Prva dionica na kojoj će vrijediti veće ograničenje brzine bit će dio češke autoceste D3 između Tábora i České Budějovica.

Češka Uprava za ceste i autoceste (ŘSD) trenutno provodi natječaj za dobavljača nove prometne signalizacije. Ugovor s odabranim ponuđačem trebao bi biti potpisan u ožujku ili travnju, a postavljanje znakova trajat će oko dva mjeseca. Očekuje se da će novi znakovi biti postavljeni krajem lipnja ili početkom srpnja, prenosi Metropolitan.si.

Brzina od 150 km/h neće uvijek biti dopuštena. Ograničenje će ovisiti o vremenskim uvjetima i gustoći prometa, što će biti prikazano fleksibilnom prometnom signalizacijom koja omogućuje brzu izmjenu informacija.

Direkcija za ceste i autoceste već proučava ostale dionice na kojima bi se moglo povećati ograničenje brzine. Među potencijalnim kandidatima su autocesta D1 između Přerova i Ostrave i D11 kod Hradec Královéa. Međutim, prvo će analizirati rezultate testa na D3 prije donošenja daljnjih odluka.

Češki ministar prometa Martin Kupka istaknuo je u razgovoru za češku televiziju ČT24 da će procijeniti kako javnost prihvaća veće ograničenje brzine i hoće li to utjecati na povećanje broja prometnih nesreća.

Uvođenje veće brzine na autocestama omogućile su zakonske izmjene iz 2023. Posljednja promjena brzine na češkim autocestama dogodila se 1997. godine, kada je ograničenje podignuto sa 120 km/h na 130 km/h.

Rezultati testa na autocesti D3 bit će ključni za buduće odluke o uvođenju većih brzina i na ostalim dionicama. Cilj ispitivanja je utvrditi je li viša granica kompatibilna sa sigurnošću i učinkovitošću cestovnog prometa.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) objavila je procjenu da je vjerojatnije da je koronavirus nastao u kineskom laboratoriju nego da je došao od životinja.

Glasnogovornik CIA-e rekao je da je “podrijetlo pandemije vjerojatnije povezano s istraživanjem nego prirodno podrijetlo, na temelju dostupnih izvješća”.

Odluka o objavi te procjene jedna je od prvih koje je donio novi ravnatelj CIA-e John Ratcliffe, kojeg je imenovao novi američki predsjednik Donald Trump, koji je dužnost preuzeo u četvrtak, prenosi BBC.

Ratcliffe je dugo bio naklonjen teoriji o “curenju iz laboratorija”, tvrdeći da je koronavirus najvjerojatnije “procurio” iz Instituta za virologiju u Wuhanu.

Institut je udaljen 40 minuta vožnje od tržnice Huanan, gdje se pojavila prva skupina infekcija.

Rekao je u intervjuu za Breitbart News da želi da CIA odustane od svog neutralnog stava o podrijetlu virusa.

“Jedna od stvari o kojima sam puno govorio je rješavanje prijetnje iz Kine na više frontova, a to seže natrag do toga zašto je milijun Amerikanaca umrlo i zašto je Središnja obavještajna agencija sjedila po strani pet godina, ne čineći procjena o porijeklu Covid-19”, rekao je.

Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini se nakon uspjele građanske akcije u Hrvatskoj šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, 31. siječnja 2025. godine, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda.

Inicijatori akcije pozivaju građane da taj dan ne kupuju ništa i da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima.

“Ovo je način da pokažemo nezadovoljstvo zbog rasta cijena hrane i energije, dok su plaće građana ostale niske. Jedan dan bojkota može poslati snažnu poruku,” stoji u jednoj od poruka koja se dijeli na društvenim mrežama.

Građani na internetskim forumima ističu da su cijene hrane u BiH više nego u nekim razvijenim zemljama poput Njemačke, dok su troškovi stanovanja i dalje nepodnošljivi.

Prema riječima Adisa Keče, predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH, ovakve akcije ukazuju na ozbiljne društveno-ekonomske probleme u zemlji.

On upozorava da dobit poslodavaca raste, dok to ne prate plaće radnika koje su nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova.

Inicijatori bojkota ističu kako je cilj akcije pritisnuti vlasti i poslodavce da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plaće i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.

Vlasti u Bosni i Hercegovini su u više navrata uvodile zamrzavanja cijena najvažnijih namirnica.