Hrvatska
“STRAVA U HRVATSKOJ” / Prijatelji životinja prijavili farmu tzv. kokoši nesilica na Pagu zbog kršenja zakonskih propisa

Prizori brojnih kokoši natrpanih u kaveze izazvali su burne reakcije gledatelja nedavnog televizijskog priloga o farmi „kokoši nesilica” s Paga, koja je zavarala potrošače prodajući njemačka jaja kao hrvatska, pišu Prijatelji životinja.
“No zavaravajuće za javnost je i prikazivanje veselih kokoši kako slobodne trče po zelenim livadama.
Javili su nam se šokirani građani ne vjerujući da je dopušteno držati kokoši tako da se cijeli svoj život ne mogu niti okrenuti, stisnute u male kaveze iz kojih nikada neće izaći i osjetiti travu pod nogama, udišući smrad izmeta i gušeći se u isparavanjima amonijaka i drugih štetnih plinova. Stoga smo prijavili veterinarskoj inspekciji farmu ‘Šimun’, koja drži oko 2400 kokoši u kaveznom uzgoju, zbog kršenja Zakona o zaštiti životinja i vezanih pravilnika.
U prijavi su zatražili da inspekcija provjeri drži li farma kokoši u klasičnim kavezima, koji su zabranjeni u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju, te osigurava li uvjete držanja propisane Pravilnikom o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje. „Riječ je o pravilnicima starima gotovo 15 godina, koji propisuju doista minimalne uvjete držanja, pa je bilo kakva dobrobit životinja apsurdna. Boravak u kavezima, do trenutka slanja u klaonicu, za kokoši je nalik paklu. Njihova patnja je strašna jer cijele svoje kratke živote služe kao strojevi za proizvodnju jaja, bez mogućnosti kretanja, čeprkanja, osjećaja sunca na licu. Ne trče po travi kao u reklamama, čak ni u ekološkom uzgoju, već jedu riblje brašno, otpatke i smjese”, pojašnjavaju iz Udruge.
Naglašavaju da je razlika između klasičnih i tzv. obogaćenih kaveza minimalna, a patnja kokoši gotovo jednaka. Kokoši, uz stalnu fizičku muku, trpe i psihičko zlostavljanje namjernim mitarenjem i regulacijom svjetlosti kako bi nesle više jaja. Tek rođene neželjene muške piliće u Hrvatskoj žive melju, a u nekim drugim državama ubijaju gušenjem jer nisu korisni u industriji jaja. Pilićima se strojno režu kljunovi kako se ne bi međusobno kljucali, pri čemu mnogi umiru od bolnih ozljeda. Od zagušljivih plinova otežano dišu i pate od upala očiju i pluća. Zbog ekstremnog stresa i fizičke iscrpljenosti, njihova tijela postaju lomljiva, a mnoge su izluđene u uskim kavezima u kojima ne mogu niti raširiti krila. Često im daju antibiotike i druge lijekove kako bi izdržale strašne uvjete do slanja u klaonicu, gdje ih postavljaju naglavačke, uranjaju u vodenu kupku s električnom strujom i potom im režu vratove.
Prijatelji životinja navode da u Hrvatskoj ne postoji inspekcija za zaštitu životinja, a premalo je veterinarskih inspektora koji bi kontrolirali uvjete držanja na svim farmama. Propisi su ionako zastarjeli i traže samo minimum koji se može zadovoljiti a da kokoši i dalje žive u strašnim uvjetima kao na farmi na Pagu. Kavezni uzgoj kokoši u tzv. obogaćenim kavezima dopušten je unatoč tome što je protivan odredbi Pravilnika o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje: „Ni jedna životinja se ne smije držati u svrhu proizvodnje, ako se ne može razumno očekivati, na temelju njezinog genotipa ili fenotipa, da se može držati bez štetnog učinka po njezino zdravlje ili dobrobit.”
Nažalost, dok ne vide prizore kao na farmi „Šimun” s Paga, vrlo malo ljudi razmišlja o strahotama koje se odvijaju u uzgoju radi jaja, gdje kokoši često gaze po mrtvim i istrunulim životinjama, živeći u pretrpanim prostorima, što dodatno pogoršava njihovo psihičko i fizičko stanje Stoga iz udruge Prijatelji životinja ističu da kupci imaju moć donijeti promjene: „Jaja nisu nužna namirnica; sva jela mogu se pripremiti bez njih. Odbijanjem kupnje jaja potrošači mogu značajno pomoći kokošima, svojem zdravlju i zaštiti okoliša.”
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
Hrvatska
Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj

Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA10 sati prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Zajednica ‘Vojske Bezgrešne’ proslavila svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM u Arbanasima