Connect with us

Hrvatska

Sever otkrio plaće poštara i poručio: “Pa tko će ići taj posao raditi?!”

Published

on

Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Krešimir Sever u Novom danu s našim Tihomirom Ladišićem razgovarao je o povećanju minimalne plaće.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u utorak da će od 1. siječnja bruto minimalna plaća iznositi 970 eura. Sever navodi da se o tome nije raspravljalo na sjednicama GSV-a.

“Premalo za dostojan život”

“Nikada nema o tome rasprave na sjednicama GSV-a jer postoji radna skupina koja se time bavi”, rekao je i dodao: “Ovaj iznos je prenizak, premali.”

Objasnio je i koliko će ovo povećanje biti u neto iznosu. “To će biti nešto više od 700 eura u neto iznosu i jasno je da je to premalo. Sasvim sigurno je premalo za dostojan život.”

“Preporuka iz Europe je da minimalna plaća ne bi trebala biti niža od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće”, dodao je Sever.

“Kad se uzme duže razdoblje, otkad je vlada Andreja Plenkovića, onda se vidi da je rast plaća bio osjetniji nego inflacija, ali – taj ali je velik kao neboder na Jelačić placu – to govori još nešto – da je bilo takvog rasta i ti postoci su lijepi za vidjeti, ali dolazimo do druge stvari, nije ista inflacija za vas, mene i nekog tko ovo gleda”, kazao je Sever, dodajući da su istovremeno rasle i sve cijene.

Struktura zaposlenosti

Osvrnuo se i na strukturu zaposlenosti, navodeći da i država ima velik broj ljudi koji su na minimalcu. “Kolega mi je rekao da u Hrvatskoj pošti 70-ak posto zaposlenih prima neto plaću između 840 i 870 eura i onda se čudimo da nema poštara i da pošta kasni, pa tko će ići taj posao raditi?!”

“Otklizali smo u u sustav niže plaćenih poslova, to je visoka zaposlenost, ali zbog pritiska malih plaća, nestalnih poslova, velik broj ljudi je iselio iz Hrvatske, i to mladih ljudi”, navodi Sever.

Nada se da će se mladima ponuditi održivo stanovanje, da si ljudi mogu priuštiti da ostanu u Hrvatskoj pa da i tvrtke tu otvaraju radna mjesta.

Osvrnuo se i na izjavu ministra financija Marka Primorca o rastu cijena hrane: “Pojasnio sam sve što imam na tu temu i ne očekujte od mene da komentiram cijene svinjetine, trešanja i nekakvih proizvoda na placu, pitajte institucije koje se time bave.”

“Ja bih to iščitao s druge strane, on sam pokušava reći da su cijene visoke”, kazao je Sever.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže promjena vremena, evo kad bi zima mogla ugristi…

Published

on

By

foto: Saša Čuka

Pretežno vedro je diljem Jadrana, u unutrašnjosti je umjereno oblačno, česta pojava je i magla. Magla mjestimice smanjuje vidljivost u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba.

U nastavku subote prevladavat će većinom sunčano, osobito na Jadranu. Bura je na moru i dalje jaka, ograničava promet, no slabjet će u nastavku dana.

Nedjelja će donijeti naoblačenje, osobito u drugom dijelu dana, kad treba računati na kišu na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru. Bit će to uvod u niz nestabilnih dana.

Novi tjedan počet će nestabilno, s kišom i pljuskovima, češćim duž Jadrana i u područjima uz Jadran. Sredinom tjedna izgledno je jače zahladnjenje, koje bi mogao popratiti i novi snijeg, no situacija je još podložna promjeni.

 
Continue Reading

Hrvatska

PROVJERITE ZALIHE! Zbog salmonele opozvani smrznuti pileći bataci

Published

on

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije Salmonella Enteritidis s tržišta je opozvana serija otkoštenih i smrznutih “TataMata” – pilećih bataka i zabataka koje proizvodi Valipile iz Sesvetskog Kraljevca, a na tržište stavlja Stanić, izvijestili su iz Državnog inspektorata.

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom ‘LOT 24084, rok trajanja 16.07.2025.’, koji nije u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

 
Continue Reading

Hrvatska

BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”

Published

on

By

Pixabay

Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.

No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.

Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.

U Hrvatskoj nema “američkih” popusta

No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.

“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.

Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.

“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”

Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.

“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.

Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.

“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”

Savjeti kupcima uoči Crnog petka

Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.

Isticanje cijena

Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.

Povrat robe i rokovi

Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.

Online kupovina

Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.

Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.

Račun i jamstveni list

Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu