Osigurana su financijska sredstva za Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja i u 2025. godini. Ove dobre vijesti objavila je Vlada RH sredinom siječnja, dok je Sporazum za nastavak ovog hvalevrijednog projekta u Opću bolnicu Zadar donio pomoćnik ravnatelja za kvalitetu, Nediljko Jović, dr.med.

Sporazum je sklopljen između Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te 34 zdravstvene ustanove iz svih hrvatskih županija.

„Najviše hrvatskih branitelja danas se nalazi u rizičnim dobnim skupinama u kojima započinje intenzivniji porast kroničnih bolesti, a na koje se značajno može utjecati preventivnim aktivnostima. Stoga su ovi pregledi usmjereni ka prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih te onkoloških bolesti – onih od kojih pobolijeva i umire najviše hrvatskih branitelja“, rekao je ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je svim ravnateljima i zdravstvenim djelatnicima koji svesrdno, uz redovne poslove, provode i preventivne preglede hrvatskih branitelja.

„Nije to jednostavno, postoji jasan razlog zašto se to radi upravo u zdravstvenim ustanovama odnosno u bolnicama. Visoka je vjerojatnost da su to osobe u životnoj dobi koje već imaju određene bolesti i tu se ne radi o isključivo preventivnom pregledu da se nađe bolest, nego da se nađe i potencijalna komplikacija već postojeće bolesti“, kazala je.

Program se provodi od 2016.godine i bilježi jako dobar odaziv. Do danas je, na nivou cijele države, na pregledu bilo 123 tisuće branitelja. Što se Zadarske županije tiče, u odnosu na 2023. kada je u našoj ustanovi obavljeno 1005 pregleda, bilježimo blagi porast. Tako se u 2024.godini pozivu za sistematske preglede odazvalo njih 1037. Kod 282 branitelja utvrđene su nove dijagnoze (bolesti kardiovaskularnog sustava, bolesti jetre, bubrega…)

Iz Ministarstva najavljuju i kako je u planu uvođenje niskodoznog CT za rano otkrivanje karcinoma pluća. Ova je pretraga braniteljima dostupna u OB Zadar još od ove jeseni.

„Umjesto običnog rendgena radi se niskodozni CT. Tako možemo popratiti probleme ne samo pluća nego i probleme krvožilnog sustava.“, kazao je ravnatelj Željko Čulina, dr.med.

Pozivi za sistematske preglede braniteljima stižu na kućnu adresu. Ukoliko ne dobiju poziv, sve informacije mogu dobiti na 023/313-970.

Upisi djece u prvi razred osnovne škole za školsku godinu 2025./2026. provest će se elektroničkim putem korištenjem Nacionalnog informacijskog sustava upisa u osnovne škole.

Upis će se provesti prema Planu upisa Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije, a sukladno odredbama članka 17. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN RH broj 87/08, 86/09, 92/10, 105./10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20,151/22 i 156/23)  i članka 5. Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (NN RH broj 67/14 i 63/20).

Školski obveznici upisa su:

• djeca rođena od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. godine
• djeca kojima je za školsku godinu 2024./2025. rješenjem odgođen upis u prvi razred osnovne škole
• iznimno se mogu upisati i djeca rođena od 1. travnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine za koju roditelj/skrbnik želi ostvariti pravo na prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole.

Prijavu odnosno zahtjev roditelja za upis djece u prvi razred osnovne škole za školsku godinu 2025./2026. podnosit će se kako slijedi:

• prijave za redovan upis djece s teškoćama u razvoju (TUR) – od 01.02.2025. do 15.04.2025. godine
• zahtjevi za prijevremeni upis ili privremeno oslobađanje od upisa u prvi razred – od 15.02.2025. do 31.03.2025. godine
• prijave za redovan upis – od 15.02.2025. do 15.03.2025. godine.

Roditelji će moći podnijeti prijavu za upis djeteta u prvi razred osnovne škole preko poveznice https://osnovne.e-upisi.hr/

U sustavu će roditeljima biti vidljivi opći podaci o djetetu i škola na čijoj se listi školskih obveznika dijete nalazi prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta.

Odmah po podnošenju prijave roditelji će moći odabrati mogućnosti koje im se nude u dodijeljenoj školi (npr. izborne predmete, komercijalni program – produženi boravak i sl.).

Također, ako imaju razloga za to, roditelji će prilikom podnošenja prijave moći izraziti želju za upis u drugu školu od one kojoj dijete pripada prema upisnom području. Upisom djece iz drugih upisnih područja ne smije se narušiti optimalan ustroj rada škole i ne smije se onemogućiti upis obveznicima koji pripadaju upisnom području škole.

S obzirom da se u sustav za elektroničke upise u osnovne škole ulazi preko portala e-Građani, roditelji koji nemaju vjerodajnice za ulazak u portal moraju se javiti školi kojoj pripadaju prema upisnom području koja će prijavu za upis njihovog djeteta izvršiti umjesto njih.

Za sve ostale informacije, termine testiranja u školi, liječničke preglede i laboratorijske pretrage potrebno je pratiti mrežne stranice škole kojoj dijete pripada prema upisnom području.

Susret čitača Zadarske nadbiskupije održan je u katedrali sv. Stošije u Zadru u ponedjeljak, 27. siječnja, povodom proslave Nedjelje Božje riječi.

Don Dario Tičić, predstojnik Povjerenstva za liturgijski pastoral i crkvenu glazbu Zadarske nadbiskupije koje je organiziralo taj susret, rekao je da Božja riječ nije tekst koji je samo jedanput napisan, nego, kroz tu riječ Bog nama u našem vremenu i životu djelatno govori. „Isus Krist nas potiče da Božju riječ prihvaćamo i od te Riječi živimo. Nismo mi vlasnici toga teksta, treba ga razumljivo čitati. Čitač treba razumjeti tekst i prenijeti tako da ga i drugi razumiju“, rekao je don Dario. Istaknuo je i neke praktične upute kod čitanja, npr., kad čitač ide čitati, ne naklanja se pred svećenikom, nego pred oltarom, jer oltar predstavlja Isusa Krista, kao i da osoba dolazi čitati nakon Zborne molitve na misi. Don Dario je podsjetio kako je mons. Marijan Oblak, dok je bio pomoćni zadarski nadbiskup, predložio na Drugom vatikanskom koncilu na kojem je sudjelovao, da Božji narod i svećenici mole zajedno na misi Oče naš, što je i prihvaćeno na razini sveopće Crkve. Don Dario je zahvalio svima na službi čitanja u župama.

Don Mario Sikirić, član nadbiskupijskog Povjerenstva za liturgiju, istaknuo je da Božju riječ treba razumjeti, razmatrati je, širiti i slaviti. „Vjerujemo da je Bog rekao čovjeku riječ koja se nalazi u Svetom Pismu, a zapisana je kroz povijest. Papa Franjo potiče da razmišljamo o Božjoj riječi koju slavimo. Nije dovoljno samo pročitati Sveto Pismo, nego trebamo i razmišljati nad onim što je zapisano, jer to je govor Božji. Bog govori čovjeku današnjeg vremena, Bog govori u Objavi do smrti zadnjeg apostola, sv. Ivana Evanđeliste“, rekao je don Mario. Sikirić je istaknuo važnost da razmatramo što nam Bog govori o sebi, o čovjeku, uči nas na koji način se odnositi prema drugom čovjeku. Potaknuo je da razmišljamo o zapisanoj Božjoj riječi, jer „Bog je htio da sve što je zapisano dođe do nas i da se nastavi do kraja svijeta. Papa potiče da se širi Riječ Božja koja je sveta, da je svjedočimo, da Božju riječ citiramo, da je slavimo“, poručio je don Mario.

Stipana Banić, čitačica iz župe sv. Ivana Krstitelja Gorica – Raštane, prof. Hrvatskog jezika i književnosti, istaknula je veliku odgovornost čitača koji su pozvani životvorno navijestiti riječ u zajednici. Podsjetila je na poticaj pape Franje: „Tražite dobre čitače, one koji znaju čitati, a ne one kojih se ništa ne razumije“. „Dobri čitači moraju se pripremiti da bi dobro čitali, moraju biti svjesni svoje uloge. Aktivnost čitanja na misi ne bi smjela biti tek puka navika. Da bi se tekst valjano pročitao, čitač mora ovladati njegovim sadržajem, mora razumjeti što čita. Način čitanja treba prilagoditi vrsti teksta, uočiti osobitosti teksta“, potaknula je Banić, rekavši da postoje povijesne, pjesničke, proročke, mudrosne knjige u Svetom Pismu. „Tekst valja čitati što više uobičajenim govorom i dovoljno glasno da svi mogu čuti. Pri čitanju tekstova treba gledati na smisao i melodiju rečenice, odrediti ključne riječi. Čitač mora znati kako pristupiti i stajati za ambonom, kako postupati s mikrofonom, pravilno izgovarati različita biblijska imena i termine, izbjeći pretiho ili preizražajno čitanje“, rekla je Banić te je kao primjer pročitala dva biblijska teksta.

Prisutnima se obratio i mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Zahvalio je čitačima kao dionicima te službe u župama i naglasio važnost zajedništva koje pokazuje da je veća zajednica vjernika u službi liturgije koja se slavi. „Čitači imaju veliku odgovornost pred Božjom riječi i pred ljudima. Često ljudi za osobu koja čita, premda neki i ne znaju kako se ta osoba zove, kažu: ‘On / ona čita u crkvi’. I to pokazuje kako drugi prepoznaju posebnost službe čitanja“, rekao je vikar Sorić. Pohvalio je odaziv čitača na tom susretu rekavši da je njegova uloga edukacija i okupljanje u zajedništvo.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić