magazin
U Europi se pojavili smrtonosni pauci: Ima li razloga za zabrinutost?
Da vas netko pita da navedete mjesto na zemlji gdje ima otrovnih životinja, vjerojatno biste naveli Australiju ili Južnu Ameriku, dok bi Europa ostala pri dnu takvog popisa.
Ipak, posljednjih godina strah od malog osmonožnog stvorenja porastao je u južnoj Europi, budući da je sve više objava o smrtima koje se pripisuju jednom određenom pauku.
Posljednji poznati slučaj dogodio se ovog ljeta u talijanskom gradu Bariju, gdje je 23-godišnji muškarac umro nakon sumnje da ga je ugrizao mediteranski pauk samotnjak, također poznat kao smeđi samotnjak ili pauk violina. Samo mjesec dana ranije, 52-godišnji policajac u Palermu preminuo je od istog uzroka, piše The Conversation.
Dva najstrašnija europska pauka
Ako znatiželjno volite zabadati ruke u svaki kutak i pukotinu, a nemate sreće, šetnja španjolskim selom mogla bi rezultirati bolnim ugrizom nekog od većih pauka u toj zemlji, poput gibraltarskog pauka (Macrothele calpeiana) ili pauka vučjaka (Lycosa tarantula). Međutim, u mediteranskoj regiji postoje samo dvije vrste pauka čiji se ugrizi smatraju medicinskim problemom: europska crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus) i mediteranski pustinjak (Loxosceles rufescens).
Crna udovica oduvijek je bila na najgorem glasu, ali nema dokumentiranih slučajeva smrti uzrokovanih ugrizom njezine europske varijante. Štoviše, susreti s ovom upečatljivom životinjom su rijetki, jer se nalazi u ruralnim područjima i gradi svoje nestalne mreže ispod kore drveća ili kamenja. Neurotoksični učinci njegovog otrova na ljude dobro su poznati: složeni koktel molekula, zajednički poznatih kao latrotoksini, utječe na prijenos živaca, srčani mišić i funkciju glatkih mišića, uzrokujući sindrom koji se naziva latrodektizam.
Pauk samotnjak, koji obično ima malu, tamnu mrlju u obliku violine na svom glavoprsiju, sasvim je druga stvar. Iako se nalazi u divljini, danas se praktički može smatrati sinantropskom vrstom, što znači da ima tendenciju živjeti u neposrednoj blizini ljudi, osobito unutar kuća, garaža ili radnih mjesta. Često pronalazi tamna, prašnjava skrovišta, kao što su iza ili ispod velikih komada namještaja, gdje može ostati neprimijećen dulje vrijeme.
Drugačija vrsta otrova
Za razliku od neurotoksičnog otrova crnih udovica, otrov paukova iz porodice sikarida, kojoj pripada i mediteranski pustinjak, djeluje nekrotično, što znači da uzrokuje odumiranje tjelesnog tkiva. Među mnogim proteinima koji se nalaze u njihovom otrovu su enzimi fosfolipaze, koji razgrađuju stanične membrane i pucaju krvne žile. Dva kombinirana učinka obično uzrokuju lokaliziranu reakciju na mjestu ugriza koja uključuje oticanje, crvenilo i svrbež tijekom nekoliko tjedana.
U malom postotku slučajeva, središnje područje ugriza može razviti nekrotičnu leziju, gdje tkivo odumire i na kraju otpada prije nego zacijeli nakon nekoliko tjedana.
Ovaj skup simptoma – nazvan kožni loksocelizam – obično nema veće posljedice osim ako se ugriz ne dogodi na posebno osjetljivim područjima poput lica. Štoviše, nekrotična progresija je rjeđa kod europskog pauka samotnjaka nego kod nekih njegovih latinoameričkih srodnika (L. reclusa i L. laeta), koji se smatraju značajnim javnozdravstvenim problemom u zemljama poput Čilea, Argentine i Perua.
U nekim rijetkim slučajevima, međutim, nekroza uzrokovana ugrizom pauka pustinjaka može doći do ispod mišića i uzrokovati sindrom toksičnog šoka, koji uključuje simptome kao što su vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima. Kada je uzrokovano ugrizom loksoskele, to je poznato kao kožno-visceralni loksocelizam, stanje koje, iako vrlo rijetko, može dovesti do akutne hemolize (uništavanje krvnih stanica), zatajenja bubrega, šoka i, na kraju, smrti.
Trebamo li biti zabrinuti?
Arahnofobija, široko rasprostranjen strah, potiče se iz horor filmova i knjiga, kao i senzacionalističkih publikacija u tisku. Ali stvarnost je sasvim drugačija i, barem u Europi, prijetnja koju predstavlja bilo koja vrsta pauka gotovo je zanemariva.
U razdoblju od 23 godine u Europi je zabilježen 1691 smrtni slučaj pripisan ubodima osa, stršljena i pčela, ali većina nas ne počne histerizirasti kada pčela njuška džem na našem tostu.
Činjenica da se smrtni slučajevi od navodnih ugriza pauka u sličnom razdoblju mogu nabrojati na prste jedne ruke stavlja realnost situacije u kontekst.
Sredozemni pauci samotnjaci nisu jako agresivni i obično napadaju samo kad su izravno uznemireni, tako da nema razloga za brigu. Ako poduzmete mjere opreza i povremeno čistite ispod sofe ili iza ormara i nosite rukavice kada premještate takav namještaj, vjerojatnost da ćete zbog ugriza Loxoscelesa završiti u bolnici nije mnogo drugačija od one da vas udari munja.
magazin
ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“
Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.
Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.
Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.
Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.
Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.
Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.
Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.
Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

magazin
Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu
Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.
U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.
Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.
Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.
magazin
Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone
Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!
Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.
Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.
Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:
Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.
Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.
Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.
Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.
Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.
Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.
Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!
Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat” prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.
Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.
Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.







