U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.

Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.

Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:

Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.

Broj birača u svakoj od deset izbornih jedinica u kojima saborske zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj u zakonskim je okvirima dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove, a od kraja ožujka do kraja rujna ukupan broj birača smanjen je za nešto više od 7,5 tisuća.

Pokazuje to izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor temeljem odredbi Zakona o izbornim jedincima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prema Zakonu, naime, ima obvezu pratiti kretanje broja birača u izbornim jedinicama u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj  (I. do X. izborna jedinica) i o tome tromjesečno obavještavati Vladu, a u slučaju da dođe do značajnijih odstupanja od +/- 5 posto mora obavijestiti bez odgode.

Vlada pak to izvješće Saboru mora podnijeti dva puta tijekom kalendarske godine – na kraju I. i III. tromjesečja.

Zakonom propisana osnova za određivanje područja deset izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Pri tome se njihov broj utvrđuje tako da se ukupan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj podijeli s brojem 10.

Izvješće je na vladinoj sjednici u četvrtak predstavio resorni ministar Damir Habijan istaknuvši da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru. “Odnosno sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru su zakonom dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove”, naveo je.

Iz izvješća je vidljivo da su na dan 31. ožujka na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana bila ukupno 3.631.953 birača.

U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) najveća odstupanja na kraju prvog tromjesečja zabilježena su na području prve izborne jedinice s 355.145 birača, što je -2,22 posto i desete izborne jedinice s 371.251 birača, što je plus 2,22 posto.

U trećem tromjesečju, pokazuju podaci na dan 30. rujna, registrirano je ukupno 3.624.375 birača.

U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) najveća odstupanja zabilježena su na području pete izborne jedinice s 353.954 birača, što je -2,34 posto te ponovno deset izborne jedinice s 370.536 birača, što je plus 2,23 posto.

Tijekom razdoblja praćenja kretanja broja birača, navodi se u izvješću, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3.631.953 birača na kraju I. tromjesečja na ukupno 3.624.375 birača na kraju III. tromjesečja, odnosno broj birača pao je u šest mjeseci za 7578.

Iako je do Božića ostalo još dva mjeseca, blagdanska atmosfera još uvijek se ne osjeća u punom smislu.

Ipak, mnogi ljudi već pomalo razmišljaju o božićnicama i prigodnim nagradama koje će primiti. S obzirom na rast cijena i inflaciju koja pritisne kućne budžete, posebno je zanimljivo vidjeti kako se državne tvrtke pripremaju za isplatu.

Iz Hrvatskih cesta poručuju da će prigodna nagrada iznositi 150,00 eura, jednako kao i prošle godine. Ukupni iznos ovisit će o broju zaposlenika u trenutku isplate, koji trenutno iznosi 483.

Hrvatska pošta još nije donijela odluku o isplati božićnice, ali se očekuje da će se odluka donijeti u narednim tjednima. Hrvatska narodna banka kratko je potvrdila da je njihov upit zaprimljen i da je u proceduri.

Hrvatske autoceste su prošle godine najprije objavile da će božićnica iznositi 132,72 eura, no zbog prijedloga sindikata povećali su je na 200 eura, a taj iznos će ostati isti i ove godine, s isplatom za 2703 radnika, prenosi Večernji list.

Croatia Airlines još nije definirala iznos božićnice, ali će ona biti predviđena kolektivnim ugovorom. S druge strane, HŽ Infrastruktura je povećala božićnicu na 250 eura po radniku, što predstavlja porast od 30 eura u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno će za božićnice biti izdvojeno 1,33 milijuna eura.

Što se tiče INA-e, koja je djelomično u vlasništvu države, radnicima će biti isplaćena božićnica od 331,81 eura neto, uz dar za djecu u visini od 132,72 eura neto po djetetu. Ova isplata obuhvaća više od 8500 radnika unutar INA Grupe. Također, radnicima su porasla i fiksna mjesečna primanja zbog inflacije, uz zadržavanje kvartalnih bonusa ovisno o poslovnim rezultatima.