Građani koji imaju dopunsko zdravstveno osiguranje ne moraju plaćati troškove zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. No, samo nekoliko kategorija građana ima pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje koje se pokriva iz državnog proračuna.

Građani koji imaju dopunsko zdravstveno osiguranje ne moraju plaćati troškove zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

To uključuje troškove bolničkog liječenja, specijalističkih pregleda i dijagnostike, ortopedskih i drugih pomagala, stomatološke zdravstvene zaštite i protetike i fizikalne rehabilitacije, kad tu zdravstvenu zaštitu koristite temeljem uputnica HZZO-a i u ustanovama koje imaju sklopljen ugovor s HZZO-om, piše Dnevnik.hr.

Oslobođeni ste i plaćanja troškova liječenja u inozemstvu koje obavljate temeljem rješenja HZZO-a.

Tko ima pravo na besplatno zdravstveno osiguranje?

Pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna ostvaruju:

1. Osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi

2. Osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja

3. Osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)

4. Osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina

5. Osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 379,49 eura, a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 475,12 eura.

Je li trudnicama potrebno dopunsko zdravstveno osiguranje?

Trudnicama HZZO u cijelosti osigurava plaćanje zdravstvenih usluga, ali samo za stanja i poremećaje vezane za trudnoću.

To znači da za sve druge bolesti, stanja ili povrede plaćaju sudjelovanje u troškovima tijekom korištenja zdravstvene zaštite.

Zdravstvena zaštita branitelja izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kojima je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti

neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, uz prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja imaju pravo i na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja:

1. Pravo na medicinsku rehabilitaciju

2. Pravo na ortopedska i druga pomagala

3. Pravo na naknadu razlike u cijeni liječenja i lijekova s dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

4. Pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u pratnji druge osobe.

Besplatni sistematski pregledi za branitelje

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju pravo na besplatni preventivni sistematski pregled ako su: u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali više od 100 dana, dragovoljci iz Domovinskog rata, hrvatski branitelj u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji njegovatelj HRVI I. skupine.

Pravo branitelja na naknadu razlike u cijeni liječenja i lijekova s dopunske liste lijekova

Kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata može ostvariti pravo na lijekove i liječenje s pravom na naknadu za sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite te sudjelovanje u cijeni lijeka utvrđenog dopunskom listom lijekova HZZO-a prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju na način da iznos koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata platio za sudjelovanje u cijeni lijeka, nadoknađuje Ministarstvo, ako:

1. Se lijekovi izdaju, odnosno liječenje poduzima za rane, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, za koje je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

2. Nemate dopunsko zdravstveno osiguranje kojim ste se osigurali za pokriće tih sudjelovanja.

Nakon rasta u srpnju, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu je ponovno pala, i to za 2.1 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas.

DZS je objavio da je industrijska proizvodnja u kolovozu pala za 4.6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz lani pala za 2.1 posto.

Tako je industrijska proizvodnja nakon što je u srpnju zabilježila rast od 1.7 posto na godišnjoj razini nakon sedam mjeseci uzastopnog pada, u kolovozu oslabila za 2.1 posto. U kolovozu je proizvodnja na godišnjoj razini prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) pala kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 10.8 posto, kod intermedijarnih proizvoda za 4.3 posto, kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1.8 posto i kod energije za 0.1 posto. Istodobno je proizvodnja kapitalnih proizvoda porasla za 0.7 posto.

Na mjesečnoj je razini najviše pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 13.2 posto, zatim proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3.8 posto, energije za 2.2 posto te intermedijarnih proizvoda za 1.5 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju istodobno je porasla za četiri posto.

U prvih osam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 3.3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci gostovao je u Novom danu kod naše Mašenke Vukadinović s kojom je razgovarao o najavljenim poreznim izmjenama. Nužnost poreza na nekretnine
Osvrćući se na najavljene porezne izmjene Drezgić ustvrdio kako smatra da one neće lučiti željene učinke.

“S obzirom na visine poreznih stopa koje su predložene i s obzirom na to da gradovi i općine imaju opciju izabrati manju ili veću stopu, mislim da neće. Ovo je korak ka balansiranju sustava s obzirom na to da zadnjih 10 godina pokušavaju uvesti ovaj porez. Ono što se definitivno može zaključiti jest da se sve političke opcije slažu da je nužan”, rekao je Drezgić.

Ocijenio je i kako najavljene porezne stope neće značajno naštetiti iznajmljivačima.

“Mislim da se ne radi o nekom prevelikom dodatnom oporezivanju… nije to meni nešto značajno. Naravno da oni koji će biti više oporezovani nisu zadovoljni.”

Disbalans ponude i potražnje
“Nema značajnog novog stambenog fonda. Povećava se udio fonda koji se renta. Time dolazi do disbalansa ponude i potražnje čime mladi i onima kojima je potreban smještaj… nemaju taj prostor, a što je objektivno veliki problem. Stvara se veliki disbalans između onih građana koji imaju imovinu i onih koji nemaju.” Razvoj lokalne samouprave
Osvrćući se na najavljenu raspodjelu novca od poreznih izmjena između države i lokalnih samouprava, Drezgić je ocijenio kako bi se taj novac trebao pametnije koristiti.

“Taj novac treba usmjeriti u manje razvijene krajeve kako bi se omogućila izgradnja infrastrukture i omogućio dodatni razvoj… Ako želimo državu ravnomjernog regionalnog razvoja, to je potrebno.”

Ocijenio je i kako Hrvatska ima veliki problem po pitanju socijalne nejednakosti.

“Imamo problem velike socijalne nejednakosti između građana. Oni koji imaju naslijeđenu imovinu i strani nerezidenti koji imaju imovinu u Hrvatskoj koriste tu podoporezivanu djelatnost i njihov dohodak se multiplicira dok oni koji nemaju sve teže dolaze do stambenog prostora. To značajno utječe na dohodak i mi zbog toga stvaramo veliku domaću sirotinju”, dodao je

Drezgić je ocijenio i kako nije siguran hoće li najavljene porezne izmjene lučiti željene učinke priuštivijeg stanovanja.

Cijene u Hrvatskoj
Drezgić se za kraj osvrnuo i na temu cijena namirnica i usluga u Hrvatskoj.

“Čini mi se da dosta naših sugrađana kupuje u susjedstvu. Recimo cijene namirnica u Italiji značajno su niže u Hrvatskoj pa velik dio stanovništva Primorsko-goranske županije ide u Italiju. .. Ono što mi se čini da brojne uslužne djelatnosti imaju značajno veće marže nego u Europi. Tu kod nas nisu zaživjele određene institucije koje bi se trebale baviti time i to su neki neobični pokazatelji u odnosu na europske zemlje. Nije samo cijena onih egzistencijalnih dobara bitna, tu su određene cijene usluga koje su kod nas veće”, zaključio je Drezgić.