Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.

Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.

U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.

Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.

Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.

Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.

Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.

Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.

Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.

Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.

I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.

Sloveniju je pogodila obilna kiša, zbog čega je Slovenska agencija za okoliš (Arso) izdala narančasto upozorenje za vremenske uvjete za zapadne i središnje dijelove zemlje. Rijeke na zapadu i sjeverozapadu već rastu, a većina će danas dostići velike protoke. Gdje se mogu očekivati ​​poplave?
Iz Agencije za okoliš upozoravaju na obilne oborine koje mogu uzrokovati poplave i odrone.

Opasnost od klizišta odnosi se na cijelu Sloveniju i povećavat će se s količinom oborina, najavili su stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije. Vlada je stoga na društvenoj mreži X pozvala građane da pripaze na promjene u okolišu, provjeravaju odvodnju i zaštite imovinu, prate vremenske prilike i pridržavaju se sigurnosnih preporuka. Nakon jučerašnjeg porasta rijeka većina ih je tijekom noći prolazno opadala, no ujutro su rijeke na zapadu i sjeverozapadu polako ponovno počele rasti.

Na zapadu uglavnom imaju velike pritoke, dok u Arsu ističu rijeke u slovenskoj Istri, Vipavu i njezine pritoke. Prema prognozama, rijeka Vipava počet će se izlijevati, a ako nastavi rasti, moguće su poplave u poslijepodnevnim i noćnim satima na subotu. Prema riječima mještana i posjetitelja, grad Vipava već sada izgleda poput Venecije.

U ostalim dijelovima zemlje rijeke većinom imaju srednje, a na sjeveroistoku niske protoke, javlja N1 Slovenija.

Gdje će se izlijevati rijeke?
Protoci će danas i u subotu porasti u većem dijelu zemlje, osim na istoku i jugoistoku. Za intenzivnih oborina pojedini bujični vodotoci mogu prolazno naglo porasti.

Rijeka Sava će se poslijepodne izliti u manjem dijelu srednjeg toka, a u noći i sutra i u donjem toku. Poplave mogu biti u slivovima Sore, Gradaščice, Kamniške Bistrice, Vipave, u slovenskoj Istri i u južnoj Sloveniji. Danas i sutra povećat će se poplavna područja na Ljubljanskom barju i kraškim poljima Notranjske i Dolenjske.

Rijeke u istočnoj i jugoistočnoj Sloveniji također će u subotu doseći velike protoke, predviđa Ars. Rijeka Krka počet će se izlijevati u noćnim satima, u početku u gornjem toku, a sutra tijekom dana i u donjem toku. Prema riječima hidrologa Andreja Goloba, ne očekuju se veći problemi s plavljenjem rijeka.

Najizraženije oborine danas će biti u zapadnoj i središnjoj Sloveniji. Ars očekuje između 40 i 80, a lokalno i oko 100 milimetara kiše.

Poplavit će i more
Iz Arsa prognoziraju porast razine mora i u večernjim satima između 20 i 23 sata, pri čemu će se u tom razdoblju razina mora podići i do 15 centimetara.

U subotu će uz večernju plimu biti i povišena razina mora.

Opasnost od lavina
Na slovenskim planinama ovog tjedna već je pao metar snijega, a u narednih nekoliko dana očekuje se još oko pola metra.

Na snazi je upozorenje na veliku opasnost od lavina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč američkim naporima da posreduju u postizanju primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s povjerljivim izvješćima američkih obavještajnih službi.

Prema jednom američkom dužnosniku, Putin i dalje ima “dugogodišnju želju da obnovi “Majku Rusiju” i ostaje odlučan u nastojanju da uspostavi kontrolu nad Kijevom. Ova procjena bila je među obavještajnim izvješćima distribuiranim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 6. ožujka. Neki dužnosnici vjeruju da bi čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i izazivanje provokacija koje bi potom pripisala Ukrajini.

Putinov uvjet za primirje
Ukrajina je prije tri dana tijekom pregovora u Džedi pristala na 30-dnevno primirje, pod uvjetom da to učini i Rusija. Ovaj dogovor potaknuo je Washington da obnovi vojnu i obavještajnu podršku Kijevu.

Putin je jučer izjavio da je Rusija spremna prihvatiti američki prijedlog primirja, ali samo ako Ukrajina obustavi mobilizaciju, vojnu obuku i uvoz oružja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinove uvjete kao “ruske manipulacije” i pozvao na strože sankcije protiv Moskve. Trump, koji je ranije upozorio na “razorne” financijske posljedice za Rusiju ako rat potraje, izjavio je jučer da je Putinova izjava “vrlo obećavajuća”, ali “nije potpuna”.

Zapadni izvori: Moskva smatra Trumpa ranjivim na manipulaciju
Jedan europski obavještajni dužnosnik rekao je The Washington Postu da Moskva Trumpa vidi kao slabog, bez jasnih načela i potencijalno podložnog manipulaciji, što se temelji na nedavnim obavještajnim podacima.

Ako se postigne trajno primirje, Rusija će vjerojatno ponovno posegnuti za “hibridnim” metodama, propagandom, ekonomskim pritiscima i kibernetičkim napadima, koje je koristila protiv Ukrajine prije invazije 2022. godine, dodao je dužnosnik.

Američki dužnosnici ostaju oprezni u procjeni mogućih uvjeta mira koje bi Putin mogao prihvatiti, ali ne vide nikakve naznake da je odustao od nastojanja da Kijev vrati pod ruski utjecaj.

Zapadni sigurnosni izvori ranije su rekli Bloombergu da je Putin postavio “maksimalističke” zahtjeve oko teritorijalnih ustupaka, mirovnih snaga i ukrajinske neutralnosti, svjestan da su ti uvjeti neprihvatljivi za Kijev i europske zemlje.