Ovogodišnji 46. međunarodni sajam knjiga Interliber, na kojem će više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva na 13 tisuća četvornih metara nuditi svoja izdanja, održava se od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu, a zemlja u fokusu bit će Mađarska.

Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša u srijedu je na konferenciji za novinare rekla da je Interliber platforma za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja koja na jednom mjestu okuplja najvažnije nakladnike i knjižare. Naglasila je da će se svi važniji domaći nakladnici predstaviti na Zagrebačkom velesajmu iznimno bogatim programom novih izdanja s najrazličitijih područja.

Izlagačke paviljone 5., 6., 7. i 7a ispunit će više od 300 izlagača iz 14 zemalja, napomenula je i dodala da uz hrvatske izlagače dolaze i nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Italije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije, Švedske i velike Britanije i Sjeverne Irske.

Péter Nádas počasni gost sajma
Anna Mladenovics iz Instituta Liszt – Mađarskoga kulturnog centra istaknula je da će se Mađarska predstaviti širokim spektrom književnih, umjetničkih, gastronomskih i kulturnih programa koji će dočarati njezinu živu kulturnu pozornicu.

Naglasila je i da će počasni gost ovogodišnjega sajma biti jedan od najuglednijih mađarskih autora Péter Nádas, autor Paralelnih pripovijesti i Knjige sjećanja, te dodala da će biti zastupljeni i ostali mađarski pisci s nedavno objavljenim djelima na hrvatskom jeziku, među ostalima Krisztina Tóth, László Földényi, András Forgách, Sándor Jászberényi i Noémi Orvos-Tóth.

Najavila je i da će za mlađu publiku Mađarska pripremiti niz programa usmjerenih na djecu s djelima Éve Janikovszky, Magde Szabó i Árpáda Kollára.

Raspravljat će se o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatsko-mađarske književne razmjene na stručnom susretu urednika i prevoditelja, napomenula je i dodala da će razgovori pružiti priliku hrvatskim i mađarskim izdavačima za susret i pregovore o izdavačkim pravima. Nakladnička djelatnost stabilna, Interliber najveći izlog
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK Slavko Kozina smatra da je ovogodišnji Interliber kontinuitet rada kreativne industrije. Cijeli projekt je podignut na višu razinu, rekao je Kozina i dodao da to znači da osim gospodarske dimenzije ima i dio koji promiče kulturnu suradnju.

Istaknuo je da cijela nakladnička djelatnost raste za 6 posto, što znači da je nakladnička scena stabilna. Po riječima voditeljice Interlibera Dine Grozdanović Poštolka, Interliber je za nakladnike najbolji i najveći izlog u kojem predstavljaju svoje knjige i autore.

Na ovom mjestu, naglasila je, autori mogu doći i susresti se sa svojim čitateljima i u izravnoj komunikaciji steći određene koristi.

Na Interliberu će između ostaloga biti mnoštvo stručnih skupova, tribina i okruglih stolova, dodjela nagrada, predavanja, predstava za djecu, glazbenih nastupa te predstavljanja knjiga glazbenika, dodala je voditeljica Interlibera.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet ocijenio je da Interliber svojom bogatom ponudom knjiga i književnosti te spajanjem književne zajednice postaje dnevni boravak grada.

Svečano otvorenje 46. međunarodnoga sajma knjiga Interliber 2024. bit će u utorak, 12. studenoga u 10:30 na galeriji 5. paviljona Zagrebačkoga velesajma.
Radno vrijeme u utorak, srijedu, četvrtak i nedjelju je od 10 do 20 sati, a petak i subotu od 10 do 21 sat.

Ulaz na Interliber je besplatan za sve posjetitelje, a parkiranje za njih besplatno je oko Zagrebačkog velesajma.

Za uspjeh i poticanje hrvatskog gospodarstva ključna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice, istaknuo je u srijedu potpredsjednik Vlade i i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, na predstavljanju nove Studije o socioekonomskom utjecaju Coca Cole u Hrvatskoj u 2023., u organizaciji Coca Cole HBC Hrvatska i Hanza Medije. Oglas

Butković: Nužna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice
Ekonomija Autor: Hina 06. stu 202414:02 0 komentara
Podijeli :

Davorin Visnjic/PIXSELL
Za uspjeh i poticanje hrvatskog gospodarstva ključna je suradnja korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice, istaknuo je u srijedu potpredsjednik Vlade i i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, na predstavljanju nove Studije o socioekonomskom utjecaju Coca Cole u Hrvatskoj u 2023., u organizaciji Coca Cole HBC Hrvatska i Hanza Medije.

Po njegovim riječima, gospodarstvenici poduzetnici su motor gospodarstva, potiču razvoj cijelih industrija, inovacije, povećavaju konkurentnost, stvaraju radna mjesta i doprinose gospodarskom rastu. Kazao je i da korporativni sektor igra ključnu ulogu u oblikovanju gospodarske budućnosti i zapošljavanja.

Kompanije poput Coca-Cole, rekao je Butković, donose sa sobom znanje, resurse i tehnologije koje omogućuju brži razvoj i konkurentnost. Osim toga, korporativni sektor doprinosi proračunu kroz poreze i doprinose.

Butković je rekao kako je Hrvatska danas, zahvaljujući mjerama Vlade, ekonomski snažnija i gospodarski uspješnija nego je ikada bila. Tome u prilog, kako je naveo, govore i međunarodne prognoze prema kojima se ove godine očekuje rast BDP-a od 3,6 posto. Ovu godinu, kako je rekao, završit ćemo s BDP-om od 84,7 milijardi eura. Naglasio je i kako je za daljnje jačanje gospodarstva važna suradnja između obrazovnog sektora i industrije.

“Za uspjeh i poticanje hrvatskog gospodarstva ključna je suradnja između korporativnog sektora, Vlade i lokalne zajednice. Samo zajedno može se raditi na stvaranju poticajnog okruženja koje će omogućiti daljnji rast i razvoj za dobrobit svih građana i poslovne zajednice”, poručio je Butković. Glavna direktorica Coca-Cole HBC Hrvatska Dora Srezova – Nikolova rekla je da najnovija Studija o socioekonomskome utjecaju Coca-Cole u Hrvatskoj potvrduje važnost Coca-Cola sustava u gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske. Također, potvrđuje da je Coca-Cola sustav u svakom smislu lokalna tvrtka s pozitivnim utjecajem na zajednicu, navela je Srezova – Nikolova te naglasila njihovu predanost održivim gospodarskim praksama.

Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nathalie Rayes je kazala kako američke kompanije sve više vide Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganja napominjući kako se nada još jačoj suradnji hrvatskih i američkih tvrtki. Coca-Cola je, kako je navela, jedna od najuspješnijih američkih kompanija, prisutna je u Hrvatskoj već više od 50 godina.

Kada velike tvrtke poput Coca-Cole ulažu one sa sobom donose visoke standarde produktivnosti, puno se pažnje posvećuje održivosti, kazala je Rayes te istaknula važnost održivog poslovanja koje osigurava dugoročan rast.

Studija o socioekonomskome utjecaju Coca-Cole u Hrvatskoj pokazala je među ostalim da ta kompanija ima 470 zaposlenih u Hrvatskoj te da utječe na još 7.300 radnih mjesta u svom opskrbnom lancu. Na jedno njihovo radno mjesto kreira se 15 radnih mjesta indirektno.

Ta kompanija je lani doprinijela s 387 milijuna eura dodane vrijednosti, što je jednako 0,5 posto hrvatskog BDP-a, odnosno sa 211 milijuna eura plaćenih poreza u opskrbnom lancu. Ujedno, od svakog eura potrošenog na Coca-Coline proizvode, 71 posto ostaje u hrvatskom gospodarstvu. Coca-Cola hrvatskom gospodarstvu stvara 45,2 milijuna eura dodane vrijendosti izravno, a neizravno 342 milijuna eura.

“Država će potpisati ugovor s najmoprimcima i ako je stan useljiv, njih ćemo odmah isplatiti za polovinu cjelokupnog najma na rok koji su dali državi prema medijalnoj cijeni za svaku jedinicu lokalne samouprave”, kazao je među ostalim Branko Bačić, potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u emisiji Hrvatskog radija A sada vlada.

“950.000 stambenih jedinica je građeno za stanovanje, a nisu u funkciji stanovanja. Do tog podatka smo došli kroz evidenciju popisa stanovništva, gdje proizlazi da je 600.000 praznih stambenih jedinica. Podaci se poklapaju s onima Hrvatske elektroprivrede, koja nam je i dala podatke na temelju utroška električne energije po brojilu. Utvrđeno je koliki je broj praznih stambenih jedinica koje se ne koriste”, rekao je Bačić.

“Potražnja za stanovima je velika, mladi se žele osamostaliti”
Dodao je da postoji još 232.000 stambenih jedinica koje ne služe stanovanju, nego su u kratkoročnom najmu. Osim toga, još je i 115.000 stanova pretvoreno u poslovne prostore za potrebe odvjetnika, salona, kafića…

“To sve dovodi do smanjenja ponude na tržištu. Potražnja za stanovima u Hrvatskoj je velika, mladi ljudi se žele osamostaliti i formirati vlastitu obitelj, otići od roditelja, a to sve dovodi i do smanjene ponude. Raste cijena nekretnina i shodno tome rastu cijene najamnine. Naš nacionalni plan stambene politike je, pored gradnje novih stanova za priuštivo stanovanje, za što smo zadužili APN, te prazne stanove podignuti na tržište različitim mjerama – i poreznom, i fiskalnom, i zemljišnom i energetskom”, kazao je Bačić.

“Prazne stanove u vlasništvu države želimo dati u priuštivi najam”
Time se mijenja, dodao je, niz zakona kako bi se ispunio cilj priuštivog stanovanja. Najefektivnijom metodom smatra aktivaciju praznih stanova koji se ne koriste za stanovanje. Pored toga nastavit će se s gradnjom stanova.

Rekao je i kako će funkcionirati program priuštivog najma.

“Najprije želimo prazne stanove u vlasništvu države dati u priuštivi najam na temelju javnog poziva, koji ćemo formirati prema kategoriji naših sugrađana koji si ne mogu osigurati priuštivo stanovanje, s obzirom na to da im troškovi stanovanja iznose više od 30% njihovih mjesečnih primanja. Mi ćemo njih pozvati i sukladno listi prvenstva koju ćemo definirati po svakoj jedinici lokalne samouprave”, kazao je Bačić.

“Pozvat ćemo sugrađane koji su vlasnici praznih stanova da nam se jave”
“Drugi dio odnosi se na aktivaciju praznih stanova u vlasništvu fizičkih privatnih osoba. Mi ćemo putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u privatnom partnerstvu pozvati sve naše sugrađane koji su vlasnici praznih stambenih jedinica koji su prazni više od 2 godine, da nam se jave. Uvest ćemo ih u evidenciju i priključiti im odgovarajuće najmoprimce”, dodao je.

Govoreći o tome zašto je toliko praznih stanova rekao je da je “kupnja dio investicije građana RH”.

“Ako je stan useljiv, odmah ćemo isplatiti polovinu cjelokupnog najma”
“S obzirom na male kamate u bankama, brojni sugrađani mogli su kupiti stanove da im stoje prazni, ali je rast cijena nekretnina na godišnjoj razini oplodio njihovu imovinu”, rekao je.

“Država će potpisati ugovor s najmoprimcima i ako je stan useljiv, njih ćemo odmah isplatiti za polovinu cjelokupnog najma na rok koji su dali državi prema medijalnoj cijeni za svaku jedinicu lokalne samouprave. Cijeli odnos prema najmoprimcu će voditi državna agencija APN, koja će biti u poziciji najmodavca”, zaključio je Bačić i dodao kako će se najmodavcu dati garanciju da će stan biti vraćen u onom obliku u kojem je zatečen.