Hrvatska
Ekonomist: Imamo problem velike socijalne nejednakosti između građana
Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci gostovao je u Novom danu kod naše Mašenke Vukadinović s kojom je razgovarao o najavljenim poreznim izmjenama. Nužnost poreza na nekretnine
Osvrćući se na najavljene porezne izmjene Drezgić ustvrdio kako smatra da one neće lučiti željene učinke.
“S obzirom na visine poreznih stopa koje su predložene i s obzirom na to da gradovi i općine imaju opciju izabrati manju ili veću stopu, mislim da neće. Ovo je korak ka balansiranju sustava s obzirom na to da zadnjih 10 godina pokušavaju uvesti ovaj porez. Ono što se definitivno može zaključiti jest da se sve političke opcije slažu da je nužan”, rekao je Drezgić.
Ocijenio je i kako najavljene porezne stope neće značajno naštetiti iznajmljivačima.
“Mislim da se ne radi o nekom prevelikom dodatnom oporezivanju… nije to meni nešto značajno. Naravno da oni koji će biti više oporezovani nisu zadovoljni.”
Disbalans ponude i potražnje
“Nema značajnog novog stambenog fonda. Povećava se udio fonda koji se renta. Time dolazi do disbalansa ponude i potražnje čime mladi i onima kojima je potreban smještaj… nemaju taj prostor, a što je objektivno veliki problem. Stvara se veliki disbalans između onih građana koji imaju imovinu i onih koji nemaju.” Razvoj lokalne samouprave
Osvrćući se na najavljenu raspodjelu novca od poreznih izmjena između države i lokalnih samouprava, Drezgić je ocijenio kako bi se taj novac trebao pametnije koristiti.
“Taj novac treba usmjeriti u manje razvijene krajeve kako bi se omogućila izgradnja infrastrukture i omogućio dodatni razvoj… Ako želimo državu ravnomjernog regionalnog razvoja, to je potrebno.”
Ocijenio je i kako Hrvatska ima veliki problem po pitanju socijalne nejednakosti.
“Imamo problem velike socijalne nejednakosti između građana. Oni koji imaju naslijeđenu imovinu i strani nerezidenti koji imaju imovinu u Hrvatskoj koriste tu podoporezivanu djelatnost i njihov dohodak se multiplicira dok oni koji nemaju sve teže dolaze do stambenog prostora. To značajno utječe na dohodak i mi zbog toga stvaramo veliku domaću sirotinju”, dodao je
Drezgić je ocijenio i kako nije siguran hoće li najavljene porezne izmjene lučiti željene učinke priuštivijeg stanovanja.
Cijene u Hrvatskoj
Drezgić se za kraj osvrnuo i na temu cijena namirnica i usluga u Hrvatskoj.
“Čini mi se da dosta naših sugrađana kupuje u susjedstvu. Recimo cijene namirnica u Italiji značajno su niže u Hrvatskoj pa velik dio stanovništva Primorsko-goranske županije ide u Italiju. .. Ono što mi se čini da brojne uslužne djelatnosti imaju značajno veće marže nego u Europi. Tu kod nas nisu zaživjele određene institucije koje bi se trebale baviti time i to su neki neobični pokazatelji u odnosu na europske zemlje. Nije samo cijena onih egzistencijalnih dobara bitna, tu su određene cijene usluga koje su kod nas veće”, zaključio je Drezgić.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
Hrvatska
Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj
Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA17 sati prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin5 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Zajednica ‘Vojske Bezgrešne’ proslavila svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM u Arbanasima