Europol upozorava potrošače na oprez zbog pojave lažnih lijekova koji se nude na internetu.

U razdoblju od travnja do studenog 2024. godine, nadležna redarstvena, pravosudna, carinska, medicinska i antidopinška tijela iz 30 država udružila su snage u operativnoj akciji pod nazivom „SHIELD V“. U koordinaciji Europol-a, ova globalna nastojanja bila su usmjerena protiv trgovanja krivotvorenim i zlouporabljenim lijekovima te nezakonitim tvarima koje se koriste kao doping.

Kao i ranijih godina, operativnoj akciji iz 2024. godine potporu su pružili Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Ured Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva (EUIPO), Frontex, Svjetska agencija za borbu protiv dopinga (WADA) te nacionalne agencije za lijekove, navodi MUP u priopćenju.

Operativnu akciju SHIELD 2024. vodila je upravljačka skupina sastavljena od redarstvenih nadležnih tijela Francuske, Grčke, Italije i Španjolske. Europol je ovoj dalekosežnoj akciji pružio potporu putem više operativnih sastanaka i razmještajem stručnjaka s mobilnim uredima koji su pružali analitičku i forenzičku potporu.

Preliminarni rezultati OA SHIELD V:

-418 osoba uhićeno, protiv kojih je podignuta optužnica ili je kazneni progon u tijeku

– 52 organizirane kriminalne skupine bile su predmetom kriminalističkih istraživanja

– razotkrivena 4 ilegalna laboratorija

– zapljene čija ukupna vrijednost premašuje 11,1 milijuna eura, i to:

– 426 016 nezakonitih pakiranja nezakonitih farmaceutskih proizvoda

– 4 111 kilograma praha i sirovina

– 108 litara aktivnih sastojaka

– 174 968 bočica i ampula

– više od 4 683 426 tableta i pilula

– 4 083 kontrole dopinga provedeno na natjecanjima i izvan njih.

Farmaceutska kaznena djela sve su veća prijetnja u EU-u

Farmaceutska kaznena djela izravno utječu na zdravlje i sigurnost ljudi, budući da utječu na pojedince, zajednice i nacionalne zdravstvene sustave. Ne samo da stvaraju goleme financijske gubitke legitimnim poduzećima i potkopavaju vjerodostojnost robne marke, nego i ugrožavaju ulaganja u istraživanja lijekova.

Kako bi naglasio ovu sve veću prijetnju, Europol je izradio posebno izviješće o kriminalitetu u području intelektualnog vlasništva (IPC) usmjereno na proizvodnju farmaceutskih proizvoda i njihovo stavljanje na tržište.

Prodajom nekvalitetnih, lažno označenih ili krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, kao i proizvoda izvan zakonitog lanca opskrbe, mreže organiziranog kriminaliteta stoje iza cijelog niza nezakonitih lijekova i tvari koje se koriste za doping.

Rizik za zdravlje

Lažni lijekovi kojima se trguje u EU-u su u porastu, što uzrokuje goleme troškove za pojedinca i društvo. Europol, Ured Europske unije za zaštitu intelektualnog vlasništva (EUIPO) i Europska agencija za lijekove (EMA) udružili su se da senzibiliziraju javnost o pitanju lažnih lijekova i načinu na koji rade da bi potrošače zaštitili od ove prijetnje.

Društveni mediji i internetska tržišta, uključujući i ona s dark web-a, i dalje imaju glavnu ulogu u trgovanju krivotvorenim farmaceutskim proizvodima. Ovim se platformama pružaju razni stupnjevi anonimnosti, a budući da su usmjerene na širu javnost, počinitelje je vrlo teško identificirati.

Kupnjom lažnih lijekova plaćaju se počinitelji, riskira zdravlje potrošača i narušava gospodarstvo. Potrošače se upozorava da ne kupuju lažne lijekove, jer time ne samo da financiraju organizirani kriminalitet, nego i štete vlastitom zdravlju, navodi MUP u priopćenju.

Norveški mirovinski fond izvijestio je danas da je 2024. godinu zaključio s dobiti od 2,51 bilijun kruna (222 milijarde dolara ili 213 milijardi eura), oborivši rekord iz 2023. uz podršku snažnog rasta cijena dionica tehnoloških tvrtki, ali i upozorenje direktora da uzlet na burzama neće vječno trajati.

U 2023. fond poslovao s dobiti od 2,2 bilijuna, a godinu ranije s gubitkom od 1,64 bilijuna kruna.

“Jako dobre rezultate bilježile su posebno dionice američkih tehnoloških tvrtki”, rekao je izvršni direktor Norges Bank Investment Managementa (NBIM) koji upravlja fondom Nicolai Tangen.

Najveći prinos donijele su im dionice tehnološkog sektora, od 1,17 bilijuna kruna. Na ljestvici kompanija prvo mjesto pripalo je dionici Nvidije s prihodom od 286 milijardi kruna. Slijedi Apple sa 156 milijardi, te Amazon i Alphabet s oko 100 milijardi kruna.

Imovina od 1.8 bilijuna dolara
Fond upravlja imovinom od 1,8 bilijuna dolara i spada među vodeće svjetske investitore. Ulažu prihode od proizvodnje nafte i plina u dionice, obveznice, nekretnine i infrastrukturu za obnovljivu energiju za isplatu mirovina i drže udjele u 8659 kompanija diljem svijeta.

Povrat od ulaganja bio je pak lani manji za otprilike tri postotna boda i iznosio je 13 posto.

Povrat na ulaganja u dionice iznosio je lani 18 posto, a na obveznice jedan posto. Ulaganja u neizlistane nekretnine donijela su pak negativan prinos od jedan posto, a ulaganja u zelenu energetsku infrastrukturu od čak minus 10 posto, izvijestio je NBIM.

“Ovo neće vječno trajati”
Na kraju prošle godine dionice su činile 71,4 posto imovine, nešto više nego u 2023. Udio obveznica smanjen je za pola postotna boda, na 26,6 posto. Neuvrštene nekretnine činile su 1,8 posto imovine, otprilike kao i na kraju 2023. I udio zelene infrastrukture zadržao se na razini 2023. kada je iznosio samo 0,1 posto.

Norveška država uplatila je lani u fond 402 milijarde kruna, gotovo upola manje nego u 2023.

Izvršni direktor fonda upozorio je u srijedu da će snažnom rastu globalnih burzi kad-tad doći kraj.

“Samo želim ponovno upozoriti da ovo neće vječno trajati”, poručio je Tangen s tiskovne konferencije.

I Mercedes-Benz je odlučio osporiti carine pred Europskim sudom (ECJ), uz Teslu i BMW, rekla je glasnogovornica tvrtke u utorak.

EU je carine uveo krajem listopada, uz obrazloženje da, prema rezultatima istrage, državne subvencije jamče kineskim tvrtkama nepoštenu prednost u tržišnoj utakmici.

Najviša carina ‘odrezana’ je kineskom proizvođaču električnih automobila SAIC-u, od 35,3 posto. Slijede Geely sa 18,8 posto i BYD sa 17 posto.

Najnižu carinsku stopu Komisija je odredila za uvoz automobila koji u Kini proizvodi američki Tesla, od 7,8 posto.

Američka tvrtka podnijela je prošle srijede, zadnjeg dana roka za žalbe, tužbu protiv Komisije zbog odluke o carinama, pridruživši se Geelyju, SAIC-u i BYD-u i kineskoj komori za vanjsku trgovinu CCCME, te njemačkom BMW-u, pokazuju sudski dokumenti.

Mercedes u Kini surađuje s Geelyjem, napominje novinska agencija dpa.

Europski parlament citirao je u izvješću objavljenom u listopadu navode “više izvora da kineske tvrtke (primjerice BYD, Nio i Xpeng) još uvijek izvoze relativno malo automobila i da dvije trećine kineskog uvoza u EU čine vozila koje etablirane kompanije iz EU i SAD-a proizvode u Kini”.

Glasnogovornik Europske komisije odgovorio je na pitanje o tužbi da su „spremni braniti svoju odluku na sudu”.