magazin
U Europi se pojavili smrtonosni pauci: Ima li razloga za zabrinutost?
Da vas netko pita da navedete mjesto na zemlji gdje ima otrovnih životinja, vjerojatno biste naveli Australiju ili Južnu Ameriku, dok bi Europa ostala pri dnu takvog popisa.
Ipak, posljednjih godina strah od malog osmonožnog stvorenja porastao je u južnoj Europi, budući da je sve više objava o smrtima koje se pripisuju jednom određenom pauku.
Posljednji poznati slučaj dogodio se ovog ljeta u talijanskom gradu Bariju, gdje je 23-godišnji muškarac umro nakon sumnje da ga je ugrizao mediteranski pauk samotnjak, također poznat kao smeđi samotnjak ili pauk violina. Samo mjesec dana ranije, 52-godišnji policajac u Palermu preminuo je od istog uzroka, piše The Conversation.
Dva najstrašnija europska pauka
Ako znatiželjno volite zabadati ruke u svaki kutak i pukotinu, a nemate sreće, šetnja španjolskim selom mogla bi rezultirati bolnim ugrizom nekog od većih pauka u toj zemlji, poput gibraltarskog pauka (Macrothele calpeiana) ili pauka vučjaka (Lycosa tarantula). Međutim, u mediteranskoj regiji postoje samo dvije vrste pauka čiji se ugrizi smatraju medicinskim problemom: europska crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus) i mediteranski pustinjak (Loxosceles rufescens).
Crna udovica oduvijek je bila na najgorem glasu, ali nema dokumentiranih slučajeva smrti uzrokovanih ugrizom njezine europske varijante. Štoviše, susreti s ovom upečatljivom životinjom su rijetki, jer se nalazi u ruralnim područjima i gradi svoje nestalne mreže ispod kore drveća ili kamenja. Neurotoksični učinci njegovog otrova na ljude dobro su poznati: složeni koktel molekula, zajednički poznatih kao latrotoksini, utječe na prijenos živaca, srčani mišić i funkciju glatkih mišića, uzrokujući sindrom koji se naziva latrodektizam.
Pauk samotnjak, koji obično ima malu, tamnu mrlju u obliku violine na svom glavoprsiju, sasvim je druga stvar. Iako se nalazi u divljini, danas se praktički može smatrati sinantropskom vrstom, što znači da ima tendenciju živjeti u neposrednoj blizini ljudi, osobito unutar kuća, garaža ili radnih mjesta. Često pronalazi tamna, prašnjava skrovišta, kao što su iza ili ispod velikih komada namještaja, gdje može ostati neprimijećen dulje vrijeme.
Drugačija vrsta otrova
Za razliku od neurotoksičnog otrova crnih udovica, otrov paukova iz porodice sikarida, kojoj pripada i mediteranski pustinjak, djeluje nekrotično, što znači da uzrokuje odumiranje tjelesnog tkiva. Među mnogim proteinima koji se nalaze u njihovom otrovu su enzimi fosfolipaze, koji razgrađuju stanične membrane i pucaju krvne žile. Dva kombinirana učinka obično uzrokuju lokaliziranu reakciju na mjestu ugriza koja uključuje oticanje, crvenilo i svrbež tijekom nekoliko tjedana.
U malom postotku slučajeva, središnje područje ugriza može razviti nekrotičnu leziju, gdje tkivo odumire i na kraju otpada prije nego zacijeli nakon nekoliko tjedana.
Ovaj skup simptoma – nazvan kožni loksocelizam – obično nema veće posljedice osim ako se ugriz ne dogodi na posebno osjetljivim područjima poput lica. Štoviše, nekrotična progresija je rjeđa kod europskog pauka samotnjaka nego kod nekih njegovih latinoameričkih srodnika (L. reclusa i L. laeta), koji se smatraju značajnim javnozdravstvenim problemom u zemljama poput Čilea, Argentine i Perua.
U nekim rijetkim slučajevima, međutim, nekroza uzrokovana ugrizom pauka pustinjaka može doći do ispod mišića i uzrokovati sindrom toksičnog šoka, koji uključuje simptome kao što su vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima. Kada je uzrokovano ugrizom loksoskele, to je poznato kao kožno-visceralni loksocelizam, stanje koje, iako vrlo rijetko, može dovesti do akutne hemolize (uništavanje krvnih stanica), zatajenja bubrega, šoka i, na kraju, smrti.
Trebamo li biti zabrinuti?
Arahnofobija, široko rasprostranjen strah, potiče se iz horor filmova i knjiga, kao i senzacionalističkih publikacija u tisku. Ali stvarnost je sasvim drugačija i, barem u Europi, prijetnja koju predstavlja bilo koja vrsta pauka gotovo je zanemariva.
U razdoblju od 23 godine u Europi je zabilježen 1691 smrtni slučaj pripisan ubodima osa, stršljena i pčela, ali većina nas ne počne histerizirasti kada pčela njuška džem na našem tostu.
Činjenica da se smrtni slučajevi od navodnih ugriza pauka u sličnom razdoblju mogu nabrojati na prste jedne ruke stavlja realnost situacije u kontekst.
Sredozemni pauci samotnjaci nisu jako agresivni i obično napadaju samo kad su izravno uznemireni, tako da nema razloga za brigu. Ako poduzmete mjere opreza i povremeno čistite ispod sofe ili iza ormara i nosite rukavice kada premještate takav namještaj, vjerojatnost da ćete zbog ugriza Loxoscelesa završiti u bolnici nije mnogo drugačija od one da vas udari munja.
magazin
Večeras na Adventu glazbena diva Zorica Kondža!
U četvrtak, 26. prosinca, Trg Petra Zoranića ispuniti će glas jedne od najvećih diva hrvatske glazbene scene, Zorice Kondže. S početkom u 20:30 sati, Zorica će publiku povesti na glazbeno putovanje kroz svoje najpoznatije hitove, unoseći strast i toplinu u još jednu čarobnu blagdansku večer zadarskog Adventa.
Zorica Kondža započela je svoju glazbenu karijeru početkom 1980-ih godina kao članica grupa Pirati, Novi Dan, ST i Stijene. Od 1984. godine nastupa samostalno, a njezin glas nevjerojatnog raspona spaja mediteranski temperament s modernim žanrovima poput soula, bluesa i rock and rolla, koje izvodi s lakoćom i strašću.
Poznata po bezvremenskim hitovima poput “Zar je voljeti grijeh” i “Ti si moj san”, Zorica svojim emotivnim izvedbama stvara jedinstvenu atmosferu, dok njezin simpatičan humor i iskrenost dodatno oduševljavaju publiku koja ju vjerno prati svih ovih godina.
Ne propustite priliku uživati u večeri ispunjenoj vrhunskim vokalom i pjesmama koje su obilježile domaću glazbenu scenu.
Vidimo se večeras na Trgu Petra Zoranića!
magazin
Horoskopski znakovi u božićnom kaosu: Tko je Djed Mraz, a tko Grinch?
Blagdansko vrijeme je ovdje, a s njim dolazi i prilika da se prepustimo čaroliji lampica, kolača i pomalo kaotičnih obiteljskih okupljanja. No, svi znamo da svatko od nas ima svoj jedinstveni način slavljenja Božića – od onih koji sve planiraju do zadnjeg detalja, do onih koji u zadnji trenutak trče po poklone (ili ih prosljeđuju). Ovaj smiješni horoskop koji smo složili uz pomoć umjetne inteligencije otkriva kako svaki horoskopski znak unosi svoju dozu humora, kaosa i šarma u blagdansko veselje.
Prepoznajete li sebe ili svoje bližnje?
Vrijeme je da saznamo kako vaš znak dodaje svoj “sjaj” božićnoj čaroliji!
Ovan (21. ožujka – 19. travnja)
Ovnovi su oni koji se penju na krov kako bi popravili lampice. Iako ih nitko to ne traži.
Natječu se u darivanju, a “slučajno” će spomenuti i cijenu poklona.
Bik (20. travnja – 20. svibnja)
Strateški se smještaju pored stola s grickalicama i možda skrivaju najbolje kolače za sebe.
Luksuzna pidžama i gurmanski topli kakao su njihov stil.
Ako im netko naruši božićni mir, neće se susprezati da toj osobi (tiho) daju do znanja da im dosađuje.
Blizanci (21. svibnja – 20. lipnja)
Istovremeno pjevaju božićne pjesme, šalju poruke u šest grupa i započinju raspravu o tome je li “Umri muški” božićni film.
Sve su poklone kupili u zadnji čas, ali njihov šarm sve nadoknađuje.
Ljudi sumnjaju da poklone prosljeđuju dalje. (I rade to.)
Rak (21. lipnja – 22. srpnja)
Njihova kuća izgleda kao set iz božićnog filma. Tu su kuhano vino, topli zagrljaji i malo previše agresivno inzistiranje na obiteljskom zajedništvu.
Ako nekome ne odgovaraju njihovi ukrasi, spremni su na pasivno-agresivnu borbu grudama.
Lav (23. srpnja – 22. kolovoza)
Doslovno su – Djed Mraz, ali glasniji. Njihovo drvce je spektakularno – vjerojatno se okreće i svira glazbu.
Oblače svog psa u Rudolfa za Instagram, a božićne slike im imaju natpise poput: “Zvončići zvone dok ja vladam.”
Djevica (23. kolovoza – 22. rujna)
Njihova božićna lista zadataka je laminirana, šarena i uključuje rezervne planove.
Poklone su počeli kupovati još u srpnju, a svaki je zamotan s vojničkom preciznošću.
Opustite se, Djevice, svijet neće propasti ako kolači budu malo prepečeni.
Vaga (23. rujna – 22. listopada)
Satima usklađuju božićni izgled – odjeću, omot poklona i rasvjetu.
Ali odlučiti gdje provesti blagdane? To je pravi izazov. Do trenutka kad odluče, već piju vino i mrmljaju kako će sljedeće godine biti bolje…
Škorpion (23. listopada – 21. studenoga)
Ne znate prepoznati Škorpiona? To je onaj misteriozni koji sjedi pored kamina, gleda duboko u plamen i pijucka kuhano vino kao da je čarobni napitak.
Znaju sve obiteljske tajne, ali ih neće podijeliti – osim ako ih netko ne podmiti tamnom čokoladom.
Strijelac (22. studenoga – 21. prosinca)
Ili su na putovanju po Europi jer žele doživjeti Božić u različitim kulturama ili pokušavaju pretvoriti božićnu večeru u zabavu.
Vjerojatno će dodati alkohol u punč, uvjeriti djecu da Djed Mraz voli margarite i nestati prije čišćenja kako bi išli na sanjkanje.
Jarac (22. prosinca – 19. siječnja)
Pretvorili su Božić u korporativni projekt.
Svaka minuta dana je planirana, a zahvalnice za poklone već su poslao, iako ih još nisu ni primili.
Ne brinite, njihovo će srce narasti tri broja nakon deserta.
Vodenjak (20. siječnja – 18. veljače)
Donose ekološke poklone koje nitko nije tražio (bambusove četkice za zube za sve!).
U nekom trenutku pokušat će uvesti novu “netradicionalnu” božićnu aktivnost, poput lasertaga.
Njihovi snjegovići izgledaju kao moderna umjetnička djela.
Ribe (19. veljače – 20. ožujka)
Danas su već tri puta plakali – jednom zbog božićne reklame, drugi put zbog lampica na drvcu, a treći put zbog emotivnog poklona.
Naći ćete ih pod toplom dekicom, kako pjevuše božićne pjesme, okruženi šarenim papirom za zamatanje.
magazin
Božićni filmovi za sve generacije: Ove klasike obožavaju svi
Božićno vrijeme savršena je prilika za uživanje u obiteljskim trenucima, toplini doma i čaroliji blagdana. Jedan od najljepših načina za stvaranje božićnog ugođaja jest gledanje filmskih klasika koji nas podsjećaju na važnost ljubavi, zajedništva i veselja.
Bez obzira volite li urnebesne komedije, dirljive priče ili čarobne animirane avanture, ovi filmovi nude ponešto za svakoga. Donosimo vam popis 10 najboljih božićnih filmova koji će unijeti radost i toplinu u vaše blagdane.
Evo popisa 10 najboljih božićnih filmova koji su postali omiljeni klasici, a koje preporučuje ChatGPT.
Najbolji božićni filmovi
Sam u kući (1990.)
Dječak slučajno ostane sam kod kuće dok njegova obitelj odlazi na odmor, a on na zabavan način brani kuću od dvojice lopova.
Vilenjak (2003.)
Čovjek kojeg su odgajali vilenjaci putuje u New York kako bi pronašao svog pravog oca i usput širi božićno veselje.
Divan život (1946)
Bezvremenska priča o nadi i iskupljenju, u kojoj muškarac uz pomoć anđela čuvara otkriva vrijednost svog života.
Polar Express (2004.)
Animirana avantura prati dječaka na čarobnom putovanju vlakom do Sjevernog pola na Badnjak.
Božićna priča (1983.)
Nostalgičan i humorističan prikaz dječakovog pothvata da za Božić dobije Red Ryder BB pušku.
Kako je Grinch ukrao Božić (2000.)
Filmska adaptacija klasika Dr. Seussa s Jimom Carreyjem u ulozi Grincha.
Najluđi Božić (1989.)
Smiješan prikaz kaotičnih i katastrofalnih božićnih priprema jedne obitelji.
Zapravo ljubav (2003.)
Dirljiv film koji isprepliće nekoliko ljubavnih priča smještenih u vrijeme Božića.
Predbožićna noćna mora (1993.)
Vizualno zadivljujući stop-animirani film koji spaja Halloween i Božić, pod redateljskom palicom Tima Burtona.
Čudo u 34. ulici (1947. ili 1994.)
Dirljiva priča o robnoj kući u kojoj Djed Božićnjak tvrdi da je pravi pa završava na suđenju kako bi to dokazao.
Božić u hrvatskoj kinematografiji
Hrvatska kinematografija možda nema dugačku tradiciju božićnih filmova, ali blagdanski duh često je prikazan kroz serije, predstave i posebne televizijske emisije. Ipak, postoje i hrvatski filmovi s božićnom tematikom, iako nisu toliko brojni kao u stranim kinematografijama.
“Božić u Beču” (1997)
Ova humoristična drama prati hrvatsku obitelj koja se seli u Austriju u potrazi za boljim životom.
Radnja se odvija u vrijeme Božića i donosi priču o prilagodbi, kulturnim razlikama i važnosti obitelji.