Hrvatska
U Hrvatskoj nedostaje 230.000 radnika, najveći manjak u sektoru koji ide u štrajk
Koncem listopada ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavljajući zakonske izmjene o prihvatu stranih radnika, iznio je podatak da je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika iz trećih zemalja te 10 tisuća iz država članica EU-a.
Božinović je također izvijestio da je do listopada ove godine izdano čak 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je skoro stotinu tisuća dozvola više nego prije tri godine.
Tržište rada u Hrvatskoj očito vapi za radnicima. Istodobno, nezaposlenih je nešto više od 87 tisuća i takva niska nezaposlenost nije zabilježena još od početka 1990-ih.
Ukratko, posla ima i posvuda se traže radnici. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu da je u razdoblju od siječnja do listopada nedostajalo 232.157 radnika.
Zdravstvo, obrazovanje, prerađivačka industrija…
Najveća potražnja zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ondje se traži 37.080 radnika, što je 16 posto u ukupnom broju traženih radnika.
“Navedeno se u prvom redu odnosi na djelatnost bolnica te djelatnost medicinske i stomatološke prakse”, rekli su nam u HZZ-u.
Slijedi sektor obrazovanja u kojemu postoji potreba za 32.722 radnika (14,1 posto u ukupnom broju), a od toga čak 75 posto odnosi se na radnike u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Na trećem mjestu po broju traženih radnika je prerađivačka industrija. Tamo se traži više od 29.000 radnika, najviše u proizvodnji prehrambenih proizvoda te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.
Prodavači, čistačice, medicinske sestre…
Gledano po zanimanjima, najtraženiji su prodavači, čistačice, medicinske sestre, radnici za pomoć u kući te konobari. Prema razini obrazovanja, najveći udio traženih radnika odnosi se na osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine te školom za KV i VKV radnike.
Na pitanje koja su zanimanja najdeficitarnija, a koja suficitarna, iz HZZ-a odgovaraju da je teško generalizirati jer se potrebe tržišta rada značajno razlikuju od regije do regije.
Ipak kažu kako kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari i laboratorijski tehničari), prerađivačkoj industriji (bravari, tokari…), u djelatnosti popravka motornih vozila (automehatroničari, automehaničari…), u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane (konobari i kuhari) te građevinska zanimanja poput zidara, fasadera, vodoinstalatera ili električara. Od visokoobrazovanih zanimanja nedostaje stručnjaka za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu i farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Zdravstvu manjka 37.000 radnika
S druge strane, među nezaposlenim osobama u evidenciji HZZ-a krajem listopada najviše je čistačica, administrativnih službenika, prodavača, radnika na održavanju te ekonomskih službenika. Među nezaposlenima najveći je udio osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih čak 60 posto.
U nastavku donosimo popis deset djelatnosti s najvećim manjkom radnika te popis deset najtraženijih zanimanja.
NAJVEĆI MANJAK RADNIKA
- Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (37.080)
- Obrazovanje (32.772)
- Prerađivačka industrija (29.151)
- Trgovina na veliko i na malo (24.087)
- Pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21.058)
- Građevinarstvo (19.982)
- Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje (15.028)
- Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13.776)
- Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (8.250)
- Prijevoz i skladištenje (8.158)
NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA
- Prodavač/prodavačica (15.314)
- Čistač/Čistačica (12.007)
- Medicinska sestra/medicinski tehničar (11.574)
- Radnik/radnica za pomoć u kući (8.375)
- Konobar/konobarica (8.324)
- Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (7.105)
- Kuhar/kuharica (5.768)
- Suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (4.234)
- Administrativni službenik/službenica (4.208)
- Skladištar/skladištarka (4.050)
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci