Peteročlano Prosudbeno povjerenstvo za najbolji književni putopis za 2024. godinu (u sastavu Milana Bešlića (predsjednika), Davora Šalata, Vesne Vlašić, Anite Katić i Dijane Klari), donijelo je jednoglasnu odluku – pobjednik Književnog natječaja „Matko Peić“ je književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić sa svojim putopisom Jesen u Lubliniecu.

Natječaj za nagradu „Matko Peić“ raspisala je Gradska knjižnica Požega uz potporu Grada Požege. Na Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku u 2024. godini „Matko Peić“ pristigla su ukupno 62 rada.

Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku „Matko Peić“ provodi se u spomen najvažnijem hrvatskom putopiscu 20. stoljeća Matku Peiću, s ciljem poticanja književnog stvaralaštva te popularizacije putopisa kao književne forme. Pokretanjem natječaja, za jedan od najstarijih književnih žanrova, Požega kao rodni grad Matka Peića ističe značaj tog velikog hrvatskog književnika.

Svečano proglašenje pobjednika Književnog natječaja „Matko Peić“ održano je u srijedu, 30. listopada 2024. godine, u 18 sati na Galeriji svjetlosti Gradske knjižnice Požega. Pobjedniku Tomislavu Marijanu Bilosniću uručena je novčana nagrada i kiparsko djelo Matko Peić akademskog kipara Krune Bošnjaka. Nagradu Bilosniću uručili su gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić, književnik i književni kritičar Milan Bešlić, predsjednik povjerenstva i Aleksandra Šutalo, ravnateljica Gradske knjižnice Požega.

Na svečanom proglašenju pobjednika književni kritičar Milan Bešlić održao je predavanje o književnom značaju Matka Peića s posebnim naglaskom na književnu formu putopisa. O nagrađenom putopisu Tomislava Marijana Bilosnića, Bešlić je kazao: „Povjerenstvo je donijelo jednoglasnu odluku na slijedećem činjenicama. Putopis Tomislava Marinjana Bilosnića Jesen u Lublinecu pisan je majstorskim perom na tradicijskim premisama hrvatske putopisne književnosti ulančavajući svoj prilog u baštinske vrijednosti. Ono pak što je naročito utjecalo na odluku jest činjenica da je tekst putopisa koncipiran na premisama koje definiraju njegova žanrovska obilježja: dakle, jasno markiranje prostora kroz kojega putopisac prolazi, kojega, čitajući putopis, upoznajemo u njegovim obilježjima, tipičnostima krajolika i podneblja, zatim, gradove i mjesta koje nam putopisac slikovnim opisima zorno predočuje…. Našu odluku učvrstila je i poveznica s Matkom Peićem kojega putopisac Bilosnić izravno uvodi u tekst i poentira s citatom iz njegova putopisa, potom, i po tome, što asocijativno tangira znameniti Peićev putopis Jesen u Poljskoj. Prevagu našoj odluci donijeli su i sugestivni opisi flore i faune, životinja i ptica otkrivajući živopisnu likovnost u prostoru grada zrcalnim odsjajima boja u širokom kolorističkom i tonskom rasponu o čemu najbolje govori činjenica da je putopisac vizualizirao putopis gotovo peićevskom sugestivnošću koja je energijom teksta i minucioznim opažanjem otkrivala iznimne putopisne vrijednosti teksta. Prvi dobitnik ove značajne književne nagrade Tomislav Marijan Bilosnić održao je prigodno

slovo o putopisu kao književnoj formi i svom putopisnom djelu. Bilosnić je među ostalim

kazao: „Danas primiti prvi, prvu književnu, putopisnu nagradu s imenom Matka Peića, gotovo da znači biti neskroman. Govoreći Vam hvala, mislim na ritam srca, ritam koraka, ritam disanja, na Peićev zvjezdani govor o zemaljskome. Kada kažem čast mi je, mislim na trajno trajanje trajnoga, na Peićeve dȕge nad ravnicom. Spomenem li obvezu kojom me obvezuje ova nagrada, to je kao da govorim o sadašnjoj prošloj budućnosti, o Peićevim znakovima mahovine na putu kao znakovima sferâ. Valovi ovog trenutka, tako za mene postaju oluje vremena.

Konačno, svaki je putopisac rječiti pjesnik, pa takvu priliku dopustite i meni. Neka u ovom zrcalnom ogledalu zasvijetle i Peićeve „širine Slavonije“, neka se zarumeni kamen požeškoga šetališta, jer svaki dobri putopis sadrži u sebi nešto od baroka, baš kao što je sakralna, kulturna jezgra grada Požege“.  

Bilosnić je potom Gradskoj knjižnici u Požegi poklonio osam svojih putopisnih knjiga (Put za Casablancu, Put za Barcelonu, Mediteranski putopis, Put u Europu, Put u Kotare, Put u Uzbekistan, Put u Havanu, Put u Andaluziju). Svečanosti dodjele nagrade !Matko Peić“ pridonijeli su nastupi učenika Glazbene škole Požega.

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić osnovao je Ured za medije Zadarske nadbiskupije u četvrtak, 31. listopada i predstojnicom toga Ureda imenovao Ines Grbić, novinarku Zadarske nadbiskupije.

Dekretom osnivanja Ureda za medije i imenovanjem njegove predstojnice, nadbiskup Zgrablić razriješio je Grbić službe tajnice Tiskovnog ureda Zadarske nadbiskupije na koju je bila imenovana 28. kolovoza 2002. godine.

Nakon 22 godine novinarskog rada Grbić i njene službe u odnosima s javnošću Zadarske nadbiskupije, nadbiskup Zgrablić povjerio je Grbić službu voditeljice Ureda za medije Zadarske nadbiskupije „imajući u vidu“ njen „dugogodišnji rad u Tiskovnom uredu Zadarske nadbiskupije“ te u kontekstu sve intenzivnijeg medijskog rada i tempa koji je u suvremeno doba tehnološkog razvoja, načelno i izvršno operativno, nadišao termin i stvarnost Tiskovnog ureda. Naime, prije dva desetljeća kad je Tiskovni ured osnovan, rad u medijima primarno i dominantno poistovjećivao se s radom u tisku, kao prevladavajućem informativnom mediju.

Nadbiskup Zgrablić osnovao je Ured za medije „imajući na umu važnost medija, digitalni razvoj komunikacije i njihov utjecaj na cjelokupni društveni i crkveni život te snagu prikladnog sredstva evangelizacije i pastoralnog djelovanja“, a u sastavu Ureda za medije će djelovati i Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije.

„Ured za medije Zadarske nadbiskupije, kao pastoralno tijelo, namijenjeno je djelovanju na području medija (tisak, radio, TV, mrežna stranica Zadarske nadbiskupije, društvene mreže i platforme itd.), sa zadaćama pomoćnog sredstva u evangelizaciji te poticanja i usmjeravanja komunikacije različitih pastoralnih inicijativa na području Nadbiskupije“, piše nadbiskup Zgrablić u dekretu imenovanja predstojnice Ureda, navodeći niz konkretnih zadaća u nadležnosti Ureda, a Grbić ih je već praktično ostvarivala i u potpunosti kreirala i u dosadašnjem radu Tiskovnog ureda.

Među zadaćama Ureda nadbiskup Zgrablić ističe nastavak uspješne i kvalitetne suradnje s crkvenim medijima na nacionalnoj razini, navodeći ih poimence: IKA, HKR, HKM, Glas Koncila i Laudato TV, zatim doprinos „oblikovanju javnog mnijenja u Crkvi i društvu u duhu evanđeoske poruke i Učiteljstva Crkve, suradnju s medijima izvan-crkvenog informativnog djelovanja, stvarati prostore za koordinaciju, komunikaciju i dijalog unutar pastoralnih tijela Nadbiskupije, senzibilizirati, poticati i usmjeravati komunikaciju različitih pastoralnih inicijativa na području Nadbiskupije“ te druge zadaće u „promicanju medijskog odgoja za promicanje istine te razumno i odgovorno korištenje sredstava društvene komunikacije“.

„U vremenu u kojem živimo, novi digitalni razvoj u komunikaciji doživljava ubrzano širenje koje snažno utječe na kulturu svijeta u cjelini. Nema mjesta gdje se ne osjeća utjecaj medija na vjerske i moralne stavove, na političke i društvene sustave, na obrazovanje i kulturu. Razvoj i utjecaj `umjetne inteligencije` sa svojim prednostima i opasnostima sve više utječe na cjelokupni život čovjeka“, poručuje mons. Zgrablić u dekretu o osnivanju Ureda za medije, ističući da mediji imaju informativnu, ali i formativnu ulogu u životu korisnika medija.

U skladu s aktualnim trenutkom u Crkvi i društvu, i s već dokazanom profesionalnom praksom, Dekretom o imenovanju predstojnice Ureda za medije nadbiskup Zgrablić formalno potvrđuje te u skladu s načinom službenog djelovanja Crkve i de iure vrednuje sve što je Grbić de facto radila u protekle 22 godine, a što je sada priznato i u formi institucionalnog dekreta.

U opisu rada Ureda, nadbiskup Zgrablić poziva se na crkvene dokumente koji govore o važnosti i radu medija u službi Crkve, kao što su Dekret o sredstvima društvene komunikacije ‘Inter Mirifica’ i pastoralna uputa ‘Aetatis novae’ Papinskog povjerenstva za sredstva društvenog priopćavanja. Nadbiskup podsjeća na poruku pape Pavla VI.: „Crkva bi se osjećala krivom pred svojim Gospodinom, kad ne bi upotrijebila ova moćna sredstva koja ljudska inteligencija svakim danom čini sve savršenijima“.

U Dekretu o osnivanju Ureda za medije, mons. Zgrablić navodi i poticaje pape Franje koji „medije promatra kao obvezu koju ne možemo podcijeniti i kao moćno sredstvo za promicanje zajedništva i dijaloga unutar ljudske obitelji te poziva da se digitalnom prostoru pusti više mjesta kako bi se dalo značajni doprinos širenju kulture mira utemeljene na evanđelju“.

Nadbiskup Zgrablić podsjeća i na poruku pape Franje za Svjetski dan društvenih komunikacija za 2024. godinu posvećenu temi umjetne inteligencije, u kojoj Papa kaže da u našoj epohi „koja se izlaže riziku biti bogata tehnologijom i siromašna ljudskošću, naše promišljanje mora započeti od ljudskog srca. Samo usvajajući duhovan način gledanja, samo ako ponovno steknemo mudrost srca, možemo proniknuti i tumačiti tu novost koju sa sobom nosi naše doba i otkriti put do istinski ljudske komunikacije“.

Mons. Zgrablić ističe i potrebu sinodalnosti, opet citirajući papu Franju koji želi „da se međusobno slušamo i rastemo u svijesti da sudjelujemo u zajedništvu (sinodalnosti) koje nam prethodi i uključuje nas. Na taj način će biti moguće oblikovati sve simfoničniju Crkvu, čije se jedinstvo izražava u skladnoj i svetoj polifoniji“.

„S Vašim bogatim iskustvom rada u medijima, vjerujemo da ćete uspješno voditi djelovanje Ureda za medije u duhu i sukladno Odluci o osnivanju Ureda za medije Zadarske nadbiskupije“, piše mons. Zgrablić u dekretu imenovanja Grbić predstojnicom Ureda. Mons. Zgrablić zahvalio je Grbić „na dosadašnjem radu u korist Zadarske nadbiskupije“ i na njen rad „zamolio zagovor Majke Marije, sv. Stošije i drugih zaštitnika i Božjih ugodnika Zadarske nadbiskupije“.

Za vrijeme svoje službe zadarskog nadbiskupa, mons. Zgrablić inicirao je izradu nove, u cijelosti redizajnirane službene stranice Zadarske nadbiskupije koja je dobila suvremeni, estetski, pregledni i dostojanstveni način predstavljanja događaja u životu mjesne Crkve.

Na inicijativu mons. Zgrablića otvorena je i Facebook stranica Zadarske nadbiskupije putem čijeg djelovanja su vijesti o događanjima u Zadarskoj nadbiskupiji ostvarili dodatni doseg u svojoj preglednosti i dostupnosti čitateljima, čije je vođenje također povjereno Uredu za medije. Brojne su povratne pozitivne reakcije njenih pratitelja koji su dobili zajedničko, digitalno mjesto svoga izvora informiranja o životu u mjesnoj Crkvi, uz druge prigodne duhovne poticaje koji prate život Crkve, u riječi, slici, foto – galerijama i video zapisima s različitih događaja; to vjernicima prenosi doživljaj i povezuje ih s mjestom i duhom održavanja različitih pastoralnih inicijativa u mjesnoj Crkvi, pa i putem javljanja uživo. Analitički podaci Facebook stranice Zadarske nadbiskupije pokazuju stalni rast u posjećenosti i čitanju njenih sadržaja. Facebook stranica Zadarske nadbiskupije prenosi također obavijesti iz župa i ustanova Zadarske nadbiskupije, bivajući tako platformom koja, u duhu sinodalnosti, na jednom mjestu povezuje i objedinjuje informacije o župnim događajima. Na taj način pruža podršku različitim aktivnostima u župama dajući im preglednost i doseg i na razini Nadbiskupije kojoj je, kao stvarnosti u životu Crkve, imanentno povezivati vjernike i stvarati eklezijalno zajedništvo.

Nadbiskup Zgrablić osobno je uručio dekret Grbić u četvrtak, 31. listopada, u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru, u nazočnosti don Marina Batura, kancelara Zadarske nadbiskupije i don Tina Vidova, tajnika nadbiskupa Zgrablića. Tom prigodom nadbiskup se i osobno obratio Grbić prigodnim riječima. Izrazio je podršku i poštovanje novinarskom radu čije djelovanje, baš i iz života Zadarske Crkve, prate brojni na različitim medijskim platformama. Zahvalio joj je na dugogodišnjem plodnom i prepoznatljivom radu u predstavljanju crkvenog, pastoralnog, duhovnog života Zadarske nadbiskupije na području mjesne Crkve i na nacionalnoj razini te je ohrabrio u daljnjem medijskom djelovanju.

Danas u unutrašnjosti u prvom dijelu dana česta magla i niski oblaci, ponegdje uz rosulju, a potom sunčanije. Na Jadranu pretežno sunčano, ujutro lokalno uz mogućnost za maglu. Vjetar na kopnu slab, duž obale do umjerena bura i sjeverozapadnjak. Najviša dnevna temperatura većinom od 14 do 19, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije i Istre od 20 do 24 °C.

U subotu u unutrašnjosti djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom, a noći i ujutro još često magla. U drugom dijelu dana lokalno može biti i vrlo malo kiše, uglavnom u gorskim područjima. Na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije i Istre pretežno sunčano, a vjerojatnost mjestimične jutarnje magle najveća je u Istri. Na kopnu će zapuhati umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na istoku sjeverozapadni. Na Jadranu slab i umjeren sjeverozapadnjak, a u drugom dijelu dana bura u jačanju na jaku, podno Velebita u noći i olujnu. Najniža jutarnja temperatura većinom od 3 do 8, na moru između 10 i 15 °C. Najviša dnevna temperatura od 12 do 17, duž obale i u Zagori između 19 i 23 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Na Jadranu pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom, u subotu ujutro lokalno moguće i maglom. U unutrašnjosti djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom te uglavnom suho, a u ponedjeljak sunčanije. Magle će biti još uglavnom u prvom dijelu subote. Na kopnu će tijekom vikenda prolazno zapuhati umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na moru će nakon sjeverozapadnjaka, u subotu zapuhati jaka i olujna bura, a u ponedjeljak slabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. U subotu temperatura bez veće promjene, a potom hladnije, idući tjedan na kopnu ujutro i uz mraz.