Iako je do Božića ostalo još dva mjeseca, blagdanska atmosfera još uvijek se ne osjeća u punom smislu.

Ipak, mnogi ljudi već pomalo razmišljaju o božićnicama i prigodnim nagradama koje će primiti. S obzirom na rast cijena i inflaciju koja pritisne kućne budžete, posebno je zanimljivo vidjeti kako se državne tvrtke pripremaju za isplatu.

Iz Hrvatskih cesta poručuju da će prigodna nagrada iznositi 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos ovisit će o broju zaposlenika u trenutku isplate, koji trenutno iznosi 483.

Hrvatska pošta još nije donijela odluku o isplati božićnice, ali se očekuje da će se odluka donijeti u narednim tjednima. Hrvatska narodna banka kratko je potvrdila da je njihov upit zaprimljen i da je u proceduri.

Hrvatske autoceste su prošle godine najprije objavile da će božićnica iznositi 132,72 eura, no zbog prijedloga sindikata povećali su je na 200 eura, a taj iznos će ostati isti i ove godine, s isplatom za 2703 radnika, prenosi Večernji list.

Croatia Airlines još nije definirala iznos božićnice, ali će ona biti predviđena kolektivnim ugovorom. S druge strane, HŽ Infrastruktura je povećala božićnicu na 250 eura po radniku, što predstavlja porast od 30 eura u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno će za božićnice biti izdvojeno 1,33 milijuna eura.

Što se tiče INA-e, koja je djelomično u vlasništvu države, radnicima će biti isplaćena božićnica od 331,81 eura neto, uz dar za djecu u visini od 132,72 eura neto po djetetu. Ova isplata obuhvaća više od 8500 radnika unutar INA Grupe. Također, radnicima su porasla i fiksna mjesečna primanja zbog inflacije, uz zadržavanje kvartalnih bonusa ovisno o poslovnim rezultatima.

U noći s predstojeće subote na nedjelju, u 3 sata, kazaljke na satovima i brojke na onim programiranim digitalnima, pomiču se unatrag za sat vremena. Time prelazimo s ljetnog na zimsko računaje vremena.

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 27. listopada i trajat će do nedjelje 30. ožujka iduće godine kada započinje novi ciklus ljetnog računanja vremena.

Sitna neposredna blagodat te promjene je sat vremena sna više koji se dobiva pomicanjem sata unatrag. Osim toga, prelaskom (točnije: povratkom na zimsko računanje vremena) na snagu stupa nekoliko važnih promjena.

Jeftinija struja od 21 do 7

Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se razdoblje niže tarife, odnosno jeftinije struje.
Dvije su sezonske tarife, zimska i ljetna. Tijekom zimske tarife, električna energija jeftinija je u razdoblju od 21 sati navečer do 7 sati ujutro, naspram razodblja od 22 do 8 tijekom ljetne tarife.

Važeća cijena kilovatsata električne energije u višoj (dnevnoj) tarifi je 0,074789 eura, a u nižoj (noćnoj) 0,036697 eura, što je više nego upola jeftinije i dovoljan razlog da se tada više koriste uređaji poput perilica rublja i posuđa te električnog bojlera koji utječu na veću potrošnju struje u kući.

Obvezna kratka svjetla na vozilima

Zbog toga što nastupa razdoblje u kojem će dnevnog svjetla biti znatno manje (ljudi vole reći da “dan kraće traje”) vozači automobila, mopeda i motocikala dužni su, kako propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, upaliti dnevna (kratka) svjetla. Prema zakonu, ta obveza traje od 1. studenoga do 31. ožujka, ali uobičajeno se povezuje s prelaskom na zimsko računanje vremena. U slučaju kršenja te obveze propisana je kazna od 30 eura.

… i na biciklima

MUP podsjeća da su u istom razdoblju i biciklisti dužni od prvog sumraka do potpunog svanuća te u slučaju smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.

Vlakovi staju na sat vremena

Prelazak na zimsko računanje vremena osjetit će i oni koji se u 3 sata u noći sa subote na nedjelju zateknu u malobrojnim vlakovima Hrvatskih željeznica koji prometuju u to vrijeme. Radi usklađenja s voznim redom, vlakovi će stati na sat vremena u kolodovrima u kojima se zateknu u vrijeme pomicanja sata.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

Rezultati Crobarometra za listopad pokazali su da je na vrhu ljestvice popularnosti stranaka HDZ i dalje vodeći, kao i da Zoran Milanović uživa najveću podršku za predstojeće predsjedničke izbore.

Rejtinzi stranaka

Na prvom je mjestu i dalje HDZ, koji već mjesecima pleše oko 30 posto – ovaj mjesec je nešto slabiji u odnosu na prošli, ali to su i dalje zanemarive razlike, podrška stranci je čvrsto konsolidirana i postojana, prenosi Dnevnik Nove TV.

Na drugom je mjestu SDP koji odnedavno vodi Siniša Hajdaš Dončić – najveća lijeva stranka raste polako, ali stabilno – ovo im je već četvrti mjesec zaredom što rastu i trenutno su na 21,6 posto podrške.

Na trećem je mjestu Možemo! koje podržava 9,4 posto ispitanih: oni pak bilježe blagi pad podrške u odnosu na rujan, što također nije iznenađenje – rejting im kroz mjesece malo raste, a malo pada.

Četvrti je MOST koji je u blagom porastu u odnosu na rujan te se sad drže na 7,3 posto – u rujnu su bili za gotovo dva postotna poena slabiji, i nema nikakve dileme da im na ruku ide sve što se od parlamentarnih izbora naovamo događalo s Domovinskim pokretom, koji je pao na samo tri posto podrške i drži peto mjesto – prije točno 6 mjeseci bili su čak na 10.

Sve ostale stranke na nacionalnoj razini bilježe podršku slabiju od dva i pol posto, a već treći mjesec za redom raste broj neodlučnih birača i trenutno iznosi 16,8 posto.

Predsjednički izbori

Da su danas predsjednički izbori, 75,8 ispitanika Crobarometra bi na birališta išlo sigurno ili vjerojatno, 18,9 posto sigurno ili vjerojatno ostaje kod kuće a 5,3 posto je neodlučnih.

U prvom bi krugu najveću podršku dobio Zoran Milanović, za kojeg bi glasovalo 37 posto ispitanih.

Daleko iza njega je Dragan Primorac, kojem bi glas dalo 25,8 posto naših ispitanica i ispitanika.

Daleko iza Primorca je, pak, Marija Selak Raspudić koja ide kao nezavisna kandidatkinja, podržava ju 7,8 posto ispitanih.

Njoj pak za vrat puše Ivana Kekin, koja bi uz 5,8 posto podrške u prvom krugu izbora bila na četvrtom mjestu.

Na petom mjestu čovjek koji je nakon poraza na europarlamentarnim izborima najavio da će postati predsjednik, no sa 3,3 posto podrške teško da će to Mislav Kolakušić postati. Gotovo istu razinu podrške ima i Miro Bulj, dok su svi ostali koji su zasad istaknuli kandidaturu na manje od 3 posto, a neodlučnih je 14,4 posto.

Scenariji za drugi krug predsjedničkih izbora

Po pitanju drugog kruga, tri su scenarija pred nama. Onaj najizgledniji – Zoran Milanović i Dragan Primorac u drugom krugu – bi završio Milanovićevom pobjedom, i to uz veliku prednost: Milanović osvaja 51 posto glasova, Primorac 35,6 posto. 4 i pol posto je građana koji bi u drugom krugu ostali kod kuće jer im ovi kandidati nisu prihvatljivi, a malo manje od devet posto je neodlučnih.

Ako bi se slučajno dogodilo da u drugom krugu završe Zoran Milanović i Marija Selak Raspudić, i ovdje Milanović pobjeđuje i ostaje predsjednik: osvaja 50 posto glasova, dok Marija Selak Raspudić ostaje na 28 i pol. U ovom scenariju bi bilo znatno više apstinenata, oko 10 posto, dok bi neodlučnih bilo 11 posto.

Konačno, ako bi u drugom krugu nekim čudom završili Marija Selak Raspudić i Dragan Primorac, Hrvatsku bi nakon Kolinde Grabar Kitarović opet vodila predsjednica: Marija Selak Raspudić osvojila bi 38 posto, tek neznatno više, ali ipak više od Dragana Primorca i njegovih 35,3 posto. Ovdje bi imali najveći broj apstinenata, 11 posto te čak 15ak posto neodlučnih.

Smjer Hrvatske i podrška radu Vlade i predsjednika

Optimizam, odnosno pesimizam građana na istoj je razini kao i prije mjesec dana. 72 posto građana smatra da država ide u lošem smjeru, 20 posto vjeruje da ipak ide u dobrom, dok osam posto ispitanih nema stav.

Sve što radi Vlada podržava 26 posto građana, a ne podržava njih 67 posto. I ovdje su rezultati vrlo slični kao i u rujnu, odnosno nema značajne razlike u podršci.

No, zato se velika promjena u trendu dogodila kod – predsjednika Republike. Sve što je radio Zoran Milanović ovaj mjesec je padalo na plodno tlo, njegov rad podržavalo je 42 posto ispitanih, što je rast od gotovo deset postotnih bodova u odnosu na rujan. Ipak, još uvijek je više onih koji ne podržavaju njegov rad – 50 posto – no i taj se broj značajno smanjio unutar mjesec dana.