Svijet
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
![](https://www.znet.hr/wp-content/uploads/2023/11/war-1447014_1280.jpg)
Milijuni Šveđana će od ponedjeljka početi dobivati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.
“Ako dođe do krize ili rata” brošura je od prije šest godina, a koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu. Knjižica je sada također dvostruko veća, piše BBC.
Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.
Ulazak u NATO
Švedska i Finska ušle su u NATO savez tijekom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog obrambenog saveza.
Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati brošuru za svako kućanstvo jer bi to “koštalo milijune”, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.
“Poslali smo 2,2 milijuna papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Što piše u brošurama?
U brošurama je naveden i popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.
Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje “If War Comes” (“Ako dođe rat”) nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata.
No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed. “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”
“Moglo bi doći do rata”
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska kućanstva također moraju odražavati promjene.
Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji “potpune obrane” napreduju presporo.
Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu obrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.
“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, izvanredni profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu. “Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi.”
Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica podrijetlom iz Finske koja studira u Göteborgu, kaže da se jako zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini. “Sad sam manje zabrinuto, no još uvijek mi je na pameti što bih trebala učiniti ako izbije rat, posebice jer mi je obitelj u Finskoj.”
Što piše u brošuri?
U brošurama su upute o tome što učiniti u slučaju nekoliko scenarija te savjeti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se barem privremeno samostalno snađu.
Fince pitaju kako bi se nosili da budu bez struje danima sa zimskim temperaturama od -20C. Njihov kontrolni popis također uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.
Švedski kontrolni popis preporučuje krumpir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i unaprijed pripremljenu juhu od borovnica i šipka.
Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson prisjetio je kako su se ranije pripremale brošure. “Dobro je da dobijemo informacije kako se trebamo ponašati i kako se trebamo pripremiti, ali nije da imam sve spremno kod kuće.”
Jedna od najvažnijih preporuka jest da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata. No, pitanje je koliko je to praktično, osobito za veće obitelji koje žive u manjim stanovima.
Svijet
Orban: AfD je budućnost Njemačke
![](https://www.znet.hr/wp-content/uploads/2024/07/budimpesta-pixabay.jpg)
Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je čelnicu njemačke krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) kao saveznicu koja bi mogla pridonijeti da se s Mađarske ukloni pritisak Bruxellesa te joj je poželio dobrodošlicu nešto manje od dva tjedna prije održavanja njemačkih izbora.
Alice Weidel, čelnica Alternative za Njemačku je zauzvrat pohvalila Mađarsku, koja uvozi ruski plin. Pohvalila je i “razumnu” energetsku politiku, kao i Orbanovo antiimigracijsko stajalište i njegovo protivljenje naoružavanju Ukrajine. Ovo je razdoblje prijelomno za 11 godina star AfD, po anketama drugu stranku nakon konzervativaca. Svima im 23. veljače predstoje nacionalni izbori. Dosad su europski čelnici izbjegavali stranku, čak su se i kolege iz ekstremno desnih stranaka, poput čelnice francuske krajnje desnice Marine Le Pen držale na opreznoj distanci.
“Bio sam oprezan kada se radilo o AfD-u”, rekao je Orban, pojasnivši da nije želio riskirati i zatrovati vezu s njemačkom vladom. “No sada se to mijenja i sasvim je jasno da je AfD budućnost.”
“Ne treba naoružavati Ukrajinu”
Ta stranka po anketama ima potporu od oko 20 posto birača, no malo je vjerojatno da će nakon sljedećih izbora zavladati s obzirom na to da su sve stranke obećale da neće surađivati sa strankom za koju čak i domaći nadzor sigurnosnih službi smatra da predstavlja potencijalnu ekstremističku prijetnju.
No poziv Alice Weidel, koji je Orbanu stigao nedugo nakon što se njegov drugi ideološki saveznik Donald Trump vratio u Bijelu kuću kao predsjednik, ukazuje na to da stranka više nije bez prijatelja u inozemstvu. Weidel i Orban su se složili da ne treba naoružavati Ukrajinu da bi se branila od ruske invazije u sklopu potpore miru, a Orban je istaknuo kako će AfD jednoga dana pomoći da se Mađarska ‘riješi’ zahtjeva njemačkih vlasti i Bruxellesa da prima migrante.
“Dosad su naša prsa pritiskale dvije čizme: one briselskih progresivaca i američke liberalne administracije, no jedna je nestala”, rekao je Orban.
Dvije razlike u politici
Ipak, između dvoje čelnika postoje i duboke razlike. Weidel je rekla da podupire ekonomsku slobodu u obliku nižih poreza kod manjih država, što je u suprotnosti s Orbanovim više intervencionističkim ekonomskim modelom.
Istodobno je Weidel, koja sa svojom suprugom odgaja dvoje djece, kazala da je obiteljski život osobna stvar u koju se država ne treba miješati, što je u suprotnosti s Orbanovim stajalištem po kojemu je brak veza između muškarca i žene.
Svijet
Rastu cijene plina u europskim zemljama? Tri puta je skuplji, nego što je bio prije rata u Ukrajini
![](https://www.znet.hr/wp-content/uploads/2024/04/Plin-pixabay.png)
Europska unija upala je u stupicu propisima o zalihama plina, potaknuvši skok cijena i kalkulacije trgovaca pred ljetnu sezonu punjenja skladišta. Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.
Jasno je da skladišta pred zimu treba napuniti, ali propisana razina zaliha dovodi kupce u nepovoljan položaj u odnosu na prodavače jer otkriva njihove pozicije, napominje Reuters.
Ponuda pak na europskom tržištu plina jedva drži korak s potražnjom, s dopola napunjenim skladištima, prema podacima GIE-a. Prije godinu dana skladišni kapaciteti bili su popunjeni 67 posto, a unatrag deset godina u prosjeku 51 posto. Europa je ove zime trošila više plina zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.
Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.
No, situacija je ove godine složenija, a cijene više.
Smanjena opskrba
Zbog ruske invazije na Ukrajinu Europa je od 2022. znatno smanjila uvoz ruskog plina i uvela Moskvi niz paketa sankcija.
Europske zemlje danas nabavljaju plin uglavnom u Norveškoj i u sjevernoj Africi, a specijaliziranim brodovima dopremaju i LNG iz SAD-a, uz žestoko natjecanje s drugim kupcima.
Zbog niskih temperatura i snažne potražnje, uz smanjenu opskrbu, cijena plina na nizozemskoj digitalnoj platformi TTF poskočila od sredine rujna za čak 50 posto i iznosila je u srijedu nešto više od 56 eura po megavat-satu.
To znači da je plin danas otprilike tri puta skuplji no što je bio prije rata u Ukrajini, a njegova cijena značit će i bitno više troškove za punjenje europskih skladišta pred iduću zimu.
Kalkulacije
Na snažnu potražnju za ukapljenim plinom i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta nadovezale su se i tržišne anomalije, objašnjava Reuters.
Tako su cijene plina s rokom isporuke u ljeto 2025. godine nadmašile one s rokom isporuke u zimskim mjesecima 2026. godine.
To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.
Da bi skladištili plin, računajući na zaradu, cijene plina s rokom isporuke tokom zime moraju biti više od onih s rokom isporuke tokom ljeta.
Njemačka inicijativa
Razlika u cijenama još je više porasla nakon što je njemačka kompanija THE krajem siječnja objavila da s ministarstvom gospodarstva pregovara o subvencijama za kupnju plina za skladišta budu li zalihe ispod propisane razine odnosno budu li cijene plina s rokom isporuke tokom ljeta više nego s rokom isporuke tokom zime 2026.
Namjera je bila jasna – njemački regulator nadao se da će dobavljači na vladin plan reagirati punjenjem zaliha u ljetnim mjesecima.
No, čini se da je njemačka inicijativa samo pogoršala stvari budući da je plin s rokom isporuke tokom ljeta u proteklim tjednima još više poskupio u odnosu na onaj s rokom isporuke tokom zime, vjerojatno zato što su špekulanti zaključili da mogu računati na sigurnu zaradu.
Utrka
Europa već nabavlja ogromne količine ukapljenog plina po povišenim cijenama. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavili su u siječnju najviše ukapljenog plina od prosinca 2023. godine, čak 9,8 milijuna tona, a 57 posto stiglo je iz SAD-a, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Kpler. Natjecanje za pošiljke vjerojatno će u budućnosti biti još žešće budući da je tempo povećanja kapaciteta novih izvoznih pogona u SAD-u sporiji no što se očekivalo, a potražnja u Aziji, Egiptu i drugim zemljama i dalje raste.
Zato će europske zemlje možda morati platiti još više da bi dosegnule propisanu razinu zaliha u skladištima.
Koliko?
Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.
Svijet
Republikanac želi preimenovati Grenland u “Red, White and Blueland”
![](https://www.znet.hr/wp-content/uploads/2025/02/grenland-pixabay.jpg)
Danski europarlamentarac osudio je prijedlog američkog kongresnika da preimenuje Grenland (eng. Greenland) u “Red, White and Blueland”, nazivajući to “apsurdnim” i štetnim za diplomatske odnose, piše Politico.
Earl “Buddy” Carter, republikanski kongresnik, predstavio je prijedlog zakona kojim bi se SAD-u omogućila kupnja Grenlanda, autonomnog danskog teritorija, te promjena njegova imena u domoljubnu referencu na američku zastavu. Naime, Greenland u prijevodu znači “Zelena zemlja”, a plan američkog republikanca je ga preimenuje u, prevedeno na hrvatski jezik, “Crveno-Bijelo-Plava zemlja”. “Amerika se vraća i uskoro će biti veća nego ikad s dodatkom ‘Red, White and Bluelanda”, izjavio je jučer Carter. “S ponosom ćemo dočekati narod Grenlanda da se pridruži najslobodnijoj naciji koja je ikada postojala.”
Danski europarlamentarac Anders Vistisen, iz desničarske Danske narodne stranke, oštro je odgovorio sinoć, rekavši da ovaj zakonodavni potez ugrožava odnose između Washingtona i Kopenhagena.
“Očito je da je potrebno više odraslih osoba u prostoriji kada američka administracija formulira vanjsku politiku”, rekao je za Politico. “Ako ti ljudi ne vide koliko apsurdno izgledaju, potpuno su izvan stvarnosti.” “Ekonomska prisila ili vojna sila”
Trump je opsjednut idejom kupnje Grenlanda, tvrdeći da je bogat mineralima i ključan za američku sigurnost. Nije odbacio mogućnost korištenja ekonomske prisile ili vojne sile kako bi preuzeo Grenland, što je izazvalo uzbunu u Kopenhagenu i drugim europskim prijestolnicama.
Međutim, danski i grenlandski zakonodavci odbacili su tu ideju, naglasivši da otok – danski teritorij od 1953. godine i bivša kolonija – nije na prodaju.
“Grenland nije na prodaju, a jedino što SAD postižu ovakvim ponašanjem jest otuđivanje jednog od svojih najvjernijih i najpouzdanijih saveznika u Europi”, rekao je Vistisen. “SAD ne postaje jači gubitkom takvog saveznika – već samo slabiji i manje relevantan za svijet.”
Carterov prijedlog zakona nije prvi koji ima za cilj omogućiti američko preuzimanje Grenlanda. Prošlog mjeseca, nekoliko republikanskih zakonodavaca podržalo je zakon “Učinimo Grenland ponovno velikim” kojim bi Trump mogao započeti pregovore s Danskom o kupnji Grenlanda.
U SAD-u većina prijedloga zakona mora prvo proći relevantni odbor, gdje se može raspravljati i eventualno mijenjati prije nego što se o njemu glasuje. Nije neuobičajeno da se neozbiljni prijedlozi jednostavno ignoriraju – taktika poznata kao “stavljanje u ladicu” – čime se sprječava njihovo napredovanje do glasovanja.
-
Sport1 tjedan prije
FOTOGALERIJA / Doček rukometaša u Zadru
-
magazin1 tjedan prije
Ljubavni horoskop za veljaču 2025.: Bika očekuje potpuni sklad, Vodenjaka ugodna iznenađenja!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NAPAD NA KARMI / IZVANREDNO PRIOPĆENJE IZ PU ZADARSKE: “Pronalazak počinitelja nalazi se najviše na ljestvici prioriteta u našem radu!”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…