Nastava za studente prijediplomskih i integriranih studija te studente druge godine diplomskih studija na Sveučilištu u Zadru počinje u srijedu, 2. listopada 2024. godine. Tim povodom u utorak, 1. listopada 2024 održat će se prijem novih studenata.

Susreti sa studentima prve godine prijediplomskih studija i prve godine integriranih prijediplomskih i diplomskih studija održat će se u utorak, 1. listopada 2024.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić održat će susret sa studentima prve godine jednopredmetnih studija i prve godine integriranog prijediplomskog i diplomskog učiteljskog studija u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u 9 sati.

Prijem za studente prve godine dvopredmetnih studija održat će na istom mjestu od 10 sati, nakon čega slijede susreti s pročelnicima na matičnim odjelima.

Na ulazu na Sveučilište studenti će se na četiri štanda informirati o Studentskom zboru, međunarodnoj razmjeni, mogućnostima volontiranja, učenja stranih jezika i ostalim pogodnostima koje im se nude tijekom studiranja.

Nastava za studente prve godine diplomskih studija počinje u ponedjeljak, 7. listopada 2024. godine.

OTVORENJE IZLOŽBE: 03.10.2024. u 12,00h
Trajanje: 03.10.-15.12.2024.

AUTORICE IZLOŽBE:
prof. dr. sc Stella Fatović-Ferenčić i prof. Silvija Brkić Midžić, muzejska savjetnica, Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU
KUSTOSICA IZLOŽBE:
dr. sc. Vedrana Jović Gazić, muzejska savjetnica, Muzej antičkog stakla u Zadru

DISKRETNI ŠARM LJEKARNIČKOG STAKLA: staklo iz hrvatskih ljekarni u zbirkama Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU naslov je nove gostujuće izložbe u Muzeju antičkog stakla u Zadru kojom je ispričana priča o primjeni stakla u povijesnim hrvatskim ljekarnama, u razdoblju od 17. do 20. stoljeća. Riječ je o odabiru uporabnih staklenih predmeta koji su bili u funkciji u mnogim poznatim hrvatskim ljekarnama, ponajprije u Zagrebu (ljekarna K Zrinjskomu, Brodjovin-Sallopek; Gornjogradska ljekarna K crnom orlu; ljekarna Aleksandra Hržića; ljekarna Sv. Jurju u Maksimirskoj; ljekarna K sv. Ivanu Aleksandra Grlića u Novoj Vesi; ljekarna Sv. Duhu Vojka Arka u Ilici; Centralna ljekarna; Vojna apoteka; 11. narodna apoteka u Draškovićevoj), zatim u Velikoj Gorici, Lipiku, Valpovu, Jastrebarskom, Virovitci, Rovinju, Šibeniku i drugim hrvatskim gradovima.
Brojčano su najzastupljenije stojnice, raznih dimenzija, prepoznatljiva oblika, najčešće izrađene od prozirnog bezbojnog stakla, zatim od mliječno bijelog stakla, kobaltnoplavog, žutog i smeđeg do crno i crveno obojenog stakla. Među izlošcima je i zanimljiv primjerak povijesne putne ljekarne, s pripadajućim sadržajem, kao i značajna skupina ambalažnih predmeta i proizvoda farmaceutske industrije 19. i 20. stoljeća.
Osim uporabne vrijednosti mnogi predmeti sadrže stilske elemente vremena u kojima su izrađivani, što se prepoznaje u odabiru stakla i oblikovanju formi, kao i u načinu izrade raskošno dekoriranih natpisnih polja, simbola sadržanih elemenata, sirovina, gotovih pripravaka…Velik broj izloženih predmeta sadrži tragove, a ponegdje i veće količine izvornog sadržaja, što posebno doprinosi prezentaciji njihove autentične praktične primjene.
O Hrvatskom muzeju medicine i farmacije:
U vrijeme osnivanja 2014. godine Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU imao je samo jednu veliku zbirku koja je nastala objedinjavanjem građe farmaceutsko-historijske zbirke u Zagrebu (osnovane 1937. godine) i Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj (osnovanog 1944. pri Zboru liječnika). Šezdesetih godina prošloga stoljeća građa obiju zbirki (muzeja) prešla je u vlasništvo Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU. Od jedne velike zbirke na početku osnivanja, ukupni fundus Muzeja danas broji nešto više od 6000 predmeta raspoređenih u 15 zasebnih zbirki. Većina predmeta, pa tako i mnogobrojni predmeti od stakla različite namjene, prikupljeni su zahvaljujući entuzijazmu pojedinih farmaceuta pripadnika starije generacije povjesničara medicine i farmacije zainteresiranih za dokumentiranje razvoja medicine, farmacije i zdravstvene kulture Hrvatske.

Tijekom nadzora prometa jučer, policijski službenici su zaustavili 43-godišnjaka zbog prebrze vožnje.

Jučer, 29. rujna u 18.59 sati na autocesti A-1, na dionici između Pristega i Pirovca, policijski službenici Postaje prometne policije Zadar su službenim vozilom presretač, snimili i zaustavili 43-godišnjeg državljanina Kosova koji je upravljao automobilom stranih registarskih oznaka brzinom od 260 kilometara na sat, na mjestu gdje je brzina ograničena na 130 km/h.

Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, radi počinjenog prekršaja vozaču je izdan Prekršajni nalog uz novčanu kaznu od 660 eura te mu je izrečena zaštitina mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 1 mjesec.