Svijet
Plan pobjede je propao, bojišnica se urušava. “Zapad želi rat do zadnjeg Ukrajinca”

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tjednima je pritiskao zapadne lidere da podrže njegov takozvani Plan pobjede, za koji tvrdi da će okončati rat s Rusijom do iduće godine. No, Zelenski je dobio samo mlaku retoričku podršku. Nijedna zemlja nije pristala Ukrajini omogućiti ispaljivanje zapadnih dalekometnih raketa na vojne ciljeve unutar Rusije. Također, nijedna velika sila nije javno podržala pridruživanje Ukrajine NATO-u dok rat traje.
No, pravi cilj plana možda je domaća publika, kažu neki vojni analitičari i diplomati. Zelenski može iskoristiti svoju ustrajnost – uključujući nedavni govor u parlamentu – da pokaže Ukrajincima kako je učinio sve što može, pripremi ih na mogućnost sklapanja dogovora s Rusijom i predstavi Zapad kao prikladnog krivca, piše New York Times.
S opadajućom podrškom Zapada, gubicima na istočnom frontu i u ruskoj regiji Kursk te predstojećim američkim izborima koji bi mogli donijeti drastične promjene u politici prema Ukrajini, Zelenski možda ima malo drugih opcija.
“Mora se ponizno zalagati za plan, zauzeti stav i onda kod kuće reći da je to sada ono što moramo učiniti”, rekao je Michael John Williams, profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Syracuse i bivši savjetnik NATO-a. “Barem može reći da je pokušao. Iscrpio je sve mogućnosti”, dodao je. Ukrajinski predsjednik koristi dolazak sjevernokorejskih vojnika koji se bore uz Ruse u Kursku – što je u ponedjeljak potvrdio čelnik NATO-a – kako bi pokušao pridobiti podršku za svoj plan. Na nedavnom susretu s novinarima, Zelenski je izjavio kako nema očiglednog plana B ako Zapad ne podrži njegov plan.
SAD nezadovoljan planom
Američki dužnosnici privatno su izrazili nezadovoljstvo s planom pobjede Zelenskog, nazvavši ga nerealnim i gotovo u potpunosti ovisnim o zapadnoj pomoći.
Jedan visoki američki dužnosnik rekao je kako je Zelenski predložio “paket nenuklearnog odvraćanja” koji bi uključivao rakete Tomahawk, što je potpuno neizvedivo. Ukrajina također nije uvjerila Washington u način na koji bi koristila dugometno oružje, rekli su američki dužnosnici.
Četiri američka dužnosnika izjavila su New York Timesu da je Zelenski bio šokiran kada mu predsjednik Biden u rujnu u Washingtonu nije dopustio korištenje američkih dalekometnih raketa za napade unutar Rusije. Urušava se bojišnica
Kako Zelenski nastavlja s pritiscima, rat uzima velik danak s obje strane. Rusija postupno napreduje na istoku. Ukrajinski vojnici, od kojih su mnogi stupili u službu nakon ruske invazije u veljači 2022., iscrpljeni su. Nema dovoljno novih regruta, a oni koji se prijave često su stariji i slabo obučeni.
“Ukrajinska istočna fronta u Donjecku zapravo se urušila”, priznao je ukrajinski general-bojnik Dmitro Marčenko. “Ruske snage ušle su u grad Selidove, zapadno od grada Donjecka, i uskoro će ga potpuno zauzeti”, kazao je Marčenko. Danas je rusko ministarstvo obrane objavilo da je grad pao u ruke ruskih snaga. Ukrajina se još uvijek nije oglasila o tim tvrdnjama. Međutim, neovisni analitičari su za Kyiv Independent izjavili da je grad izgubljen.
S druge strane, Rusija također trpi teške gubitke. Američki dužnosnici izjavili su da je Rusija u rujnu izgubila više vojnika nego u bilo kojem drugom mjesecu rata. Američki i britanski vojni analitičari procjenjuju gubitke na više od 1200 dnevno.
Iako nijedna strana nije spremna za formalne pregovore, Putin često izjavljuje da je spreman na razgovore, dok ukrajinski i zapadni dužnosnici njegove ponude smatraju pozivom na kapitulaciju. Strah od svjetskog rata
Najveći cilj Zelenskog ostaje članstvo u NATO-u tijekom rata. Iako su neki saveznici NATO-a, poput baltičkih zemalja i Poljske, otvoreni za tu ideju, SAD i Njemačka protive se pozivu Ukrajini dok rat traje zbog straha da bi NATO mogao biti uvučen u sukob s nuklearno naoružanom Rusijom.
Među Ukrajincima sve više jača osjećaj nezadovoljstva prema Zapadu zbog kašnjenja vojne pomoći i osjećaja da saveznici šalju samo dovoljno oružja da Ukrajina ne izgubi. Na bojištu, frustracija s SAD-om i njegovim saveznicima je opipljiva.
Jedan pilot drona iz 57. brigade rekao je kako želi zamrzavanje trenutne linije fronta jer Ukrajinci ne mogu pobijediti Ruse samo lopatama i strojnicama. “Uskoro možda neće biti nikoga da koristi oružje koje nam daju. Jer sve što naši zapadni partneri žele jest da se borimo do posljednjeg Ukrajinca”, rekao je Jevgen Tuzov.
Svijet
U kojim zemljama medicinske sestre najbolje zarađuju i kolike su im plaće u Hrvatskoj?

Većina medicinskih sestara koje odlaze u inozemstvo poslom u potrazi su, osim za boljom plaćom, i za boljim radnim uvjetima. Znate li u kojim zemljama medicinske sestre najbolje zarađuju te kako im se plaće kreću Hrvatskoj?
1. Švicarska
Kako navodi nurse.org, Švicarska je najbolja zemlja za medicinske sestre. Iako u Švicarskoj postoji značajan nedostatak medicinskih sestara, uvjet za sve kandidate je da moraju tečno govoriti jedan od nacionalnih jezika (talijanski, francuski i/ili njemački). U tome nema iznimke.
Naravno, cijeli proces zaposlenja može potrajati nekoliko mjeseci, a on uključuje postupak dobivanja certifikata, postupak pretprovjere koji djeluje kao obvezna prijava i kontrolni popis, polaganje ispita jednog od navedenog jezika, a uz to, sve medicinske sestre moraju pohađati dodatne tečajeve za šestomjesečno naukovanje. Ovo je plaćena pozicija, ali plaća je manja od uobičajene plaće medicinske sestre.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Švicarskoj iznosi oko 102 tisuće eura.
2. Luksemburg
Zbog male veličine zemlje i zakona o poreznoj oazi, vrlo je teško dobiti posao medicinske sestre u ovoj maloj zemlji zapadne Europe. Iako je gotovo nemoguće, medicinske sestre mogu čekati godinama da se otvori pozicija.
Također je važno napomenuti da međunarodne medicinske sestre zainteresirane za rad u Luksemburgu moraju imati potrebne jezične vještine, uključujući poznavanje francuskog, njemačkog i/ili luksemburškog jezika. Na zahtjev ministra zdravstva može se provjeriti poznavanje jezika medicinske sestre na jednom od tri jezika.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Luksemburgu iznosi oko 95 tisuća eura.
3. Danska
Postoje tri različita puta za prijavu – za pojedince iz nordijskih zemalja, država članica EU-a i svih ostalih. Zanimljivo, ako ste stariji od 75 godina, ne smijete raditi kao medicinska sestra u Danskoj jer tako propisuje danski zakon.
Za one koji su zainteresirani za prijavu na natječaj, prvi korak je podnošenje sve potrebne dokumentacije o obrazovanju i kvalifikacijama. Ako se odobri, pojedinci dobivaju tri godine da ispune ostatak kvalifikacija za trajno ovlaštenje za rad u Danskoj. Glavna komponenta je ispit iz jezika. Nakon što se položi jezični dio, pojedinci moraju položiti i obuku kojom se utvrđuju kliničke vještine i komunikacijske vještine s pacijentima, pružateljima usluga i obiteljima.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Danskoj iznosi oko 85 tisuća eura.
4. Djevičanski otoci
Ako tražite opušteni otočki ugođaj, a istovremeno želite fino zarađivati, onda su Djevičanski otoci idealna lokacija za vas. Neki otoci imaju višu prosječnu plaću, poput St. Croixa. Plaća ovisi o financijskoj stabilnosti pojedinog otoka i dostupnim zdravstvenim ustanovama.
Odbor za licenciranje medicinskih sestara Djevičanskih otoka (VIBNL) nadzire sve kandidate. Prijava se mora podnijeti s obrascem za potvrdu licence, kopijama svih prijepisa i nastavnih planova tečajeva u školi za medicinske sestre, pristojbom i pismima preporuke. Nadalje, medicinske sestre su dužne položiti ispit Komisije za diplomirane inozemne medicinske sestre. Obrada provjere prijave traje najmanje 90 radnih dana.
Godišnja plaća za medicinske sestre na Djevičanskim otocima iznosi oko 81 tisuću eura.
5. Australija
Kako bi radili u Australiji, stranci moraju podnijeti zahtjev za vizu s punim radnim pravima, kao i valjanu registraciju pri AHPRA-u, odnosno Agenciji za regulaciju zdravstvenih djelatnika u Australiji. U prosjeku, to traje otprilike 4 do 5 mjeseci za obradu i procjenu.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Australiji iznosi oko 74 tisuće eura.
6. Norveška
Norveška ima jedan od najviših standarda života na svijetu, kao i zadovoljstvo poslom medicinskih sestara. No, zbog sve veće starosti stanovništva sve je veći porast zdravstvenih problema. Kao rezultat toga, postoji stalna potreba za medicinskim sestrama koje se brinu za te osobe.
Potrebno je prijaviti se putem norveškog tijela za registraciju zdravstvenog osoblja (SAK) i podnijeti odgovarajuću dokumentaciju. Pojedinci također moraju položiti ispit iz norveškog jezika. Tečajevi se održavaju online za strance. Postoji i jednogodišnji program obuke koji većina međunarodnih medicinskih sestara mora proći prije dobivanja licence.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Norveškoj iznosi oko 70,5 tisuća eura godišnje.
7. Dubai
Ovo je trenutačno jedno od najbogatijih i najraskošnijih mjesta na svijetu, a tamo su plaće međunarodnih medicinskih sestara ozbiljno porasle. Medicinske sestre koje rade u Dubaiju imaju strože ugovorne uvjete nego u drugim zemljama. Medicinske sestre moraju živjeti u bolničkom smještaju i nudi im se mala životna naknada. Većina također mora potpisati minimalno jednogodišnji ugovor.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Dubaiju iznosi oko 70 tisuća eura.
8. Kanada
Tu postoji nekoliko upravnih tijela, ovisno o pokrajini ili teritoriju gdje ćete raditi. U Britanskoj Kolumbiji, Ontariju i Novoj Škotskoj, sve kategorije medicinskih sestara regulirane su jednim fakultetom. U svim ostalim pokrajinama i teritorijima, svaka kategorija medicinskih sestara ima svoje regulatorno tijelo. Međunarodni kandidati moraju dobiti licencu od odbora nakon niza provjera i ispita, a postupak registracije može trajati od 3 do 18 mjeseci.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Kanadi iznosi oko 67 tisuća eura.
9. Irska
Medicinske sestre koje žele raditi u Irskoj moraju biti registrirane pri Odboru za medicinske sestre i primalje Irske (NMBI). Odbor naglašava da se medicinske sestre ne bi trebale preseliti u Irsku dok se ne donese odluka o akreditaciji. Također je važno ne prijavljivati se za posao ili raspitivati o radnom mjestu prije nego što dobijete potvrdu od odbora.
Kako bi se kvalificirali, zainteresirani kandidati moraju ispuniti online informacijski paket, proći provjeru, uzima im se otisak prsta te moraju položiti ispit znanja engleskog jezika.
Godišnja plaća za medicinske sestre u Irskoj iznosi oko 62 tisuće eura.
10. Italija
U Italiji je također povećana potražnja za medicinskim sestrama. Polaganje ispita iz talijanskog jezika je nužno. Godišnja plaća za medicinske sestre u Italiji iznosi oko 53 tisuće eura.
Hrvatska
Prosječna mjesečna plaća za više medicinske sestre u Hrvatskoj iznosi oko 1.300 eura. Raspon plaće za više medicinske sestre iznosi kod većine zaposlenika između 1.160 i 1.422 eura. U usporedbi s ostalim spomenutim državama, godišnja plaća za medicinske sestre u Hrvatskoj je daleko manja i iznosi oko 15.600 eura.
Svijet
Tko će naslijediti papu Franju? Već se spominju favoriti, jedan je njegov miljenik

Papa Franjo se već nekoliko dana bori s dvostrukom upalom pluća i bronhitisom. Iako liječnici tvrde kako je izvan životne opasnosti, stanje je i dalje ozbiljno. Zbog toga se već počelo nagađati o tome da će podnijeti ostavku.
Posljednji papa koji je podnio ostavku bio je njegov prethodnik, Benedikt XVI. Rijetkost je, naime, da poglavar Katoličke crkve podnosi ostavku. U najvećem broju slučajeva oni vladaju doživotno.
No, ako se zaista dogodi da papa Franjo zbog lošeg zdravlja podnese ostavku ili, pak, premine, Vatikan će sazvati papinsku konklavu, u kojoj će se okupiti kardinalski zbor koji bira sljedećeg papu. S obzirom na to da glasati mogu samo kardinali do 80. godine života, pravo glasa trenutno ima 138 od ukupno 252 kardinala iz cijelog svijeta. Njih, pak, na doživotni mandat, bira upravo papa, prenosi tportal.
Svakog dana konklave se održavaju četiri kruga glasanja, a sve traje dok jedan kandidat ne dobije dvije trećine glasova. S obzirom na ozbiljno stanje pape Franje već se počelo raspravljati o njegovim potencijalnim nasljednicima, a Independent je izdvojio nekoliko favorita.
Pietro Parolin
Kardinal Pietro Parolin je ujedno i državni tajnik Vatikana. Ovaj 70-godišnjak iz Veneta na toj je dužnosti od 2013. Zahvaljujući svom položaju, najviše je rangiran u izbornoj konklavi. U političkim pitanjima je umjeren.
Peter Erdö
Mađarski kardinal je pobožni marijanac, što znači da svoje mise posvećuje Djevici Mariji. Kardinal je od 2003. godine, kada mu je tu čast dao papa Ivan Pavao II. Spada u red konzervativnijih visokih svećenika. On se, naime, protivio tome da razvedeni ili ponovno vjenčani katolici primaju svetu pričest, a primanje izbjeglica je usporedio s trgovinom ljudima.
Luis Antonio Tagle
Filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je, pak, potpuna suprotnost mađarskom kolegi. On je, naime, otvoreno podržao homoseksualce i po svojim je svjetonazorima sličan papi Franji. Otvoreno je kritizirao Crkvu zbog stava prema homoseksualcima, neudanim majkama te razvedenima i ponovno vjenčanima.
Inače, riječ je o sedmom kardinalu s Filipina te proprefektu za odjel prve evangelizacije dikasterija za evangelizaciju. Kardinalom ga je proglasio papa Benedikt XVI.
Matteo Zuppi
Talijanskog svećenika Mattea Zuppija papa Franjo je proglasio kardinalom 2019. godine. Štoviše, smatraju ga njegovim miljenikom.
Od svibnja 2022. je predsjednik talijanske Biskupske konferencije. Poznat je po mirovnim putovanjima u Ukrajinu, ali i po posjetu SAD-u gdje se sastao s Joeom Bidenom. Kao i Tagle, ima pozitivan stav prema LGBTQ zajednici.
Raymond Leo Burke
Američki kardinal Raymond Leo Burke opisan je kao glas tradicionalizma unutar Crkve, stoga ne čudi da je javno kritizirao liberalne poglede aktualnog pape, naročito po pitanju rastavljenih i ponovno vjenčanih vjernika.
Euharistiju bi uskratio i katoličkim političarima koji podržavaju legalne pobačaje, a novi jezik crkve oko oko umjetne kontracepcije, građanskih brakova i homoseksualaca smatra neprihvatljivim. Kardinalom ga je 2010. proglasio papa Benedikt XVI.
Svijet
Zbog Trumpovog poteza veći rizik od širenja opasne bolesti: “Pitanje je kada će se dogoditi nova epidemija”

Dok Trumpova administracija demontira Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAid) i povlači se iz financiranja globalnih napora u javnom zdravstvu, mpox – ranije poznat kao majmunske boginje – je u većem riziku od širenja i postajanja globalne hitne situacije, upozoravaju humanitarni radnici i stručnjaci za javno zdravstvo.
“Prava je pogreška ne učiniti sve što možemo kako bismo ovo kontrolirali dok još imamo priliku”, rekao je Stephen Morse, profesor epidemiologije na Sveučilištu Columbia, specijaliziran za procjenu rizika od zaraznih bolesti. “Povlačenje unatrag samo će pogoršati situaciju.”
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je mpox globalnom zdravstvenom hitnom situacijom u kolovozu prošle godine, dok su slučajevi rasli u Demokratskoj Republici Kongo (DRK) i širili se na susjedne afričke zemlje. USAID je radio na suzbijanju virusa putem cijepljenja, testiranja i nadzora na terenu. Prošle godine USAID i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donirali su 55 milijuna dolara hitne pomoći.
Međutim, radnici USAID-a upoznati s odgovorom agencije na mpox kažu da sav taj novac nije bio dodijeljen i sada je zamrznut zbog odluke administracije da zaustavi gotovo svu humanitarnu pomoć, piše Guardian.
Osim zamrzavanja financiranja, USAID-ovi radnici evakuirani su iz zemlje krajem siječnja, prema sudskim dokumentima. Do prije nekoliko tjedana, Sjedinjene Američke Države bile su vodeće u koordiniranju odgovora na epidemiju.
Zamrzavanje pomoći
Jedan zaposlenik USAID-a, koji je želio ostati anoniman zbog straha od odmazde, rekao je da su na sastancima planiranja svi pogledi bili uprti u USAID: “Što ćete vi učiniti? Svi su izgubljeni u ovom trenutku.”
Zamrzavanje pomoći znači da su neke provincije u DRK, koje se u potpunosti oslanjaju na USAID-ova sredstva, ostale bez ikakvih resursa za suzbijanje virusa, rekao je zaposlenik.
“Radili smo na stvaranju održivog sustava koji ne samo da bi odgovorio na trenutno izbijanje mpoxa, već bi mogao biti korišten u budućnosti za bilo koju drugu epidemiju, a sada nismo sigurni hoće li to uspjeti”, rekao je drugi zaposlenik USAID-a upoznat s odgovorom na mpox.
“Baš kao i s povećanjem slučajeva ebole i virusa Marburg u susjednim zemljama, nije pitanje hoće li se nova epidemija dogoditi u DRK-u, već kada i koliko će zemlja biti spremna.”
Rizik od globalnog širenja
Stručnjaci upozoravaju da prekid resursa za suzbijanje trenutne epidemije samo povećava šanse da se mpox proširi u više zemalja.
“Katastrofa i nesreća su prikladne riječi za zatvaranje USAID-a. To ne pogađa samo ljude u inozemstvu, već postoji mogućnost da se mpox ili sljedeća pandemija prošire i na Sjedinjene Države”, rekao je istraživač zaraznih bolesti sa sjedištem u SAD-u, koji je želio ostati anoniman zbog projekata s Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) i CDC-om.
Globalna epidemija mpoxa 2022. godine dovela je do više od 100.000 slučajeva u 122 zemlje i označila prvi put da se bolest proširila izvan središnje i zapadne Afrike. Ta je epidemija uglavnom suzbijena zahvaljujući širokoj kampanji cijepljenja.
Najnovije izbijanje u DRK je drugačiji soj virusa od onog koji je uzrokovao epidemiju 2022. godine.
Američki državni tajnik Marco Rubio izdao je smjernice da se humanitarna pomoć koja spašava živote – uključujući hranu i lijekove – još uvijek može odobriti putem izuzeća unatoč zamrzavanju financiranja. USAID-ovi zaposlenici rekli su da traže izuzeće za nastavak programa suzbijanja mpoxa u DRK-u, ali ono još nije odobreno.
Iako su dužnosnici Trumpove administracije izjavili da im je cilj smanjiti nepotrebnu potrošnju i prijevare, istraživači javnog zdravstva kritizirali su brzinu i žestinu rezova.
“Ako ćete provoditi ovakve rezove, morate biti pažljivi”, rekao je Amesh Adalja, profesor na Bloombergovoj školi javnog zdravstva Sveučilišta Johns Hopkins.
“Ne možete imati ovakvu nepredvidivost ako pokušavate voditi program kontrole bolesti.”
Mnoge organizacije ovise o financiranju USAID-a. Kada se to povuče, objasnio je Adalja, “odlučivanje o raspodjeli cjepiva, strategijama testiranja, postaje teže jer nedostaje stručni input, što otežava napore za kontrolu bolesti”.
Pravni izazovi i osobne posljedice
Iako su mnogi USAID-ovi programi i dalje zaustavljeni, budućnost agencije i dalje je predmet sudskih sporova. Savezni sudac prošlog je četvrtka presudio da zamrzavanje pomoći mora biti privremeno obustavljeno i dao vladi pet dana da se povinuje odluci. Radnici humanitarnih organizacija rekli su da je ta presuda stvorila konfuziju oko ponovnog pokretanja programa koji bi mogli ponovno biti ukinuti u kratkom roku, piše Guardian.
USAID-ovi zaposlenici rekli su da su posljednjih tjedana najviše zabrinuti oko pronalaženja načina da nastave svoj rad, ali su također osobno pogođeni, prema sudskim dokumentima.
Tri USAID-ova radnika opisala su kaos tijekom povlačenja iz Demokratske Republike Kongo 28. siječnja u sklopu savezne tužbe podnesene od strane sindikata državnih zaposlenika. Nakon što su izbili prosvjedi u Kinšasi, veleposlanstvo je izdalo nalog za evakuaciju. No, s obzirom na zamrzavanje strane pomoći, zatvorene urede u Washingtonu i kolege na administrativnom dopustu, USAID-ovi zaposlenici imali su malo komunikacije i morali su sami financirati svoje evakuacije.
Radnici su opisali kako su s obiteljima stavljeni u čamce s dovoljno mjesta samo za ručnu prtljagu, ostavljajući kućne ljubimce i većinu svojih stvari iza sebe. Sada, natrag u Washingtonu, njihove karijere ostaju neizvjesne.
“Zbog ekstremnog stresa, tjeskobe i nedostatka sna uzrokovanih brigom za osoblje, partnere i situaciju u DRK-u, a bez mogućnosti da odgovorim kako bih inače učinila, doživljavam ozbiljne zdravstvene posljedice”, izjavila je zaposlenica USAID-a pod pseudonimom Nancy Doe u sudskom podnesku od 11. veljače.
Profesor Morse s Columbia Universityja upozorava da američko povlačenje iz WHO-a, uz zatvaranje USAID-a, predstavlja “dvostruki udarac”.
“Ako se sami zaslijepimo i svežemo si ruke, nećemo biti sigurniji”, rekao je Morse. “Samo ćemo biti manje svjesni što nas ubija ili čini bolesnima.”
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
TEŠKA PROMETNA U BILJANIMA / U bolnici preminula 31-godišnjakinja
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
FOTOGALERIJA IZ KARINA / Misno slavlje za domovinu na 32. godišnjicu razaranja franjevačkog samostana u Karinu