Connect with us

Svijet

Zarada na medicinskom turizmu: Sve više turista dolazi zbog blistavog osmijeha ili boljih grudi

Published

on

Nekada je to bila europska Sjeverna Koreja, zatvorena komunistička diktatura. Ali sada Albanija mami milijune turista godišnje, a sve veći dio dolazi u potrazi za blistavim osmijehom ili boljim grudima.

“Ne volim govoriti o medicinskom turizmu. Zvuči pomalo zastrašujuće”, rekao je Dritan Gremi, koji vodi stomatološku kliniku u glavnom gradu Tirani.

“Više volim govoriti o turizmu sreće”.

Gremi je rekao da njegova klinika nudi “visokokvalitetnu uslug i opremu”, zajamčenu i certificiranu prema europskim standardima. Ali za samo po djeliću europskih cijena.

Ima talijanske, francuske, belgijske i švicarske klijente koji su često privučeni paket aranžmanima koji uključuju troškove putovanja i smještaja.

Prodaja osmijeha

Putovanje Stephanea Pealata u Albaniju počelo je s nadom u novi osmijeh po pristupačnoj cijeni.

On i njegov brat, iz Valencea na jugu Francuske, dugo su patili od problema sa zubima koji ih je nagnao da na složenu proceduru implantacije zuba.

“U Francuskoj smo imali početnu procjenu koja je bila vrlo, vrlo skupa. Zatim smo počeli tražiti na internetu — Bugarska, Turska, Albanija, Španjolska”, rekao je Pealat za AFP.

Za kliniku Gremi saznao je tijekom konzultacija u Lyonu s albanskim stomatolozima.

Nakon prvog posjeta u kolovozu, Pealat i njegov brat bili su zadovoljni viđenim u Tirani i vratili su se u jesen.

Operacija ugradnje zubnih implantata za koju se odlučio koštala je otprilike 50.000 eura u Francuskoj, u usporedbi sa samo 13.500 eura u Albaniji.

Za Pealata to nije bila mala razlika.

“Važno je imati lijep osmijeh”, rekao je.

Nathalie Gangloff, koja radi u domu za starije u Cognacu u zapadnoj Francuskoj, također je odabrala kliniku u Albaniji za liječenje svojih stomatoloških problema.

Platila je manje od 15.000 eura za zube u usporedbi s 42.000 eura koliko bi morala potrošiti u Francuskoj.

Nakon vađenja i ugradnje implantata u veljači, vratila se u Tiranu sredinom rujna na završni rad, sretna što opet ima svoj osmijeh.

“Za moj posao važno je imati lijepe zube”, rekla je za AFP, rekavši da je odmah promijenila profilnu sliku na Facebooku kako bi pokazala svoj nov osmijeh.

Stomatolog pokazuje pacijentici snimku zuba.
Pixabay/ilustracija

Liječnik nije hotel s pet zvjezdica

Niski troškovi režija i niski porezi pomogli su albanskim klinikama da privuku klijente nižim cijenama.

Procjenjuje se da sektor medicinskog turizma u zemlji zarađuje između 200 i 250 milijuna eura godišnje, a najmanje 50.000 Talijana svake godine posjeti Tiranu radi liječenja.

Međutim, postupci nisu bez rizika.

Voditelj albanske nacionalne udruge liječnika Fatmir Ibrahimaj rekao je da se i strani i lokalni pacijenti ne bi trebali oslanjati samo na internetsko oglašavanje za kozmetičke zahvate i pripaziti gdje se podvrgavaju liječenju.

“Liječnik nije hotel s pet zvijezdnica ili s nijednom”, rekao je Ibrahimaj novinarima.

“Sve više stranih turista također dolazi i na kozmetičke tretmane kako bi uljepšali svoj osmijeh”, rekla je Monika Fida, dermatologinja i sveučilišna predavačica u Tirani.

Posebno su popularne injekcije hijaluronske kiseline u usne.

“Iznad svega žele se osjećati dobro i imati što prirodnije oblikovane usne”, dodala je Fida, koja kaže da njezinu kliniku svake godine posjeti između 750 i 1000 stranih pacijenata.

Vera Panaitov, 60-godišnja talijanska kuharica iz Verone, prvo je došla u Tiranu ‘srediti’ zube.

Ali kad je već bila ondje, odlučila se i za zahvate na grudima i struku.

“Morate biti lijepi u bilo kojoj dobi i sreću u svakom trenutku”, rekla je za AFP, smiješeći se iz bolničkog kreveta, rekavši da se osjeća “pomlađenom”.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci

Published

on

By

Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.

Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.

“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.

Kako pripremiti svoj dom?

Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.

U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.

Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.

Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.

Grijanje

Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.

Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.

Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.

Komunikacija

U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.

Hrana

Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.

Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.

Što je dobro imati od hrane:

Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.

Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.

Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.

Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.

Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.

Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.

Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.

U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.

WC

Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.

Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.

Ostale stvari

Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.

Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.

Ljubimci

Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.

Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.

Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.

 
Continue Reading

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Published

on

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Continue Reading

Svijet

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje

Published

on

By

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.

Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.

“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.

Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.

Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu