Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu najsnažnije od početka prošle godine, a Hrvatska se svrstala među zemlje s najvećim padom, uz bok Danskoj i Grčkoj, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu za 1.8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od veljače prošle godine.

U srpnju bila se smanjila za 0.5 posto. Na razini EU proizvodnja je u zadnjem ljetnom mjesecu porasla za 1.3 posto u odnosu na srpanj kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za 0.3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3.7 posto u eurozoni i za 3.6 posto u EU.

Zamjetan rast bilježili su i sektori trajnih potrošačkih dobara, za 1.7 posto u eurozoni i za 1.4 posto u EU. Proizvodnja energije uvećana je u zoni primjene zajedničke europske valute za skromnih 0.4 posto i za 0.2 posto u EU.

Najveći pad u Danskoj, Hrvatska nije daleko
Najsnažnije je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 4.5 posto. Slijede Njemačka i Litva gdje je uvećana za 3.3 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9.2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4.6 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6.3 posto.

Pad u kolovozu najsnažniji je od početka pandemije u travnju 2020. godine, a nadovezuje se na skok proizvodnje na sredini ljeta, najveći od lipnja 2020. godine i ublažavanja mjera suzbijanja covida-19.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su 13.2-postotni pad proizvodnje kapitalnih dobara u kolovozu u odnosu na srpanj i smanjenu proizvodnju energije, za 2.2 posto. U srpnju proizvodnja energije bila je poskočila za 12.9 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara za 11.7 posto. Blizu su Hrvatskoj po padu proizvodnje u kolovozu Danska i Grčka gdje se smanjila za 4.5 odnosno za 4.4 posto.

Stabilizacija
U odnosu na prošlogodišnji kolovoz industrijska proizvodnja u eurozoni gotovo je stagnirala, nakon 2.1-postotnog pada u srpnju, prema revidiranim podacima. Stabilizacija se nazire i u EU gdje je proizvodnja također gotovo stagnirala, nakon revidiranog 1.5-postotnog pada u srpnju.

Najviše je u eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 2.6 posto, koja je u EU rasla 2.2 posto. U EU najveći rast proizvodnje bilježio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 3.1 posto.

Proizvodnja kapitalnih dobara zadržala se više-manje na razini prošlogodišnjeg kolovoza. Najsnažniji pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 4.8 posto u eurozoni i za 3.9 posto u EU.

Skok u Irskoj
Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, za 15.8 posto. Slijedi Danska gdje je uvećana za 10.7 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu pala na godišnjoj razini za 2.1 posto, nakon 1.6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Isti postotni pad bilježila je u kolovozu i Rumunjska, a blizu je i Njemačka gdje je smanjena 2.5 posto. Daleko najveći pad proizvodnje bilježio je Luksemburg, za 11.7 posto. Slijede Estonija i Mađarska gdje je smanjena za 6.0 odnosno za 4.2 posto.

Premijer Andrej Plenković najavio je danas u saboru da vlada kani do kraja mandata prosječnu neto plaću povećati na 1600 eura, a minimalnu od Nove godine na 970 eura.

Plaće, mirovine i priuštivo stanovanje, vladini su prioriteti u iduće četiri godine, naglasio je premijer podnoseći Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu vlade.

Danas, na Užem kabinetu, odlučili smo da bruto minimalna plaća od 1. siječnja bude 970 eura, da se poveća za 130 eura, rekao je Plenković, tumačeći kako vlada na taj način pomaže onima koji imaju najmanje. Otkrio je da danas u Hrvatskoj ima sto tisuća ljudi koji primaju minimalnu plaću i dodao kako vlada svojom mjerom želi da im plaća bude takva da im omogući dostojanstveniji život. Najavio je promjenu formule za usklađivanje mirovine prema formuli 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.

Dodatne iskorake vlada planira i u mjerama za jačanje obitelji i potporama obiteljima s djecom. Povećat ćemo staž majkama sa 6 mjeseci na 12 za svako rođeno ili posvojeno dijete te uvesti godišnji dodatak, precizirao je premijer.

Nova mjera koja se uvodi od 1. siječnja iduće godine je, da se naknade za novorođenu djecu, jednokratne, povećavaju za sto posto, s 309 na 618 eura.

Nakon usklađivanja od 7,46 posto hrvatske mirovine za kolovoz prosječno su porasle na 571,46 eura. To je iznos prosječnih starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina. Ako tu pribrojimo povlaštene skupine poput branitelja ili djelatnih vojnih osoba, prosječni se iznos podiže na 620,13 eura. No to umirovljenicima u Lijepoj Našoj ne predstavlja neko značajnije poboljšanje standarda, piše tportal. Naime prosječna mirovina iznosi tek 43,5 posto prosječne plaće, a uzevši u obzir rast cijena životnih troškova, moguće je da će i ove godine oko trećine ljudi treće životne dobi u Hrvatskoj biti u raljama siromaštva.

Usporedba sa susjedima
Ni u pojedinim susjednim zemljama situacija nije bolja. Dapače, ponegdje je znatno lošija. Tportal je usporedio prosječne mirovine za kolovoz iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Srbije s hrvatskima. Što se tiče nominalnih iznosa, situacija je najbolja u Sloveniji, a najlošija u BiH, točnije u Republici Srpskoj. Ondje, naime, prosječna mirovina iznosi tek 302,77 eura, a u Federaciji BiH prosjek je neznatno viši – tek 369,08 eura. Ne čudi to što tamošnji umirovljenici, napose primatelji ‘boračkih’ mirovina, svake godine najavljuju prosvjede. Razlog nezadovoljstva je i činjenica da državne vlasti početkom svake godine moraju naći načina za isplatu mirovina, s obzirom na to da se tamošnji državni proračun donosi posebnim odlukama zbog neizvršavanja brojnih financijskih obveza prethodnih godina.

Tek mrvicu bolja situacija s mirovinama je u Srbiji, u kojoj su umirovljenici u kolovozu dobili u prosjeku 45.703 dinara, odnosno 390,56 eura. Predsjednik Aleksandar Vučić već neko vrijeme obećava da će prosječna mirovina rasti na 500 eura, a u proteklim godinama čak su imali dvoznamenkasta izvanredna usklađivanja, no to im nije puno donijelo, s obzirom na poskupljenja koja su zahvatila i susjednu zemlju.

U Crnoj Gori, koja je usvojila euro od stjecanja neovisnosti 2006. godine, mirovine su poprilično blizu hrvatskom prosjeku. One su u kolovozu prosječno iznosile 496,10 eura, pokazuju podaci Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje te zemlje.

No to je prosječni iznos mirovina bez razlika, a one se odnose na povoljniji način utvrđivanja visine mirovine uveden u kolovozu 2020. i primjenjivat će se do 31. prosinca 2030. godine. Osiguranici koji su ostvarili pravo na mirovinu od početka 2020. ili će tek steći to pravo mogu se odlučiti za ponovni izračun mirovine iz kojeg se izuzimaju najnepovoljnije kalendarske godine tijekom radnog vijeka do trajanja od najviše četvrtine navršenog efektivnog staža osiguranja.

To dovodi do rasta prosječno isplaćenih mirovina, a one su s navedenim razlikama, ali i zaostacima nakon prethodnog usklađivanja, u kolovozu iznosile 515,17 eura. Uz to, Crnogorci bi ovih dana trebali primiti još nešto veće iznose na svoje račune. Naime u rujnu je provedeno treće ovogodišnje usklađivanje te je podiglo osnovicu za izračun mirovina za 2,4 posto.

Mirovine iz svih ovih zemalja u prosjeku su niže od hrvatskih, ali ako se pogledaju zemlje bivše Jugoslavije, u ovoj kategoriji ipak ne dominiramo. Naime umirovljenici u Sloveniji primaju znatno više mirovine te su u kolovozu u prosjeku iznosile 897,12 eura.

No, kako pokazuju brojne ankete provedene u Hrvatskoj, ni to ne bi bilo dovoljno za život. Građani smatraju da je za pokrivanje osnovnih životnih troškova, koji kod starijih ljudi osim hrane i režija uključuju lijekove, potrebno više od 1000 eura.