Prema zapisima iz Njemačke, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu (“Trošna kuća”) u Hamburgu.

Anđeoska svijeća

Prva svijeća, koju smo upalili u prvom adventskom tjednu je svijeća postilica ili prorokova svijeća koja simbolizira nadu i iščekivanje. Druga svijeća je bila svijeća pomirilica ili betlehemska, a označava mir. Treća svijeća je pastirska svijeća koja slavi radost i veselje.

Četvrta adventska svijeća koju danas palimo je svijeća anđela i donosi – ljubav. Ta svijeća se zove još i Anđeoska svijeća, i ona je obično ljubičaste boje. Njome se prisjećamo onih koji su prvi objavili rođenje Spasitelja cijelog svijeta.

Kristova svijeća

U nekim krajevima postoji običaj da se na adventski vijenac stavi i peta bijela svijeća, koju zovu Kristova svijeća!

Prema zapisima iz Njemačke, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu (“Trošna kuća”) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1883. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom, prenosi Fenix.de.

Svake je godine za vrijeme došašća pastor sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838., želeći pronaći način, kako bi svojim štićenicima došašće učinio što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću. Oko 1851. godine Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama.

Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su počeli raditi adventske vijence, a taj običaj proširio se i na ostale krajeve izvan Njemačke po cijelom svijetu.

Nakon što su ove sezone nastupali na brojnim ljetnim koncertima kao predgrupa domaćim zvijezdama Severini, Željku Bebeku, Dalmatinu, Joli, Danijeli Martinović i drugima, uspješnu godinu zadarska grupa Vista okrunit će nastupom na zadarskom Adventu.U radnom prosincu imali su brojne nastupe na adventskim manifestacijama, a oni koji su ih na nekoj od njih slušali ne trebaju brinuti kako večeras neće imati što čuti jer Vista ima višesatni repertoar i konačni izbor ovisi o inspiraciji grupe i naravno reakciji publike.

– Uglavnom se radi o domaćoj glazbi u kombinaciji s evergreenima, ali nije nam problem izaći iz okvira kada osjetimo potrebu za tim. Iza nas su stotine koncerata, uvježbani smo i jedva čekamo da svirka krene, kaže gitarist Adrian Černigoj.

Vista je poznata po postavi u kojoj su pjevač i pjevačica, Jakov Mađarić i Doris Župan, tako da vjerno interpretiraju pjesme Dina Dvornika, Tonyja Cetinskog, Indeksa, Severine, Shakire… Na klavijaturama je  Tomislav Bubić, na bas gitari Zoran Muller a na bubnjevima Goran Jureško.

Koncert na adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića započinje večeras, u nedjelju, 22. prosinca u 19:30 sati te će se održati prema planu, dok se nastup Gradske glazbe Zadar, predviđen za večeras u 19 sati na Narodnom trgu, odgađa zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. 

Carl Jung bio je utjecajni švicarski psihijatar i jedan od temeljnih mislilaca moderne psihologije. Razvio je i filozofiju usmjerenu na ispunjenje, svrhu i potragu za srećom. U središtu njegovog razmišljanja bilo je uvjerenje da sreća dolazi iz razvijanja samosvijesti, integracije različitih aspekata osobnosti i usklađivanja vanjskog života s unutarnjom istinom, a ovo je, po Jungu, pet ključnih čimbenika sreće

Dobro fizičko i mentalno zdravlje: Jung je naglašavao važnost fizičkog i mentalnog zdravlja kao temelja sretnog života.

Često je citirao latinsku izreku ‘mens sana in corpore sano’, što znači ‘zdrav duh u zdravom tijelu’.

Bez vitalnosti uma i tijela, vjerovao je da je kvaliteta života uvijek smanjena.

Tako, primjerice, redovita tjelovježba od barem 30 minuta, 4-5 puta tjedno, poboljšava fizičku izdržljivost i mentalnu jasnoću, piše Večernji list.

Dobre osobne i intimne veze: Prema Jungu, ljudi su društvena bića s urođenom potrebom za povezivanjem.

Razvijanjem razumijevanja i empatije prema drugima stvara se ne samo bliskost nego i osobni rast.

Zajedničke aktivnosti poput kuhanja, putovanja ili volontiranja s partnerom jačaju veze kroz radost i timski duh.

Povremeni zajednički bijeg bez distrakcija također produbljuje odnose.

Sposobnost opažanja ljepote u umjetnosti i prirodi: Jung je ljepotu u umjetnosti i prirodi smatrao hranom za dušu i katalizatorom inspiracije.

Poštivanje estetike ispunjava unutarnje izvore značenja, potiče vitalnost i povezuje ljude s izvorima kreativnosti izvan ega.

Posjet galerijama, umjetnički hobi poput fotografije ili provođenje vremena u prirodi povećavaju sposobnost opažanja ljepote.

Razuman životni standard i zadovoljavajući posao: Iako je upozoravao na opasnosti materijalizma, Jung je prepoznavao osnovnu potrebu za stabilnošću i sigurnošću.

Bez dovoljno resursa za život, stres se povećava. Smatrao da je posao jedna od ‘osnovnih životnih radosti’ jer strukturira vrijeme i pruža osjećaj svrhe.

Izrada kućnog budžeta omogućuje balansiranje potreba i želja.

Uključivanje hobija i interesa uz posao sprječava izgaranje i potiče dugoročno zadovoljstvo u karijeri.

Filozofski ili religiozni pogled na svijet: Jung je cijenio razvoj osobnih uvjerenja koja pružaju perspektivu o postojanju i daju životu smisao.

Bez obzira na to jesu li uvjerenja religiozna ili filozofska, smatrao je da promišljeni pogled na svijet omogućuje uzdizanje iznad svakodnevnih problema.

Redovito pohađanje vjerskih službi, vođenje dnevnika zahvalnosti ili meditacija grade duhovnu dobrobit i emocionalnu otpornost.