada stajala u prostorije danas stavimo u džep, a ovaj skup će pokazati kako je do toga došlo, Promišljat ćemo kako nas je digitalizacija promijenila, nije riječ samo o softveru i računalima, nego i ljudima, načinu na koji rade, misle i povezuju se. Jesu li nam olakšala život ili su nam stvorila nove izazove, jesmo li produktivniji ili izloženiji stresu?  Ovaj jubilej prilika je da se osvrnemo ne to i postavimo pitanja kako će utjecati na živote ljudi u sljedećih 50 godina. Zadar zahvaljujući poduzetnim mladim ljudima ima sve uvjete da ostane prepoznat kao mjesto inovacija i tehnoloških napretka, poručila je u pozdravnoj riječi prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Doc. dr. sc. Ante Panjkota predstavio je stručni prijediplomski studij Informacijske tehnologije, kao i brojne projekte u kojima studenti mogu sudjelovati. Prof. dr. sc. Srećko Krile sa Sveučilišta u Dubrovniku govorio je o tehnološkim promjenama ICT tehnologije na brodu, a prof. dr. sc. Božidar Kliček s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin o umjetnoj inteligenciji u turizmu

Poznati zadarski gospodarstvenik mr. sc. Željko Goja (HSTech Glass systems) dao je povijesni prikaz razvoja novih inovativnih proizvoda podržanih računalom, a obrađene su i teme umjetne inteligencije u praksi, etičkih pogleda na umjetnu inteligenciju, inteligentnih pomorskih luka itd.

Organizatori i sudionici poželjeli su da ovaj skup postane tradicionalan te da već sljedeće godine prezentiraju promjene koje su se dogodile u tom, za informatičku revoluciju, dugom vremenu.

 

Tech

Instagram uvodi nove promjene, evo za što će koristiti umjetnu inteligenciju

Objavljeno

-

By

Društvena mreža Instagram počinje koristiti umjetnu inteligenciju kako bi utvrdila lažiraju li mlađi korisnici svoju dob na aplikaciji, objavila je danas kompanija Meta, u čijem je vlasništvu ova platforma.

Meta već neko vrijeme pomoću umjetne inteligencije utvrđuje dob korisnika raznih aplikacija, a Instagram će sada, kako se navodi, proaktivno tražiti profile za koje se sumnja da pripadaju tinejdžerima, a koji imaju netočan unos, odnosno raniji datum rođenja prilikom registracije naloga.

Ako se ustanovi da je korisnik krivotvorio svoju dob, račun će se automatski pretvoriti u “tinejdžerski račun”, koji ima više ograničenja od računa za odrasle.

Tinejdžerski profili na Instagramu su automatski zaključani, odnosno privatni, što znači da korisnici mogu pratiti te naloge samo ako im vlasnici to dozvole prihvaćanjem zahtjeva za praćenje, a zaštićene su i poruke koje vlasnik računa prima, odnosno on prima samo poruke od korisnika s kojima je već povezan na aplikaciji.

Sadržaj koji je proglašen “osjetljivim”, poput scena fizičkog nasilja ili promicanja plastične kirurgije, također je ograničen, navodi Meta.

Tinejdžeri će također dobiti obavijesti ako su na aplikaciji proveli više od sat vremena, a uspostavljen je i “sleep mode” koji između 22 sata i 7 ujutro sljedećeg dana isključuje obavijesti o dolaznim porukama i automatski odgovara na neke od njih.

Meta dodaje da je umjetna inteligencija koja će se koristiti u te svrhe osposobljena da traži određene signale, poput vrste sadržaja koji se pojavljuje na računu i podatke o profilu kako bi se utvrdila dob njegovog vlasnika.

Tvrtke društvenih medija suočavaju se sa sve većim nadzorom zbog utjecaja aplikacija kao što su Instagram, X i TikTok na mentalno zdravlje mlađih korisnika.

 
Nastavi čitati

Tech

Ove riječi u komunikaciji s ChatGPT-om koštaju desetke milijuna dolara

Objavljeno

-

By

Pixabay

Kažete li “molim” ili “hvala” nakon što ChatGPT završi zadatak koji ste mu dali? Ako je odgovor da, pripadate skupini korisnika koja, prema nekim procjenama, OpenAI godišnje stoji desetke milijuna dolara – samo u troškovima električne energije.

Naime, svaka interakcija s umjetnom inteligencijom troši određenu količinu energije, čak i ako je riječ o jednoj jedinoj riječi, prenosi TechRadar.

Iza ChatGPT-a i sličnih alata kriju se golemi serveri koji svakom korisničkom porukom troše značajne količine energije. Pa iako je AI postao dio svakodnevice, rijetko tko razmišlja o tome da čak i generiranje meme-a ili slanje jedne poruke može imati utjecaj na okoliš.

Pa, trebamo li prestati biti ljubazni prema chatbotovima kako bismo uštedjeli energiju? Paradoksalno – možda baš suprotno.

Naime, pristojni i jasno formulirani upiti često dovode do preciznijih i korisnijih odgovora. Takav pristup ne samo da može poboljšati kvalitetu konverzacije, već u određenim situacijama čak i smanjiti pristranost odgovora. U tom smislu, ljubaznost postaje važan alat za pouzdaniju upotrebu umjetne inteligencije.

Kako se AI razvija, postavlja se i pitanje hoće li pristojnost korisnika utjecati na to kako modeli reagiraju. Hoće li sustavi jednog dana biti trenirani da više “nagrađuju” korisnike koji se ophode s poštovanjem?

I tako dolazimo do dileme, iako ljubaznost prema AI-ju možda nije energetski najefikasnija, ona vam itekako može donijeti bolje korisničko iskustvo. No ostaje otvoreno pitanje – isplati li se to u kontekstu ekološkog otiska?

Zato, rješenje je jednostavno, u zadatku koji dajete chatbotu, odmah na njegovom kraju unaprijed ostavite “hvala” i “molim”. Time ste ostali pristojni, a niste trošili dodatnu energiju za interakciju.

 
Nastavi čitati

Tech

DIGITALNA POVEZANOST ŠIRI SE ZADARSKOM ŽUPANIJOM: Novih 4.948 kućanstava dobit će brzi internet

Objavljeno

-

Stanovnici Zadarske županije u 2026. godini imat će na raspolaganju optički internetski pristup s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbit/s i mogućnosti nadogradnje na 1 Gbit/s čime je pokrenuti snažan digitalni val.

Rezultat je to povlačenja EU sredstava uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji uključuje ukupno pet otočnih općina županije, konkretno općinu Pašman kao nositelja projekta i susjedne općine Tkon, Kali, Kukljica i Preko na Ugljanu kao i grada Nina kao nositelja projekta sa susjednim općinama Privlaka te Vrsi te nositelja projekta općinu Bibinje uz susjednu općinu Zemunik Donji.

Projekti uvođenja širokopojasne infrastrukture na rijetko naseljenim područjima u Zadarskoj županiji dovesti će do smanjenja digitalnog jaza u odnosu na veća populacijska središta gdje su kvalitetne informacijske i komunikacijske usluge osigurane tržišnim putem. Jačanjem digitalne infrastrukture se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski napredak u priobalju, zaobalju i na otocima, odnosno njihova uključenost u autocestu budućnosti i tokove suvremenog digitalnog svijeta.

Svjetlovodna mreža izgrađena u sklopu projekata ostaje u trajnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, koje infrastrukturom upravljaju po tzv. veleprodajnom poslovnom modelu uz jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore.

Iskustvo pokazuje da povećanje brzine interneta u hrvatskim općinama i gradovima dovodi do značajnih gospodarskih učinaka u obliku osnivanja novih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta te povećanja efikasnosti javnih i privatnih usluga.

Projekti, čija ukupna vrijednost iznosi 18 milijuna eura, će nesumnjivo predstavljati značajan dobitak i za radnike i gospodarstvenike Zadarske županije.

Dodijeljeni ugovori za optičku mrežu za tisuće kućanstava i poduzeća na području Nina, Privlake, Vrsi, Bibinja i Zemunika Donjeg.

Općina Bibinje prijavila je za financiranje 3,40 milijuna eura vrijedan projekt osiguranja dostupnosti širokopojasnih pristupa s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru korisnika (download) i najmanje 30 Mbit/s u smjeru od korisnika (upload) na 3.393 adresa na području Bibinja i Zemunika Donjeg.

Polaganjem svjetlovodnih kabela, izgradnjom i opremanjem mrežnih čvorova te postavljanjem pasivnih i aktivnih mrežnih komponenti ostvarit će se infrastrukturni preduvjeti za povećanje kvalitete suvremenih IKT usluga i aplikacija za sve kategorije korisnika na projektnom području – 1.303 kućanstva, 120 poslovnih i 14 javnih korisnika.

Provedbom projekta razvoja širokopojasne infrastrukture na području Grada Nina i općina Privlaka i Vrsi će brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup internetu biti dostupan za korisnike na 7037 bijelih i sivih adresa.

Korisnicima će nakon uvođenja usluge optičkog interneta biti omogućen izbor operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene brže i kvalitetnije usluge. Nositelj projekta – Grad Nin također je prijavio projekt uvođenja ove javne usluge nove generacije, vrijedan 7,69 milijuna eura, na poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu