Connect with us

Hrvatska

Milanović: Tenk za 25 milijuna eura bi trebao letjeti

Objavljeno

-

Predsjednik Zoran Milanović danas sudjelovao je na svečanosti na Hrvatskom vojnom učilištu “dr. Franjo Tuđman”, a tom prigodom održao je i govor kojeg prenosimo u cijelosti.

“Posebno mi je drago vidjeti značajan broj mornaričkih časnika i časnika. Kopnena vojska je naravno najveća. Svaka država ima kopno i zrak, ali nema svaka more. To je je, dakle, naš identitet i čeka nas ogroman posao u opremanju Hrvatske ratne mornarice u skladu s našim potrebama koje treba racionalno prosuditi. Taj postupak jedva da je počeo i vjerujem da ćemo se u njemu, koliko god je to moguće, osloniti na vlastite snage”, rekao je.

“Male zemlje uvijek ovise o drugima, mi smo odabrali NATO”
“Iza tog oslanjanja na vlastite snage, znamo kroz povijest, da su stajale nekakve mutne namjere, izolacionizam, odvajanje zemlje od međunarodnih tokova, politička represija. Međutim, kada je u pitanju obrambena industrija, gdje god je to moguće, a nije svugdje i nije često, treba probati razviti stvari sam. To su naša brodogradilišta, to je sve ono što bismo mogli, znanje koje imamo, ali koje, kako se kaže, piloti to zovu ‘perishable skill’, sposobnost koja se gubi ako ne vježbaš i ne radiš cijelo vrijeme”, dodao je predsjednik.

“Sklizne niz obraz kao suza na kiši i više ne znaš i ovisiš o drugima. A male zemlje u određenoj mjeri, politički, sigurnosno, uvijek na neki način ovise i o drugima. O savezima koje sklapaju, o obavezama koje preuzimaju, o tome koliko su racionalne i hladne u prosudbi svojih mogućnosti i obaveza. Tako je Hrvatska odabrala NATO savez”, rekao je Milanović.

“Tome sam posvetio prve godine, intenzivne godine svoje diplomatske službe, kao jedan među prvima, u stvari prvi u hrvatskoj diplomaciji i to nekoliko godina. I znam što je to. I to je dobro i to je za Hrvatsku jedini put. Međutim, moramo biti svjesni, moramo stalno propitivati, bez da gubimo ljudsku i savezničku lojalnost, koja mora biti konstanta, ali moramo stalno gledati stvari oko sebe”, poručio je predsjednik.

“Kad se veliki tuku, mali idu pod stol
“Govorio je Stjepan Radić, jednu od dobronamjernih i u stvari jasnih poslovica, ali ne baš do kraja izbrušenu u sadržaju, kad je rekao, ‘kad se veliki tuku, mali idu pod stol’. Da, namjera je jasna što je tim htio reći. Naravno, ne idu pod stol, pod stol idu pijanci i kukavice. Dakle, makneš se od stola i gledaš što se zbiva”, rekao je.

“Tako i države koje misle o sebi, misle na sebe i zadržavaju neprijeporno, neupitno pravo da zadnje odlučuju o svojim potezima i da zadnje odlučuju, da se njih pita što će i kako će u određenim situacijama. I to je pravo koje Hrvatskoj nitko ne može i neće oduzeti i ona ga je zadržala, bezuvjetno. Zvao se to suverenizam ili zdrava pamet”, rekao je Milanović obraćajući se pripadnicima vojske.

“Mi smo ovih dana dosta slušali o preustroju Hrvatske vojske. Dobro je da smo slušali, dobro je i da se radi. Međutim, moramo konstatirati da u ovom trenutku, kada je svijet nesiguran, nejasan, mutan, kada se stvari odvijaju pred nama, a ta filmska vrpca malo staje pa se vraća natrag pa zastaje, da mi živimo u svijetu i u savezu u kojem je oprema strahovito skupa”, ustvrdio je.

“Oprema je neobjašnjivo skupa”
“Nezamislivo skupa, prokleto skupa, neobjašnjivo skupa. Da su to ekstremni iznosi koji se danas traže i dobivaju iz određenih borbenih sustava i da je to realnost. I da si upućen na vrlo ograničen broj dobavljača, a svog nemaš. I da je mantra, odnosno diktum o 2 posto BDP-a za obranu samo računovodstvena stavka”, rekao je Milanović

“Jer za tih dva posto ili milijardu, milijardu i pol eura, možeš kupiti tisuću tenkova, a može biti da možeš kupiti dva para cipela ili jednu pušku, repetirku. To je ključna stvar. Koje sposobnosti i koja moć, na kraju krajeva, tehnološka i kinetička se tim novcem može kupiti. U svijetu u kojem borbeni zrakoplovi, koji jesu napredniji nego prije 80 godina, i to bitno, ali ne baš toliko napredniji i toliko neranjiviji da koštaju 100 milijuna dolara po komadu. Nekad ih se radilo 15 dnevno. Padali su, uništavali Njemačke i druge gradove”, ustvrdio je predsjednik.

“Tenk od 25 milijuna eura trebao bi letjeti”
“Da tenk košta 25 milijuna eura. Taj tenk, jedino što bi trebao letjeti, da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jest realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu. Ne možemo si priuštiti sve ono što bismo htjeli i nećemo nikad moći u takvim uvjetima, ali trebamo biti, reći ću, proračunati u nekim stvarima i sebični i vrlo dobro promisliti prije svake odluke jer one su dugoročne.

Brod koji se gradi, daj Bože da se završe ove koji se grade, da se porinu i da plove, i oni koji trebaju doći, se grade s vrlo, vrlo promišljenom kalkulacijom koju sposobnost dobivaš, koliko to košta, jesi li ga u stanju održavati, i tako sve ostalo”, rekao je predsjednik.

“Vojni poziv je posebniji i od svećeničkog”
“Meni je, kažem, još jednom drago da sam ovdje vidio nekoliko desetaka formiranih ljudi kojima ja ne moram kao brucošima crtati i objašnjavati što su odabrali i da je to častan poziv. Da, to je težak poziv. Vojska služi za vođenje rata. U najboljem slučaju za odvraćanje od izbijanja rata, ako je dovoljno ozbiljna i ako se takvom doživljava.

Ali u krajnjoj konsekvenci vojska jednako rat, ratna djelovanja i, nažalost, i gubitak ljudskih života pa onda i materijalnih sredstava i bogatstva nacije. To je poziv koji je po tome poseban i nema sličnoga. Čak nije ni kao svećenički, još i posebniji. Vama zahvaljujem što ste odabrali ovo”, rekao je predsjednil.

“Ljudi kalkuliraju, nesigurni su”
“I ljudi su, kao socijalna bića, evolucijski oportunisti, što je dobro. Jer nismo ni jaki, ni brzi kao lav, niti elastični kao neke druge životinje. Ali smo pametniji zato što promišljamo, što gledamo, što kalkuliramo, što je tu za nas dobro, a što nije. I to se da osjetiti u duhu vremena, u zeitgeistu.

Prije dvije i pol godine kada su Rusi upali u Ukrajinu, prvih nekoliko ceremonija dragovoljne vojne obuke u Požegi iz koje dobijamo buduće vojnike, to je temeljna obuka od dva mjeseca, nakon koje se većina tih mladih ljudi, uglavnom iz Slavonije i Dalmacije, takav je vakat, tako stvari stoje, odlučuje kasnije za vojni poziv. Taj broj je u mjesecima nakon početka te zadnje faze rata, koji traje već dugo, pao na 60-70 ljudi, od nekoliko stotina. Odjednom, ljudi nema. Ljudi su se preplašili, što je normalno. Kalkuliraju. Nesigurni su”, rekao je predsjednik.

“Bez vojnika nema vojske, to se najbolje vidi danas u Ukrajini”
“Prije nekoliko dana u petak, na pisti na postrojavanju u Požegi bilo je skoro 300 dragovoljnih ročnika. S članovima obitelji i prijateljima, to je izgledalo lijepo. Neću reći moćno, to je samo 300 ljudi. I to je još jedna tema o kojoj moramo vrlo ozbiljno i detaljno razgovarati, naravno i na tijelima koja su za to predviđena Ustavom, a tiču se vojnog roka. Naša pričuva je sastavljena od ljudi koji, ispostavilo se, stare. Svake godine imaju godinu više, a ne godinu manje. I tako su u prosjeku došli do dobi od skoro 50 godina. To nije pričuva. To nije čak ni fikcija. Bez ljudi, bez vojnika, nema vojske. To se najbolje vidi danas u Ukrajini”, rekao je.

“Tehnologija može do određene mjere, ali ako je ima i druga strana, sve se svodi na vojnika, na postrojbu i na ljude koji se u realnim uvjetima, u realnom vremenu, na terenu bore i ginu. To je nešto što vojska mora imati. Bez toga vojska ne postoji. I zato razgovor o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, koliko je to moguće u ustavnim okvirima jer Ustav tu stavlja vrlo jaka ograničenja… “, ustvrdio je.

“Prigovor savjesti se ne može izbrisati iz Ustava”
“Tako je, to je prigovor savjesti, to se ne može izbrisati iz Ustava. A tko god to kaže, neka promijeni Ustav, ali prije toga to se ne može. Onda treba motivirati dovoljan broj ljudi da se školuju pa makar bazično ili malo više od bazičnoga, da mogu biti pričuva. Jer bez pričuve Rafalei, Leopardi, to sve skupa ima puno manje smisla.

To ne može biti politička ni stranačka tema, to je tema za sljedećih 20 godina. Jer oni koji sada prođu dril bit će upotrebljivi, da tako grubo kažem, sljedećih 20 godina. Bez toga nećemo imati kopnenu vojsku. Bez toga treba tražiti rješenje, a ono postoji ako se želi razgovarati”, poručio je predsjednik.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PRIOPĆENJE DOMAĆIH METEOROLOGA: O polarnom vrtlogu, vremenu sljedećih dana i mjeseci

Objavljeno

-

By

Temperatura (°C) i visina izobarne plohe (gdam) AT 850 hPa (otrpilike 1,5 km visine) od petka 1. 11. 2024. u 1 h do ponedjeljka 4. 11. 2024. u 1 h (svakih 6 h). Izvor: ECMWF

Dolaskom hladnijeg dijela godine sve se više pažnje posvećuje prirodnim pojavama koje utječu na naše vremenske prilike. Među njima je i polarni vrtlog. Kako bismo bolje informirali javnost i odgovorili na najčešće upite, u nastavku donosimo objašnjenje polarnog vrtloga, uz prognozu za naredne dane i očekivanja za sezonu koja je pred nama, priopćeno je iz DHMZ-a:

Što je polarni vrtlog?

Polarni vrtlog ili polarna depresija je područje niskog tlaka zraka velikih razmjera s ciklonalnim kruženjem u višoj atmosferi, sa središtem obično u polarnom području. Tijekom hladnog dijela godine, zbog izraženijih razlika u temperaturi između hladnih polarnih i toplih ekvatorijalnih područja, dolazi do jačanja zapadnog strujanja srednjih visina, što posljedično dovodi i do jačanja vrtloga.
U slučaju kad strujanje u polarnom vrtlogu oslabi ili se prekine, stvore se uvjeti u kojima se hladan zrak počinje spuštati u umjerene geografske širine. Ova pojava utječe na vrijeme na cijeloj sjevernoj polutci, ponekad više na Sjevernu Ameriku, a ponekad na Europu i Aziju. Ona nije neuobičajena, događa se gotovo svake zime, moguće čak i više puta, s varirajućim intenzitetom. Dakle, radi se o prirodnom zahladnjenju, odnosno promjeni zračne mase nad našim područjem.

Slika 1. Stabilni polarni vrtlog (lijevo) i oslabljeni polarni vrtlog (desno). Preuzeto sa stranica NOAA ovdje

Razlika između polarnog vrtloga i polarne mlazne struje

Treba razlikovati polarnu mlaznu struju (engl. polar jet stream) i polarni vrtlog (engl. polar vortex), Slika 1. Polarna mlazna struja odnosi se na relativno usko područje velikih brzina (> 30 m/s) u troposferi, na visini od otprilike 9 km. Na sjevernoj hemisferi strujanje je od zapada prema istoku, odnosno zonalno. Često predstavlja granicu između zračnih masa različitih svojstava. Za razliku od nje, polarni vrtlog nalazi se na višim visinama i ne utječe uvijek direktno na vremenske prilike u srednjim geografskim širinama. U slučaju slabljenja ili prekida u strujanju polarnog vrtloga, dolazi do valovitosti polarne mlazne struje, što omogućuje prodore hladnog arktičkog zraka u niže širine.

Za blagdan Svih svetih na Jadranu sunčano, u unutrašnjosti magla

Na Jadranu će prevladavati sunčano i toplije od prosjeka za ovo doba godine. U unutrašnjosti mjestimice umjerena i povećana naoblaka, još u petak i subotu u prvom dijelu dana u nizinama često magla. U subotu (Slika 2.) dotok hladnog zraka sa sjeveroistoka, pritom će zapuhati umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na Jadranu bura, umjerena i jaka, na udare olujna. Stoga će u nedjelju danju biti osjetno svježije, a u ponedjeljak ujutro u unutrašnjosti vjerojatan je mraz pri tlu.

Sezonska vremenska prognoza za razdoblje studeni 2024. – siječanj 2025.

U sljedeća tri mjeseca očekuje se s velikom vjerojatnošću da će srednja sezonska temperatura biti uglavnom viša od prosječne. Pritom je umjerena vjerojatnost za ukupnu sezonsku količinu oborine oko prosječne. Iako se očekuje uglavnom toplije vrijeme od prosjeka, to ne znači da neće biti razdoblja s temperaturom nižom od prosječne. Isto vrijedi i za oborinu. Unatoč očekivanoj prosječnoj količini oborine, ne znači da neće biti razdoblja s manjkom ili viškom oborine.
Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala te ju izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a. U sezonskoj prognozi prognozira se vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone, a ne egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra. Pouzdanost prognoze najčešće se smanjuje što je prognostičko razdoblje dulje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.

Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.

U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).

Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.

Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.

Inercija u oročavanju depozita

No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.

“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.

Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.

Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.

“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju

Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.

Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.

Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama

HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.

Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.

“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.

Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.

U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.

Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na terminalu Jadranska vrata omogućen prihvat još većih brodova

Objavljeno

-

Završen je projekt produbljenja južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata u riječkoj luci, koji je omogućio prihvat još većih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini te je danas predstavljen na konferenciji za novinare.

Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka “Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata”, koji je obuhvatio radove na produbljenju morskog dna u duljini od 100 metara uz obalni zid južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata.

U zoni zahvata dubina mora uz obalni zid je povećana sa 11,6 metara na 16,5 metara, a projektom je dubina mora u cijeloj dužini operativne obale Kostrensko pristanište jug od 428 metara izjednačena na 14,88 metara. Time je omogućen prihvat velikih kontejnerskih brodova uz operativnu obalu u punoj dužini i prestaje potreba za njihov privez na „bovu“.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Danis Vukorepa rekao je da je to 8. završeni projekt, od njih devet koji se sufinanciraju iz europskih fondova. Naglasio je da je to bio izuzetno zahtjevan projekt te da 2020., kada je započet, ni u svijetu nije bilo tako složenih projekata.

Lučka uprava Rijeka je projekt prijavila na poziv europskog fonda CEF Blending u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, a sufinanciranje je odobreno 2018. Ukupna procijenjena vrijednost projekta je 17,4 milijuna eura, a sufinanciran je s 20 posto bespovratnih sredstava, dok je 80 posto financirano namjenskim sredstvima Lučke uprave Rijeka. Vukorepa je naglasio kako prijašnje tehničke karakteristike terminala, koje se tiču dubine ne bi zadovoljile ulazak sve većih brodova, primjerice dugačkih oko 360 metara i kapaciteta 15 tisuća kontejnerskih jednica (TEU), te da su sa donošenjem odluke o projektu i početkom radova poslali snažnu poruku brodarima kako se želi da taj terminal bude konkurentan svim terminalima na Sjevernom Jadranu.

Spomenuo je i Zagrebačku obalu u riječkoj luci, na kojoj bi sljedeće godine trebao početi s radom novi kontejnerski Rijeka Gateway terminal, ocijenivši da je na neki način kontejnerski promet preko riječke luke sada stabiliziran.

“U projektu su potrošene dvije tisuće tona željeza, 10 tisuća kubika betona, a tijekom pandemije Covida povećane su i cijene materijala, željeza, betona, no, projekt smo uspjeli završiti”, dodao je.

Vukorepa je kao sljedeći korak, kojeg će napraviti koncesionar – tvrtka Jadranska vrata, najavio pripremu studijske dokumentacije za daljnje produbljenje prema zapadu dodatnih 200 metara obale, na dubinu od 16,5 metara. Kada se to završi, povećat će se dubina i na istočnom dijelu, također na 16,5 metara, kazao je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu