Na Europskim su burzama jutros cijene dionica znatno porasle, kao i američki terminski indeksi, jer će se, po svemu sudeći, republikanski predsjednički kandidat Donald Trump vratiti u Bijelu kuću.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 1,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 1,03 posto, na 8.257 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,13 posto, na 19.475 bodova, a pariški CAC 1,50 posto, na 7.518 bodova.

Kako pristižu izborni rezultati iz pojedinih država SAD-a, sve je izglednije da će Donald Trump, a ne demokratska kandidatkinja Kamala Harris, pobijediti na izborima za Bijelu kuću.

Wall Streetu odgovara Trumpova pobjeda
Wall Streetu, čini se, odgovara Trumpova pobjeda. Već su jučer Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq porasli više od 1 posto, a jutros su terminski indeksi u plusu više od 1 posto, pa se danas očekuje daljnji snažan rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi.

To je ohrabrilo i europske ulagače. A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. Azijski MSCI indeks bio je u 9,30 sati u minusu 0,3 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 2,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,8 posto. U Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 2,3 posto.

Na kineskim su burzama cijene dionica pale jer je vjerojatna Trumpova pobjeda izazvala zabrinutosti, s obzirom da je Trump za prošlog predsjedničkog mandata uveo carine na uvoz kineskih proizvoda, a i u sadašnjoj kampanji najavio je uvođenje carina od 60 i više posto na kineske proizvode.

„Povećani su izgledi za Trumpovu pobjedu, pa se kineski ulagači plaše dodatnog rasta tenzija u vezi trgovinskih odnosa i konkurencije u tehnološkom sektoru”, kaže Steven Leung, direktor u tvrtki UOB Kay Hian.

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.

“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.

Trenutni rezultati (270 elektora za pobjedu)
Donald Trump (265 elektora) – Kentucky (8 elektora), Indiana (11 elektora), Zapadna Virginija (4 elektora), Florida (30 elektora), Tennessee (11 elektora), Alabama (9 elektora), Oklahoma (7 elektora), Missouri (10 elektora), Južna Karolina (9 elektora), Arkansas (6 elektora), Južna Dakota (3 elektora), Sjeverna Dakota (3 elektora), Wyoming (3 elektora), Teksas (40 elektora), Louisiana (8 elektora), Montana (4 elektora), Utah (6 elektora), Mississippi (6 elektora), Ohio (17 elektora), Kansas (6 elektora), Iowa (6 elektora), Idaho (4 elektora) i Sjeverna Karolina (16 elektora), Nebraska (3 elektora), Georgija (16)
Kamala Harris (194 elektora) – Massachusetts (11 elektora), Maryland (10 elektora), Washington D.C. (3 elektora), Vermont (3 elektora), Delaware (3 elektora), Illinois (19 elektora), Rhode Island (4 elektora), New York (28 elektora), Colorado (10 elektora), Kalifornija (54 elektora), Oregon (8 elektora), Washington (12 elektora), Connecticut (7 elektor) i Virginija (13 elektora), Havaji (4 elektora), New Mexico (5 elektora), Pennsylvanija (19 elektora)

Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.

Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.

Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.

Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti

Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.

Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.

Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.

“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.

Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.

Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.

No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.

Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.

“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”

Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.

Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.