Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, mladi u Europskoj uniji u prosjeku napuštaju roditeljski dom s 26.3 godine. No, prosječna dob značajno varira među državama članicama, što ukazuje na velike razlike u navikama i životnim uvjetima mladih diljem EU.

Najviša prosječna dob je u Hrvatskoj
Najviša prosječna dob napuštanja roditeljskog doma zabilježena je u Hrvatskoj, gdje mladi u prosjeku ostaju s roditeljima do 31.8 godina. Uz Hrvatsku, visoka prosječna dob bilježi se i u Slovačkoj (31 godina), Grčkoj (30.6), Španjolskoj (30.4) i Italiji (30). S druge strane, u zemljama poput Finske (21.4 godine), Danske (21.8), Švedske (21.8) i Estonije (22.8) mladi mnogo ranije napuštaju roditeljski dom, s prosječnom dobi ispod 23 godine.

Nova varijanta koronavirus XEC zabilježena je u Hrvatskoj, potvrđeno je za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“U četiri uzorka je identificirana podvarijanta XEC”, rekli su nam iz HZJZ-a.

Dio zdravstvenih djelatnika već je upozoravalo da bi nova varijanta mogla postati dominantna ove sezone.

“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručuju iz HZJZ-a.

“Ne predstavlja veću prijetnju od drugih varijanti”

Za N1 su pojasnili i u čemu se ova varijanta razlikuje od ranijih koje su se proširile. “Ne predstavlja veću prijetnju od ranijih varijanti. Razlika je samo u tome što je došlo do nekih mutacija u virusnom genomu, ali te mutacije koliko se zna za sada, ne mijenjaju bitno niti zaraznost ove podvarijante niti težinu kliničke slike bolesti.”

“Za sada se ne planira pooštravanje preporuka”, zaključili su iz HZJZ-a za N1.

Simptomi XEC varijante

Simptomi koje imaju oboljeli od varijante XEC slični su onim simptomima koji se javljaju kod prehlade i gripe, kao i ranije, a četiri su najčešća: visoka temperatura, bolovi, umor i kašalj ili upala grla.

Tko se treba cijepiti?

Iz HZJZ-a su ranije pojasnili i tko se treba cijepiti. Prema smjernicama koje su na snazi, cijepljenje protiv covida preporučuje se osoba koje nisu cijepljene ili preboljele covid u posljednjih šest mjeseci, a pripadaju sljedećim kategorijama društva:

– osobe od 65 godina životne dobi i starije,

– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,

– osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,

– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),

– trudnice,

– zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.

“Kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv covida preporučeno vrlo su slične kategorijama za koje je cijepljenje protiv gripe preporučljivo. To su prvenstveno osobe s težim kroničnim bolestima, imunosuprimirane osobe te osobe starije životne dobi”, poručuju iz HZJZ-a.

Na Državnoj maturi u ovoj školskoj godini bit će dvije kategorije praga prolaznosti te će društveno-humanistički i jezični predmeti imati prag 30 posto, prirodoslovno-matematički 25 posto, a cilj je standardizacija ispita, najavio je u ponedjeljak ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović. “Novost je da će za sljedeću Državnu maturu prag prolaznosti za sve prirodoslovno-matematičke predmete (matematika viša i niža razina, fizika, biologija, kemija, informatika, geografija) biti jednak i trebat će 25 posto za prolazak, dok će za sve društveno humanističke jezične predmete prag prolaznosti biti 30 posto, što je niži prag prolaznosti od dosadašnjeg”, rekao je na konferenciji za novinare ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Filipović je rekao da je dosad bilo devet pragova prolaznosti, a sada će biti dva. Za matematiku, fiziku i kemiju prag je u prošloj školskoj godini bio 25 posto, za biologiju 27 posto, 28 posto za informatiku, a 30 posto za većinu društvenih predmeta. Za Politiku i gospodarstvo prag je bio 31,2 posto, za likovni 32 posto, 35 za hrvatski jezik i još nekoliko drugih predmeta te 36 posto za engleski jezik na višoj i 37 posto za engleski na osnovnoj razini.

Pragovi prolaznosti na Državnoj maturi od 2010. do 2024. godine za prirodne predmete znali su biti od 21 do 30 posto, a za jezične i humanističke od 20 do 37 posto. “Naš je cilj bio izjednačiti te pragove”, rekao je Filipović.

Prvi put pragovi prolaznosti poznati osam mjeseci prije mature
Istaknuo je i da je novost ujednačavanje pragova prolaznosti na Državnoj maturi za ocjenu odličan koji će iz svih predmeta biti 85 posto, za vrlo dobar 70 posto, za dobar 50 posto. Za usporedbu, iz prirodoslovno-matematičkih predmeta za školsku godinu 2023./2024. za ocjenu odličan ovisno o predmetu prag je bio od 82 do 85 posto, a za društveno-humanističke i jezične predmete od 81 do 87 posto.

Filipović je objasnio da je do sada NCVVO pragove prolaznosti objavljivao prije objave privremenih rezultata državne mature. “Sada smo prvi put objavili pragove prolaznosti osam mjeseci prije ispita Državne mature. Centar je time učinio hrabar iskorak”, rekao je.

Komentirao je i podilazi li se maturantima snižavanjem praga prolaznosti iz nekih predmeta kako bi ostvarili bolji rezultat. “Prolaznost na ispitu određuju dva kriterija – prag prolaznosti i težina ispita. Koliko prag prolaznosti može biti irelevantan pokazuje činjenica da je na kemiji prag prolaznosti bio 25 posto, a prvi rok nije položilo 33 posto pristupnika. Na engleskom jeziku viša razina, prag prolaznosti bio je 36 posto, a nije ih položilo samo 1,58 posto. Dakle prag prolaznosti je važan, ali puno je važniji balans težine ispita”, rekao je.

“Cilj Državne mature je standardizirati ispite i dati kriterije koji su za sve isti ili približni i u tom smo pogledu izjednačili prirodne i humanističke predmete u dvije kategorije”, objasnio je Filipović.

Dodao je i da će kriterij za izradu ispita biti da svaki ispit ima oko 20 posto lakših zadataka, 25 posto težih i 50 posto zadataka srednje težine.

Ravnatelj NCVVO-a najavio je i da je u pripremi izmjena pravilnika za polaganje Državne mature.