Connect with us

Hrvatska

Jedna krizantema – pet eura. Evo kako se kreću cijene cvijeća uoči Svih svetih

Objavljeno

-

“Cijene krizantema, koje su simbol ovog blagdana, nevjerojatno su porasle, teško da ću moći izdvojiti pet eura za jednu”, govori jedna Koprivničanka, a prenosi Podravski.hr. Tradicija ukrašavanja grobova svježim cvijećem i svijećama za njih iz godine u godinu postaje sve veći izazov, a mnogi si ih više, po trenutnim cijenama, ne mogu priuštiti u količinama i kvaliteti kao nekada. Podravski.hr svjedočio je razgovoru dviju umirovljenica zgroženih činjenicom da se jedna krizantema ovih dana u Koprivnici prodaje po cijeni od pet eura.

“Sve više ljudi razmišlja o jeftinijim alternativama, kupuju plastično cvijeće koje se može koristiti duže vrijeme. To je teška odluka, ali zbog cijene živog cvijeća, postala bude sve uobičajenija praksa.

No cijene krizantema, koje su simbol ovog blagdana, nevjerojatno su porasle, teško da ću moći izdvojiti pet eura za jednu”, govori jedna Koprivničanka, a prenosi Podravski.hr.

U prodaji se najviše nudi cvijeće u teglama i plastično, dok će živo rezano cvijeće, kojem je rok trajanja kraći, logično, u prodaju tek ovog tjedna, tri do četiri dana uoči samog blagdana Svih svetih.

Križevci
U Križevcima se tegla najtraženije multiflore kretala od tri eura za manju do 10 eura za veliku teglu, dok su primjerice krizanteme, njih šest u tegli, koštale također 10 eura.

Plastični aranžmani, kojih je zapravo bilo i najviše, nudili su se od 15 do 45 eura, a košarice s umjetnim cvijećem moglo se kupiti za 5 pa do 18 eura. Đurđevčani su u tjednu za nama na gradskoj tržnici plastične aranžmane mogli nabaviti za 10 do 30 eura, tegla multiflore prodavala se za pet eura, dok se krizantemi cijena kretala od 2,5 eura. Bračni par iz Repaša, „potegnuo“ je do Koprivnice pa su usput svratili na tržnicu. Kao i prijašnjih godina, i ovaj su put kupili plastične aranžmane, a za tri komada izdvojili su 30 eura.

“Potrošit će se do 100 eura sigurno. Dosta je teško, ali nađu se novci, ipak je to jedanput godišnje”, govori drugi Koprivničanin. Jedna gospođa je za četiri tegle multiflore izdvojila 24 eura.

“Cvijeće me koštalo 38 eura. Još planiram kupiti plastične kugle u koje ću ih postaviti. Sve zajedno ne planiram utrošiti više od 60 eura. To će biti jedan veći aranžman. Lani sam isto kupila cvijeće na rasprodaji, no kupila sam preveliki vijenac pa sam išla dodatno nekoliko puta po cvijeće. Dok sam sve izračunala, koštalo me 1200 kuna, bilo je prekrasno, ali bilo je stvarno preskupo”, kazala je za Podravski Koprivničanka Dijana.

Lampaši
“Mali su po 1,5 eura, najskuplji stakleni je 16,50 eura, a imamo i solarne po 22 eura. Najbolje idu ovi ulošci za staklene lampaše. Prodaje se cijeli mjesec, za sad se ne osjeti da ljudi nemaju novaca”, govori vlasnica jednog od dućana u Koprivnici koja je u poslu više od tri desetljeća.

Velika Gorica
U Velikoj Gorici karanfili, koji simboliziraju vječnu ljubav i sjećanje, prodaju se po cijeni od 3 eura po komadu, dok su cvjetni buketi u rasponu od 10 do 35 eura, ovisno o veličini i vrsti cvijeća. Krizanteme, kao vječni simbol poštovanja i tuge, dolaze po od 8 do 10 eura za paket ili pojedinačno po 2,5 eura.

Ako ste u potrazi za cvijećem specifičnijih vrsta, tu su manje grandiflore u tegli po 7 eura, multiflore od 6 eura do 9 eura, te nježni zeleni “gumbeki” po 2,5 eura, izvještava velikagorica.com.

Velik je izbor i pripremljenih aranžmana – manji su od 12 do 30 eura, a veći od 35 do 50 eura, a pronašli smo pojedine i po 70, no tu je riječ o velikim aranžmanima. Aranžmanima u obliku križa ili sličnih oblika, koji imaju posebno značenje, cijene su od 35 do 40 eura.

Za one koji preferiraju trajnije opcije, plastični aranžmani dostupni su po cijeni od 20 do 30 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PRIOPĆENJE DOMAĆIH METEOROLOGA: O polarnom vrtlogu, vremenu sljedećih dana i mjeseci

Objavljeno

-

By

Temperatura (°C) i visina izobarne plohe (gdam) AT 850 hPa (otrpilike 1,5 km visine) od petka 1. 11. 2024. u 1 h do ponedjeljka 4. 11. 2024. u 1 h (svakih 6 h). Izvor: ECMWF

Dolaskom hladnijeg dijela godine sve se više pažnje posvećuje prirodnim pojavama koje utječu na naše vremenske prilike. Među njima je i polarni vrtlog. Kako bismo bolje informirali javnost i odgovorili na najčešće upite, u nastavku donosimo objašnjenje polarnog vrtloga, uz prognozu za naredne dane i očekivanja za sezonu koja je pred nama, priopćeno je iz DHMZ-a:

Što je polarni vrtlog?

Polarni vrtlog ili polarna depresija je područje niskog tlaka zraka velikih razmjera s ciklonalnim kruženjem u višoj atmosferi, sa središtem obično u polarnom području. Tijekom hladnog dijela godine, zbog izraženijih razlika u temperaturi između hladnih polarnih i toplih ekvatorijalnih područja, dolazi do jačanja zapadnog strujanja srednjih visina, što posljedično dovodi i do jačanja vrtloga.
U slučaju kad strujanje u polarnom vrtlogu oslabi ili se prekine, stvore se uvjeti u kojima se hladan zrak počinje spuštati u umjerene geografske širine. Ova pojava utječe na vrijeme na cijeloj sjevernoj polutci, ponekad više na Sjevernu Ameriku, a ponekad na Europu i Aziju. Ona nije neuobičajena, događa se gotovo svake zime, moguće čak i više puta, s varirajućim intenzitetom. Dakle, radi se o prirodnom zahladnjenju, odnosno promjeni zračne mase nad našim područjem.

Slika 1. Stabilni polarni vrtlog (lijevo) i oslabljeni polarni vrtlog (desno). Preuzeto sa stranica NOAA ovdje

Razlika između polarnog vrtloga i polarne mlazne struje

Treba razlikovati polarnu mlaznu struju (engl. polar jet stream) i polarni vrtlog (engl. polar vortex), Slika 1. Polarna mlazna struja odnosi se na relativno usko područje velikih brzina (> 30 m/s) u troposferi, na visini od otprilike 9 km. Na sjevernoj hemisferi strujanje je od zapada prema istoku, odnosno zonalno. Često predstavlja granicu između zračnih masa različitih svojstava. Za razliku od nje, polarni vrtlog nalazi se na višim visinama i ne utječe uvijek direktno na vremenske prilike u srednjim geografskim širinama. U slučaju slabljenja ili prekida u strujanju polarnog vrtloga, dolazi do valovitosti polarne mlazne struje, što omogućuje prodore hladnog arktičkog zraka u niže širine.

Za blagdan Svih svetih na Jadranu sunčano, u unutrašnjosti magla

Na Jadranu će prevladavati sunčano i toplije od prosjeka za ovo doba godine. U unutrašnjosti mjestimice umjerena i povećana naoblaka, još u petak i subotu u prvom dijelu dana u nizinama često magla. U subotu (Slika 2.) dotok hladnog zraka sa sjeveroistoka, pritom će zapuhati umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na Jadranu bura, umjerena i jaka, na udare olujna. Stoga će u nedjelju danju biti osjetno svježije, a u ponedjeljak ujutro u unutrašnjosti vjerojatan je mraz pri tlu.

Sezonska vremenska prognoza za razdoblje studeni 2024. – siječanj 2025.

U sljedeća tri mjeseca očekuje se s velikom vjerojatnošću da će srednja sezonska temperatura biti uglavnom viša od prosječne. Pritom je umjerena vjerojatnost za ukupnu sezonsku količinu oborine oko prosječne. Iako se očekuje uglavnom toplije vrijeme od prosjeka, to ne znači da neće biti razdoblja s temperaturom nižom od prosječne. Isto vrijedi i za oborinu. Unatoč očekivanoj prosječnoj količini oborine, ne znači da neće biti razdoblja s manjkom ili viškom oborine.
Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala te ju izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a. U sezonskoj prognozi prognozira se vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone, a ne egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra. Pouzdanost prognoze najčešće se smanjuje što je prognostičko razdoblje dulje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.

Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.

U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).

Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.

Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.

Inercija u oročavanju depozita

No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.

“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.

Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.

Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.

“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju

Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.

Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.

Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama

HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.

Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.

“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.

Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.

U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.

Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na terminalu Jadranska vrata omogućen prihvat još većih brodova

Objavljeno

-

Završen je projekt produbljenja južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata u riječkoj luci, koji je omogućio prihvat još većih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini te je danas predstavljen na konferenciji za novinare.

Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka “Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata”, koji je obuhvatio radove na produbljenju morskog dna u duljini od 100 metara uz obalni zid južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata.

U zoni zahvata dubina mora uz obalni zid je povećana sa 11,6 metara na 16,5 metara, a projektom je dubina mora u cijeloj dužini operativne obale Kostrensko pristanište jug od 428 metara izjednačena na 14,88 metara. Time je omogućen prihvat velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini i prestaje potreba za njihov privez na „bovu“.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Danis Vukorepa rekao je da je to 8. završeni projekt, od njih devet koji se sufinanciraju iz europskih fondova. Naglasio je da je to bio izuzetno zahtjevan projekt te da 2020., kada je započet, ni u svijetu nije bilo tako složenih projekata.

Lučka uprava Rijeka je projekt prijavila na poziv europskog fonda CEF Blending u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, a sufinanciranje je odobreno 2018. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 17,4 milijuna eura, a sufinanciran je s 20 posto bespovratnih sredstava, dok je 80 posto financirano namjenskim sredstvima Lučke uprave Rijeka. Vukorepa je naglasio kako prijašnje tehničke karakteristike terminala, koje se tiču dubine ne bi zadovoljile ulazak sve većih brodova, primjerice dugačkih oko 360 metara i kapaciteta 15 tisuća kontejnerskih jednica (TEU), te da su sa donošenjem odluke o projektu i početkom radova poslali snažnu poruku brodarima kako se želi da taj terminal bude konkurentan svim terminalima na Sjevernom Jadranu.

Spomenuo je i Zagrebačku obalu u riječkoj luci, na kojoj bi sljedeće godine trebao početi s radom novi kontejnerski Rijeka Gateway terminal, ocijenivši da je na neki način kontejnerski promet preko riječke luke sada stabiliziran.

“U projektu su potrošene dvije tisuće tona željeza, 10 tisuća kubika betona, a tijekom pandemije Covida povećane su i cijene materijala, željeza, betona, no, projekt smo uspjeli završiti”, dodao je.

Vukorepa je kao sljedeći korak, kojeg će napraviti koncesionar – tvrtka Jadranska vrata, najavio pripremu studijske dokumentacije za daljnje produbljenje prema zapadu dodatnih 200 metara obale, na dubinu od 16,5 metara. Kada se to završi, povećat će se dubina i na istočnom dijelu, također na 16,5 metara, kazao je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu