U zagrebačkom Blatu na križanju Fiolićeve i Rastočke ulice planirana je gradnja zgrade – podrum, prizemlje i tri kata – sa 152 stana, a imat će četiri ulaza i trgovinu te joj je procijenjena nabavna vrijednost 10,95 milijuna eura bez PDV-a. Ukupna neto korisna površina stanova s pripadajućim spremištima i garažnim parkirnim mjestima (162, od čega 55 u garaži) iznosi 9017,34 kvadratna metra, piše tportal. Nakon što se izabere izvođač radova i uvede u posao, rok za gradnju je 480 dana. Bude li sve u roku i ne bude žalbi na postupke javne nabave, u idealnim uvjetima novi stanari mogli bi se useliti u zgradu krajem 2026. godine.

Kako su liste prvenstva za dobivanje POS stanova utvrđene prije nekoliko godina, a početak gradnje se otegao, tako je Agencija paralelno uz traženje izvođača produžila važenje lista u Zagrebu i Osijeku do konca 2026. godine, a kandidatima najavila upućivanje dopisa s uputama o dostavljanju potrebnih informacija te ih zamolila da se odazovu i dostave svoja očitovanja u za to ostavljenom roku.

1300 eura po kvadratu u Osijeku
Osječka pak zgrada, procijenjene nabavne vrijednosti 15,85 milijuna eura bez PDV-a, nešto je veća od zagrebačke i imat će 206 stanova, od garsonijera do trosobnih, ali i 21 prilagodljiv stan za osobe smanjene pokretljivosti. Cijeli projekt s uređenjem okoliša i infrastrukture ukupne je neto površine od 12.969,16 kvadratnih metara.

Riječ je o objektu smještenom na lokaciji uz Vinkovačku i Dunavsku ulicu, a sastoji se od tri građevinske cjeline različitih katnosti – podzemna etaža, pet (P+4) i šest (P+5) nadzemnih etaža.

Također je planirano 206 parkirnih mjesta, od čega 96 u podzemnoj garaži. Kako je prije nekoliko dana rekao osječki gradonačelnik Ivan Radić, cijena ovih stanova trebala bi iznositi oko 1300 eura za metar kvadratni.

Rok za izgradnju je 540 dana od uvođenja izvođača u posao.

Završetkom sezone smanjuje se broj medijskih naslova o taksistima koji ‘deru’ turiste, ugrožavanju sigurnost ostalih sudionika u prometu i doprinose nesnosnim gužvama u povijesnim jezgrama naših priobalnih gradova, poručuje Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije. Privremeni prestanak izvještavanja
Dodaje i kako je riječ tek o privremenom prestanku izvještavanja o prometnim anomalijama zbog kojih se crvene svi uredni prijevoznici, ali i građani koji o sramotnim scenama iz svojih gradova čitaju u domaćim i inozemnim medijima, prenosi Dalmatinski portal.

“Znate li koliko taxi vozila ima na hrvatskim prometnicama? Ne brinite, ne zna ni hrvatska država.

Strane platforme u Hrvatskoj i dalje su registrirane za razne djelatnosti, ali ne i za prijevozničku pa je tako nadzor moguć isključivo nad posrednicima. Oni, za razliku od obrtnika koji odgovaraju svojom imovinom, svake godine odlaze u stečaj, otvaraju nova jednostavna društva i ostavljaju dugove državi.

Obrtnici nisu uvaženi pri izmjenama Zakona
Aktualni Zakon o prijevozu u cestovnom prometu bavi se posljedicama, a ne uzrocima ovakvih problema”, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije.

Napominje i kako su Izmjene i dopune Zakona upućene prošlog tjedna u Hrvatski sabor, a komentari obrtnika na javnom savjetovanju odbačeni su po tko zna koji put. ‘Smatramo da su aktualnim Zakonom nedovoljno regulirane prekršajne odredbe za pravne osobe, ponajviše u dijelu odgovornosti pravnih osoba. Tražili smo i obvezu registracije pravnih osoba u Hrvatskoj za djelatnost iznajmljivanja i upravljanja automatiziranim vozilima. Liberalizacija taxi tržišta, koju podržavamo, nije ni u kakvoj suprotnosti s uvođenjem reda na hrvatskim prometnicama.

Propisana minimalna i maksimalna cijena po kilometru, kontrola nad brojem taxi vozila, jasan stav prema stranim platformama s minimalnim brojem zaposlenika u Hrvatskoj, nisu ništa neobično u ostalim članicama Europske unije. Od Vlade Republike Hrvatske očekujemo uvođenje reda na hrvatskim prometnicama, zaštitu svojih građana i zaštitu državnog proračuna’, zaključuje Topić.

Vlada namjerava proizvođačima šećerne repe odobriti potpore za nadoknadu štete nastale u 2024. godini, za što je proračunu osigurano devet milijuna eura, vidljivo je iz prijedloga programa potpore koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uputilo u javno savjetovanje.

Cilj Programa je, kako se navodi, poljoprivrednim proizvođačima šećerne repe ublažiti posljedice suše i ostalih prirodnih nepogoda nastalih u 2024. godini, u skladu s kategorijom procijenjene štete, koja za posljedicu ima smanjenje kvalitete i prinosa šećerne repe.

Visina potpore utvrdit će se u skladu s razinama štete od suše te posljedično truleži. Kategorije u vezi s visinom štete te način utvrđivanja visine potpore u vezi s kategorijom štete na šećernoj repi propisat će se pravilnikom. U slučaju da su zahtjevi korisnika za potporu veći od ukupnog iznosa potpore za provedbu programa, pojedinačna potpora po korisniku proporcionalno će se smanjiti.

Program se provodi u ovoj godini, njegova provedba propisat će se pravilnikom, a isplatu će provoditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na žiro-račune korisnika na temelju analitike i podnesenih zahtjeva.

Program će se provoditi kroz mjeru izravne financijske potpore u obliku naknade poljoprivrednim proizvođačima sa štetama na šećernoj repi roda 2024. godine, uslijed prirodnih nepogoda suše i posljedičnom, naknadnom narušavanju kvalitete zbog truleži, a utvrđenim na temelju neovisne kontrole kvalitete za svu proizvedenu šećernu repu.

Proizvodnja ugrožena katastrofalnom elementarnom nepogodom
U prijedlogu programa navodi se kako je porast proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj od 2024. godine, nakon pada u posljednjih nekoliko godina, značajno ugrožen katastrofalnom elementarnom nepogodom.

Ovogodišnje zasijane površine pod šećernom repom na 10.762 hektara (ha), koje su veće za 30 posto u odnosu na prošlu godinu, pogodila je elementarna nepogoda opsega koji nije zabilježen u povijesti ove proizvodnje u samostalnoj Hrvatskoj. Prema strukturi sjetvenih površina po županijama razvidno je da čak 85 posto površina otpada na samo dvije županije – Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju.

Šećerna repa se sije u još šest hrvatskih županija čiji je zbirni udio približno 15 posto u ukupnim površinama. Poljoprivredni proizvođači, kako se navodi, su u kooperaciji sa Hrvatskom industrijom šećera, te je prema njezinim podacima razvidan pregled zasijanih površina pod šećernom repom.

Tuča i visoke temperature
Iako je prilikom sjetve šećerne repe koja je započela 7. ožujka ove godine odabran kvalitetan sjemenski materijal uz sve pravodobno provedene agrotehničke mjere (gnojidba i zaštita) zahvaljujući kooperaciji proizvođača i Hrvatske industrije šećera, učestali slijed vremenskih neprilika (dvije tuče i ekstremno visoke temperature) rezultirali su propadanjem glavnine uroda te se uslijed postojećih problema proizvodi više melase kao nusprodukta nego šećera, ističe se.

Također se navodi kako je unutar kooperacije proizvođača šećerne repe i Hrvatske industrije šećera organizirana neovisna kontrola kvalitete za svu proizvedenu šećernu repu. Time se prati postotak šteta na šećernoj repi proizvedenoj na svim površinama pojedinog kooperanta te raspolažu podaci o različitim kategorijama kvalitete postignutih prinosa ovisno o lokalitetu koji je pogođen prirodnim nepogodama tučom i sušom.

Javno savjetovanje koje je započelo jučer traje do 21. listopada.