Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

Hrvatski sabor će raspraviti Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, prema kojemu bi prohodi proračuna iznosili 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi eura.

Očekivani prihodi rastu za 8.6 posto u odnosu na ovu godinu, dok su rashodi veći za 3.4 milijarde eura. Značajan učinak na prihode imaju i povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje europskih sredstava.

Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3.2 posto, inflacija oko 2.7 posto, a očekuje se rast zaposlenosti od 2.9 posto. Nastavit će se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, a u idućoj 56 posto.

Proračun za 2025., kazao je premijer Andrej Plenković, reflektira Vladine prioritete, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast te ulaganja u budućnost Hrvatske – demografske mjere, obrazovanje, sigurnost, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i energetsku učinkovitost.

Dostići će se i cilj od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a.

Kako klimatske promjene nastavljaju mijenjati našu planetu, jedan od najalarmantnijih problema s kojima se suočavamo jest porast razine mora. Stručnjaci upozoravaju da bi brojni obalni gradovi diljem svijeta mogli biti ozbiljno ugroženi u bliskoj budućnosti, a neki od njih nalaze se i na području Hrvatske. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da se među ugroženim gradovima nalaze hrvatski biseri Jadrana. Dubrovnik bi prema nekoliko studija mogao biti ozbiljno pogođen porastom razine mora zbog topljenja grenlandskog leda. Modeli koji uzimaju u obzir utjecaj Zemljine gravitacije i rotacije na redistribuciju vode pokazuju da bi posljedice mogle biti značajne.

Prema najnovijim istraživanjima, hrvatski gradovi, koji su ugroženi osim Dubrovnika su: Zadar, Trogir, Split, Pula, Šibenik i Opatija. Studije pokazuju da bi do 2100. godine značajan dio hrvatske obale mogao biti pod vodom, s posebnim naglaskom na niske otoke i obalna područja, piše Večernji list. London, kao jedna od svjetskih metropola, često se spominje kao grad koji bi mogao biti značajno pogođen topljenjem grenlandskog leda. Uz njega, na popisu ugroženih gradova nalaze se i Tromsø, Oslo, Atena, Sirakuza, Marseille, Gibraltar i Brest. No, problem nije ograničen samo na Europu. Diljem svijeta, brojni veliki gradovi suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom porasta razine mora: Bangkok, Amsterdam, Basra, Georgetown, Ho Ši Min, Kalkuta i New Orleans.

Mnogi od ovih gradova već se suočavaju s učestalim poplavama i drugim problemima povezanim s klimatskim promjenama. Stručnjaci se slažu da globalno zatopljenje uzrokuje porast razine mora, što predstavlja ozbiljnu prijetnju obalnim područjima.

Međutim, važno je napomenuti da ne postoji potpuna suglasnost oko brzine i intenziteta ovog porasta. Različiti modeli i tehnike predviđanja mogu dovesti do različitih rezultata.

Iako situacija djeluje alarmantno, gradovi nisu potpuno bespomoćni pred ovom prijetnjom. Mnogi već poduzimaju konkretne korake za ublažavanje rizika, poput izgradnje obalnih zaštitnih sustava, podizanja razine infrastrukture, razvoja planova za evakuaciju i implementacije zelenih rješenja za smanjenje emisija.

Iako ne možemo sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti koji će gradovi prvi biti potopljeni zbog globalnog zatopljenja, znanstveni dokazi jasno ukazuju na ozbiljnost situacije.

Posebno je zabrinjavajuće što se među ugroženim gradovima nalaze i hrvatski biseri poput Dubrovnika, Zadra i Trogira. Stručnjaci naglašavaju hitnu potrebu za djelovanjem kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažile posljedice klimatskih promjena.

Svaki građanin može dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti, poput smanjenja potrošnje energije i češćeg korištenja javnog prijevoza

Samo zajedničkim naporima na globalnoj razini možemo se nadati usporavanju ovog zabrinjavajućeg trenda.