ZADAR / ŽUPANIJA
KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru
U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.
U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.
U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.
Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.
Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.
Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.
U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.
Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.
Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.
FB: Književna frankofonija
Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.
Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).
Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…
Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
ZADAR / ŽUPANIJA
BESPLATNO VODSTVO / U ponedjeljak “U potrazi za sv. Krševanom”
Iz Narodnog muzeja Zadar u ponedjeljak, 25. studenog u 11:30 sati pozivaju na besplatno stručno vodstvo „U potrazi za sv. Krševanom”, organizirano za građanstvo povodom obilježavanja Dana Grada Zadra.
Kada: 25. studenog u 11:30h
Gdje: Krenut ćemo iz SICU-a, a nastavljamo u Odjelu Muzeja grada Zadra.
Prijave nisu potrebne! Dovedite prijatelje i obitelj te zajedno istražimo bogatu povijest!
ZADAR / ŽUPANIJA
NAJAVA KONCERATA / Zadre, sretan rođendan!
21. 11. u Koncertnoj dvorani braće Bersa održan je koncert Marija Zbiljskog i Konstantina Krasnitskog. Duo je predstavio djela A. Schnittkea, V. Čauševa, J. S. Bacha, B. Bartóka i D. Bobića kroz jedan neobičan spoj instrumenata – bisernice i brača uz pratnju klavira. Koncert je organiziran u suradnji s Hrvatskom udrugom glazbenih organizatora.
U povodu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana slijede dva koncertna događanja iz ciklusa Zadarski krug. Ciklus je to koji okuplja glazbene snage, umjetnike i izvođače koji su rođenjem ili djelovanjem vezani za Zadar, a koji aktivno djeluju u stvaranju glazbene kulture našega grada.
U nedjelju, 24. 11. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Nikole održat će se koncert Hrvatskog pjevačkog društva Zoranić, uz dirigenticu Branku Višić Karavida, a već sljedeću večer, u ponedjeljak, 25. 11. na rasporedu je koncert profesora Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar čiji je početak zakazan u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ulaz na oba koncerta je slobodan.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) UZ DAN GRADA / Održan okrugli stol „Darovitost u sustavu redovne škole – stanje i perspektive“
U povodu obilježavanja Dana grada Zadra Odjel za pedagogiju Sveučilišta u Zadru u Kneževoj palači održao je okrugli stol „Darovitost u sustavu redovne škole – stanje i perspektive”. O darovitoj djeci i izazovima u otkrivanju i realizaciji njihovih punih potencijala govorili su pročelnica Odjela za pedagogiju izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, prof. dr. sc. Rozana Petani i izv. prof. dr. sc. Jasmina Vrkić Dimić s Odjela za pedagogiju, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Magaš, Iva Slačanac iz Centra za uočavanje i rad s darovitima Zadar te Lucija Katalinić iz Odsjeka za kvalitetu obrazovanja u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije.
Ume Sveučilišta u Zadru, rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića i uprave, sudionike je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
– Od najranijih škola do današnjeg modernog Sveučilišta, naš grad prepoznaje značaj ulaganja u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala. Danas, kada govorimo o darovitosti u školskom sustavu, nastavljamo tu tradiciju i otvaramo vrata budućim generacijama da ostvare svoj puni potencijal. Zahvaljujem organizatorima, predavačima i sudionicima što svojim znanjem i iskustvom pridonose raspravi o ovoj važnoj temi. Siguran sam da će zaključci okruglog stola donijeti nove uvide i smjernice koje će unaprijediti naš obrazovni sustav i osigurati podršku darovitim učenicima, rekao je Penezić.
Okrugli stol bio je usmjeren na znanstveni i praktični kontekst u radu s darovitom djecom i učenicima s ciljem naglašavanja dobrobiti djeteta i učenika, kao i kvalitetnog procesa stjecanja potrebnih kompetencija za školovanje, život i rad.
– Uloga ključnih dionika u sagledavanju darovitosti kod učenika kao koncepta inkluzivne pedagogije, polazi od pretpostavke da svako dijete ima pravo na različitost te da mi kao stručnjaci na različitost gledamo kao na poticaj za rad. Postojeće resurse, kako kadrovske, tako i organizacijske i programske, koristimo bez marginaliziranja učenika koji su prosječni. U nastojanju realiziranja inkluzivnog koncepta kroz rad s darovitim učenicima, škole postaju mjesta koja imaju zadatak osigurati svim učenicima primjerenu podršku u postupku stjecanja potrebnih kompetencija za daljnje školovanje, uvažavajući harmonijski, emocionalni i socijalni razvoj učenika te kvalitetnu suradnju istih sa svojim vršnjacima, ističe izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić.
Osiguranje podrške darovitim učenicima na emocionalnom, socijalnom i intelektualnom polju postaje zadaća svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja, unutar odgojno-obrazovne institucije i izvan nje.
– Rasti i učiti zajedno, socijalno i emocionalno razvijati se i graditi učenikovu osobnost znači prihvaćati i spoznavati različitosti. Sustav odgoja i obrazovanja prepoznaje ulogu i značaj kvalitetnog rada s darovitom djecom i učenicima te ulogu i značaj kvalitetnog odgovora odgojno-obrazovnih ustanova na izazove u okviru svakodnevne školske prakse. Naglasak je posebno usmjeren na kvalitetnu umreženost nadležnih tijela i institucija na lokanoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Tek tada možemo dati kvalitetan odgovor na izazove rada s darovitom djecom i učenicima. Iskoristimo kod djece kapacitete koje imaju, ne kažnjavajući ih zbog onih znanja koje ne posjeduju u određenom trenutku, poručila je Karamatić Brčić.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu